stdClass Object
(
[id] => 1195362
[title] => Trashpacker došao očistiti Split: Tijmen je autor platforme na kojoj se tisuće ljudi natječu tko će sakupiti više smeća, a sada poziva i naše ugostitelje da im se pridruže
[alias] => trashpacker-dosao-ocistiti-split-tijmen-je-autor-platforme-na-kojoj-se-tisuce-ljudi-natjecu-tko-ce-sakupiti-vise-smeca-a-sada-poziva-i-nase-ugostitelje-da-im-se-pridruze
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Dok je ronio kraj indonezijske obale i istraživao ljepote tamošnjeg podmorja, u jednom trenutku je shvatio da potpuno opkoljen plutajućim smećem. Zgrožen i uznemiren, isplivao je do kopna, samo da bi tamo našao komad plaže potpuno zatrpan plastikom. Osjetivši snažan poriv da promjeni ovaj jadni prizor, uzeo je stvari u svoje ruke i počeo čistiti. Uskoro su se za njegovu aktivnost zainteresirali prolaznici, koji su ga, začuđeni, pitali što radi i snimali mobitelom uz posprdni smiješak. Nitko mu nije pomogao.
Nakon par dana, dok je sjedio u baru, primjetio je da mu se dvije konobarice smješkaju. Prišao je za šank i pozdravio ih, a one su mu okrenule ekran mobitela upitale ga: "Gospodine, jeste li ovo vi?" Ugledao je snimku sebe kako oslobađa plažu od smeća, a video je već imao viralnih 260.000 pregleda. Svjestan da ovakva prilika neće doći opet skoro, a možda i nikad, Tijmen Sissing je napravio Facebook stranicu i najavio novo čišćenje idućeg jutra u osam sati.
Kada se sutradan tamo pojavio, imao je što i vidjeti. Točnije, nije imao za vidjeti ništa jer je lokalna služba već potpuno uklonila ovo ilegalno odlagalište, vjerojatno zbog straha od negativnog publiciteta. Iduće što ga je iznenadilo je što ga je tamo dočekalo 10 ljudi, spremni da mu pomognu u njegovom novom hobiju prikupljanja smeća. No, kao i da samo to već nije bilo previše, lokalna vlast mu je ponudila da surađuje s njima kao influencer, što je on pristojno odbio i nastavio svoje azijsko putovanje samo s ruksakom na leđima. Tako su rođeni Trashpackersi.
---
---
Otad je organizirao jednake akcije gdje god je prolazio. Na Borneu, u naselju koje je toliko zabačeno i siromašno da ga uopće ne posjećuju kamioni za prikupljanje otpada i u kojem stanovnici koriste smeće kao gradivni materijal za nastambe, naišao je na odlagalište veličine rukometnog terena i zasukao rukave. Primjetivši ga, seoski mališani su mu se počeli smijati, ali nakon što je na sebe obukao crnu kesu i bacio sve na šalu, priključili su mu se i oni. Potom je u Maleziji doživio i prvi masovni val ekologa volontera, gdje je rukavice obuklo između 400 i 500 ljudi, a u Vijetnamu se čak i 60 vojnika odazvalo na čišćenje plaže koje je trajalo punih tjedan dana. Nakon što je od ispod smeća ponovo izvirio pijesak, Tijmen i mještani su zaigrali nogomet, a jedan čovjek je briznuo u plač.
- Ovdje sam kao dijete napucavao loptu, a ovo je prvi put da vidim svog sina kako to radi - kroz suze je procijedio otac.
I onda, baš kada se čitava priča zahuktala, osnivača Trashpackersa je pogodila mala nezgoda. Naime, stigavši u kambodžanski Siem Reap, Tijmen i njegov engleski kolega su otkrili selo koje je gotovo pa plivalo u smeću. Ovakav kapitalni pothvat je bio ostvarenje njihovog sna ili - ovisi kako se gleda - noćne more. Međutim, dok su trčali s lokalnim klincima niz prašnjavu cestu, naletio je kamion i Tijmen je skočio u jarak, pritom ozlijedivši ručni zglob. Čuvši da će se zbog ovoga trebati vratiti u rodnu Nizozemsku na operaciju, Tijmenu su momentalno potonule sve lađe. Srećom, liječnici u Bangkoku su raspolagali boljom opremom i zaključili da će ruka zacijeliti samo uz običnu mobilizaciju. Nakon toga, Tijmen se na teren vratio s gipsom i nastavio svoju misiju - sa samo jednom rukom.
---
Ante Cizmic/Cropix
---
Nekad u ovo vrijeme je okretanje kugle usporila covid pandemija pa se tako i Trashpackers projekt na neko vrijeme pritajio. Ipak, to nije zaustavilo Tijmena da nastavi raditi na njemu te je to vrijeme iskoristio za izradu web stranice, aplikacije, ali i širenje svoje mreže volontera. Tako je profil na platformi napravilo već 11425 ljudi iz 49 zemalja koji su prošle godine u 47.003 vreća za smeće napunili 383.586 kilograma otpada, od kojeg tri četvrtine čini plastika. Ovogodišnji cilj im je punih 100.000 vreća, pri čemu se sudionici natječu tko će pri tome postići bolji rezultat i osvojiti više mjesto na rang listi.
---
Znate li što je plogging:
Kombiniranjem švedskog izraza za skupljanje otpada i "trčanje" (plocka upp + jogging) nastala je kovanica koja označava pokret osnovan 2016. godine i podrazumijeva organizirano trčanje pojedinaca ili grupe koji se, opremljeni rukavicama i vrećama za smeće, obračunavaju sa smećem na koje usput naiđu.
Uz veliku (i očiglednu) korist za okoliš, praksa plogginga omogućava i određene vrijedne prednosti za trkače, primjerice u obliku čučnjeva i sličnih vježbi koje se izvode pri samom sakupljanju smeća i koje kao takve omogućavaju povećanu potrošnju kalorija.
---
Prošlog mjeseca se Tijmen, koji sebe u šali naziva i freelance sakupljačem smeća, otisnuo na europsku turneju naziva Don't waste the journey na kojoj će promovirati Thrashpackers zajednicu i podizati svijest o važnosti ekološkog pokreta. Planirao je putovati svojim kombijem, ali pošto biodizela HVO100 kojim je pogonjen imaju samo pumpe na sjeveru Europe, odlučio se na dobri stari vlak. Dosad je posjetio Amsterdam, Berlin, Prag, Beč, Budimpeštu i Zagreb, gdje je bio na Leap Summit konferenciji za inovatore i poduzetnike, a posljednja stanica mu je bila upravo Split. Nakon što smo poslušali njegovo predavanje na Ekonomskom fakultetu smo, skupa sa studentima zainteresiranima za zdraviji ekosustav, se opremili kesama pa pošli u čistilački pohod.
---
Cruise 2 reduce reciklažni autobus:
Tijmenov kombi, za ovu prigodu nazvan Driving Recycle Factory (Vozeća Reciklažna Tvornica), krstari cijelom Nizozemskom i na terenu demonstrira, prvenstveno djeci i mladima, kako se ono što doživljavamo kao otpad može ponovno iskoristiti. Ovaj "čarobni bus" je opremljen sa četiri stroja za recikliranje koji pretvaraju plastični otpad u korisne proizvode kao što su pitari ili frizbi. Doduše, a kao što Tijmen naglašava, ovaj doživljaj također podučava da proces reciklaže iziskuje mnogo energije pa, kao takav, nije održiv već je nužno planirati smanjenje otpada već u samoj proizvodnji.
---
---
---
---
Šokantni podaci o plastici:
- na Zemlji ima 500 puta više čestica mikroplastike nego zvijezda u svemiru
- čak polovica plastike koju trošimo je namijenjeno za jednokratnu uporabu
- samo 9 posto plastike se reciklira globalno
- u pticama je znala biti pronađena količina plastike ekvivalentna onoj da odrasli čovjek pojede 12 pizza
---
- Aktivističke akcije prikljupljanja smeža su pohvalne, ali u globalnom kontekstu, to je samo kap u moru. Međutim, ovakav tip aktivizma je katalizator ka promjeni stava prema otpadu, a onda i samog ponašanja pojedinca, što posljedično vodi i do širih društvenih promjena. Netko tko napuni pet vreća smeća u svom susjedstvu će dvaput promisliti prije nego li opet upotrijebi onu jednokratnu plastičnu čašu, a isto će biti i kada bude izlazio na izbore i birao politike koje reflektiraju njegov stav prema okolišu - optimističan je mladi javni govornik koji, u svojoj misiji, upotrebljava alate koje je stekao obrazujući se za psihologa da proaktivno utječe na ljude.
Pitamo ga kako to da je za finalnu destinaciju putovanja odabrao upravo Split.
- Nakon svih tih metropola, sanjao sam doći na plažu, čovječe. I moram vam reći, živite na sjajnom mjestu i jako mi se sviđa vaš grad. Ne mogu vjerovati da je palača stara 1.700 godina i da ljudi još žive u njoj, to je nevjerojatno. Ali morate biti oprezni da masovni turizam ne uništi ovo što imate, pogotovo u kontekstu gomile otpada koju proizvodi. Bilo bi odlično kada bi se ovdašnji smještajni kapaciteti i ugostitelji, osim u poslovnoj suradnji, udružili u sanaciji zagađenja koje turisti ostave iza sebe. A, pričajući sa direktorom Turističke zajednice SD Joškom Stellom o tome, složili smo se da bismo mogli to organizirati upravo putem naše aplikacije, koja ih onda može i promovirati kao zeleni biznis - predlaže Tijmen, dodajući kako je centar Splita prilično čist, ali ta ocjena vrijedi sve manje i manje što se udaljavate od gradske jezgre.
---
Ante Cizmic/Cropix
---
---
Istraživanje o utjecaju turizma na generiranje otpada:
U studiji iz 2021. je napravljena simulacije usporedbe u količini otpada za
vrijeme pandemije COVID-19 u odnosu na scenarij, u kojem se pandemija nije dogodila. Simulacijski scenariji predviđa da bi Split, bez korone, imao 20.000 tona više smeća, što ukazuje na potrebu poboljšanja gospodarenja otpadom te pružaju informacijsku osnovicu za menadžment javne uprave i samouprave, kao i donošenja lokalnih politika razvoja i zaštite okoliša.
---
Naš sugovornik, koji će sljedećeg lipnja potencijalne rezultate suradnje sa županijskom TZ predstaviti na Green Future konferenciji, je posebno istaknuo kako je siguran da smo mi ovdje već dovoljno informirani o ekološkim problemima i potencijalnim rješenjima koja bi bile adekvatna za naše podneblje i kulturu te da nam sigurno "neki Nizozemac" ne treba ništa posebno objašnjavati. On je tu samo kako bi svojim pozitivnim stavom potaknuo ljude da izađu iz komfor zone te sami postanu primjer ciničnom socijalnom okruženju koje ljudska civilizacija danas jest.
- Problem današnjeg društva nije tehnološke već spiritualne prirode, to jest kako pristupamo okolišu čiji smo dio. Ako ekonomija daje poduzetnicima potpunu slobodu da stvaraju nezamislive količine novca i njime hrane državnu blagajnu, dok u isto vrijeme uništavamo prirodu, onda moramo biti zabrinuti za budućnost sviju nas. Ljudski mozak je evolucijski predodređen da se bazira na iskustvene, neposredne i hitne prijetnje pa se bojim da ćemo se osvijestiti tek kada ekološki problemi već uđu u odmaklu fazu, kao što je povećanje plastičnog otpada za 200 posto kroz desetljeće ili dva - predviđa psiholog.
Problem sa smećem, kaže Tijmen, je što će većina njega biti tu zauvijek i zato je opći društveni imperativ što prije prijeći na model kružne ekonomije u kojem se teži nultoj stopi stvaranja otpada. U Nizozemskoj, koja je česti primjer dobrih zelenih praksi, danas odvajaju sve što mogu, a ostalo sagorijevaju i tim bioplinom griju kuće.
---
Ante Cizmic/Cropix
---
Split je prošlu godinu završio s 8,5 posto recikliranog otpada, dok je 2020. bio najgori od svih velikih gradova sa 5,8 posto, a 2019. sa samo 3,7 posto. Razgovarajući o novčanim kaznama kao poticaju, Tijmen je istaknuo kako su istraživanja pokazala da je učenje primjerom puno efikasnije nego pokušaj promjene ponašanja kažnjavanjem, pošto nas strah od socijalne ekskluzije tjera da se ponašamo kao i većina grupe čiji smo dio. Imajući ovo u vidu i znajući da Torcida živi za Split i Dalmaciju, navijači bi mogli postati nosioci zelenog vala bez kojeg će njihove pjesme postati epitafi.
Ili, kako Tijmen kaže, nikad nemojte podcijeniti utjecaj koji možete izazvati radeći nešto malo i jednostavno. Lakše čak i od crtanja loših murala.
---
Vrste plastike:
1. Polietilen tereftalat ili PET (plastične boce za pića i slična ambalaža)
2. Polietilen visoke gustoće ili HDPE (boce za deterdžent ili ulje, igračke i neke vreće)
3. Polivinil klorid ili PVC (ambalaže, auto dijelovi, medicinska pomagala i građevinski materijali)
4. Polietilen niske gustoće ili LDPE (plastične boce, vrećice, tkanine i namještaj)
5. Polipropilen ili PP (cijevi, laboratorijsko posuđe, kontejner, armatura, jednokratne pelene, ambalaža margarin, vrećice za čips i slamke)
6. Polistiren ili PS (plastično posuđe, karton za jaja, CD i DVD kućišta, kućišta za detektore dima, izolacija i ambalaža od jogurta)
*U proizvodnji se, zbog smanjenja troškova, često miješaju ove vrste, što otežava ili potpuno onemogućuje mogućnost reciklaže
---
---
Podržite Trashpackerse:
Kao neprofitna nevladina organizacija, Trashpackersi sredstva za svoj rad dobijaju uglavnom od donacija koje se mogu uplatiti preko www.trashpackers.org
Tijmen također poziva sve ekološke udruge, ali i civilne entuzijaste da ga kontaktiraju s ciljem uspostavljanja pan-europske mreže koja podržava zelenu tranziciju, kao i širenje svijesti o važnosti očuvanja prirode.
Dubrovnik, 121217.
More i Jugo, jos jedanput odlucili su nam vratiti nase smece na obalu grada,bisera Hrvatskog turizma, kako se cesto svi vole pohvaliti.
Dok je ronio kraj indonezijske obale i istraživao ljepote tamošnjeg podmorja, u jednom trenutku je shvatio da potpuno opkoljen plutajućim smećem. Zgrožen i uznemiren, isplivao je do kopna, samo da bi tamo našao komad plaže potpuno zatrpan plastikom. Osjetivši snažan poriv da promjeni ovaj jadni prizor, uzeo je stvari u svoje ruke i počeo čistiti. Uskoro su se za njegovu aktivnost zainteresirali prolaznici, koji su ga, začuđeni, pitali što radi i snimali mobitelom uz posprdni smiješak. Nitko mu nije pomogao.
Nakon par dana, dok je sjedio u baru, primjetio je da mu se dvije konobarice smješkaju. Prišao je za šank i pozdravio ih, a one su mu okrenule ekran mobitela upitale ga: "Gospodine, jeste li ovo vi?" Ugledao je snimku sebe kako oslobađa plažu od smeća, a video je već imao viralnih 260.000 pregleda. Svjestan da ovakva prilika neće doći opet skoro, a možda i nikad, Tijmen Sissing je napravio Facebook stranicu i najavio novo čišćenje idućeg jutra u osam sati.
Kada se sutradan tamo pojavio, imao je što i vidjeti. Točnije, nije imao za vidjeti ništa jer je lokalna služba već potpuno uklonila ovo ilegalno odlagalište, vjerojatno zbog straha od negativnog publiciteta. Iduće što ga je iznenadilo je što ga je tamo dočekalo 10 ljudi, spremni da mu pomognu u njegovom novom hobiju prikupljanja smeća. No, kao i da samo to već nije bilo previše, lokalna vlast mu je ponudila da surađuje s njima kao influencer, što je on pristojno odbio i nastavio svoje azijsko putovanje samo s ruksakom na leđima. Tako su rođeni Trashpackersi.
---
---
Otad je organizirao jednake akcije gdje god je prolazio. Na Borneu, u naselju koje je toliko zabačeno i siromašno da ga uopće ne posjećuju kamioni za prikupljanje otpada i u kojem stanovnici koriste smeće kao gradivni materijal za nastambe, naišao je na odlagalište veličine rukometnog terena i zasukao rukave. Primjetivši ga, seoski mališani su mu se počeli smijati, ali nakon što je na sebe obukao crnu kesu i bacio sve na šalu, priključili su mu se i oni. Potom je u Maleziji doživio i prvi masovni val ekologa volontera, gdje je rukavice obuklo između 400 i 500 ljudi, a u Vijetnamu se čak i 60 vojnika odazvalo na čišćenje plaže koje je trajalo punih tjedan dana. Nakon što je od ispod smeća ponovo izvirio pijesak, Tijmen i mještani su zaigrali nogomet, a jedan čovjek je briznuo u plač.
- Ovdje sam kao dijete napucavao loptu, a ovo je prvi put da vidim svog sina kako to radi - kroz suze je procijedio otac.
I onda, baš kada se čitava priča zahuktala, osnivača Trashpackersa je pogodila mala nezgoda. Naime, stigavši u kambodžanski Siem Reap, Tijmen i njegov engleski kolega su otkrili selo koje je gotovo pa plivalo u smeću. Ovakav kapitalni pothvat je bio ostvarenje njihovog sna ili - ovisi kako se gleda - noćne more. Međutim, dok su trčali s lokalnim klincima niz prašnjavu cestu, naletio je kamion i Tijmen je skočio u jarak, pritom ozlijedivši ručni zglob. Čuvši da će se zbog ovoga trebati vratiti u rodnu Nizozemsku na operaciju, Tijmenu su momentalno potonule sve lađe. Srećom, liječnici u Bangkoku su raspolagali boljom opremom i zaključili da će ruka zacijeliti samo uz običnu mobilizaciju. Nakon toga, Tijmen se na teren vratio s gipsom i nastavio svoju misiju - sa samo jednom rukom.
---
Ante Cizmic/Cropix
---
Nekad u ovo vrijeme je okretanje kugle usporila covid pandemija pa se tako i Trashpackers projekt na neko vrijeme pritajio. Ipak, to nije zaustavilo Tijmena da nastavi raditi na njemu te je to vrijeme iskoristio za izradu web stranice, aplikacije, ali i širenje svoje mreže volontera. Tako je profil na platformi napravilo već 11425 ljudi iz 49 zemalja koji su prošle godine u 47.003 vreća za smeće napunili 383.586 kilograma otpada, od kojeg tri četvrtine čini plastika. Ovogodišnji cilj im je punih 100.000 vreća, pri čemu se sudionici natječu tko će pri tome postići bolji rezultat i osvojiti više mjesto na rang listi.
---
Znate li što je plogging:
Kombiniranjem švedskog izraza za skupljanje otpada i "trčanje" (plocka upp + jogging) nastala je kovanica koja označava pokret osnovan 2016. godine i podrazumijeva organizirano trčanje pojedinaca ili grupe koji se, opremljeni rukavicama i vrećama za smeće, obračunavaju sa smećem na koje usput naiđu.
Uz veliku (i očiglednu) korist za okoliš, praksa plogginga omogućava i određene vrijedne prednosti za trkače, primjerice u obliku čučnjeva i sličnih vježbi koje se izvode pri samom sakupljanju smeća i koje kao takve omogućavaju povećanu potrošnju kalorija.
---
Prošlog mjeseca se Tijmen, koji sebe u šali naziva i freelance sakupljačem smeća, otisnuo na europsku turneju naziva Don't waste the journey na kojoj će promovirati Thrashpackers zajednicu i podizati svijest o važnosti ekološkog pokreta. Planirao je putovati svojim kombijem, ali pošto biodizela HVO100 kojim je pogonjen imaju samo pumpe na sjeveru Europe, odlučio se na dobri stari vlak. Dosad je posjetio Amsterdam, Berlin, Prag, Beč, Budimpeštu i Zagreb, gdje je bio na Leap Summit konferenciji za inovatore i poduzetnike, a posljednja stanica mu je bila upravo Split. Nakon što smo poslušali njegovo predavanje na Ekonomskom fakultetu smo, skupa sa studentima zainteresiranima za zdraviji ekosustav, se opremili kesama pa pošli u čistilački pohod.
---
Cruise 2 reduce reciklažni autobus:
Tijmenov kombi, za ovu prigodu nazvan Driving Recycle Factory (Vozeća Reciklažna Tvornica), krstari cijelom Nizozemskom i na terenu demonstrira, prvenstveno djeci i mladima, kako se ono što doživljavamo kao otpad može ponovno iskoristiti. Ovaj "čarobni bus" je opremljen sa četiri stroja za recikliranje koji pretvaraju plastični otpad u korisne proizvode kao što su pitari ili frizbi. Doduše, a kao što Tijmen naglašava, ovaj doživljaj također podučava da proces reciklaže iziskuje mnogo energije pa, kao takav, nije održiv već je nužno planirati smanjenje otpada već u samoj proizvodnji.
---
---
---
---
Šokantni podaci o plastici:
- na Zemlji ima 500 puta više čestica mikroplastike nego zvijezda u svemiru
- čak polovica plastike koju trošimo je namijenjeno za jednokratnu uporabu
- samo 9 posto plastike se reciklira globalno
- u pticama je znala biti pronađena količina plastike ekvivalentna onoj da odrasli čovjek pojede 12 pizza
---
- Aktivističke akcije prikljupljanja smeža su pohvalne, ali u globalnom kontekstu, to je samo kap u moru. Međutim, ovakav tip aktivizma je katalizator ka promjeni stava prema otpadu, a onda i samog ponašanja pojedinca, što posljedično vodi i do širih društvenih promjena. Netko tko napuni pet vreća smeća u svom susjedstvu će dvaput promisliti prije nego li opet upotrijebi onu jednokratnu plastičnu čašu, a isto će biti i kada bude izlazio na izbore i birao politike koje reflektiraju njegov stav prema okolišu - optimističan je mladi javni govornik koji, u svojoj misiji, upotrebljava alate koje je stekao obrazujući se za psihologa da proaktivno utječe na ljude.
Pitamo ga kako to da je za finalnu destinaciju putovanja odabrao upravo Split.
- Nakon svih tih metropola, sanjao sam doći na plažu, čovječe. I moram vam reći, živite na sjajnom mjestu i jako mi se sviđa vaš grad. Ne mogu vjerovati da je palača stara 1.700 godina i da ljudi još žive u njoj, to je nevjerojatno. Ali morate biti oprezni da masovni turizam ne uništi ovo što imate, pogotovo u kontekstu gomile otpada koju proizvodi. Bilo bi odlično kada bi se ovdašnji smještajni kapaciteti i ugostitelji, osim u poslovnoj suradnji, udružili u sanaciji zagađenja koje turisti ostave iza sebe. A, pričajući sa direktorom Turističke zajednice SD Joškom Stellom o tome, složili smo se da bismo mogli to organizirati upravo putem naše aplikacije, koja ih onda može i promovirati kao zeleni biznis - predlaže Tijmen, dodajući kako je centar Splita prilično čist, ali ta ocjena vrijedi sve manje i manje što se udaljavate od gradske jezgre.
---
Ante Cizmic/Cropix
---
---
Istraživanje o utjecaju turizma na generiranje otpada:
U studiji iz 2021. je napravljena simulacije usporedbe u količini otpada za
vrijeme pandemije COVID-19 u odnosu na scenarij, u kojem se pandemija nije dogodila. Simulacijski scenariji predviđa da bi Split, bez korone, imao 20.000 tona više smeća, što ukazuje na potrebu poboljšanja gospodarenja otpadom te pružaju informacijsku osnovicu za menadžment javne uprave i samouprave, kao i donošenja lokalnih politika razvoja i zaštite okoliša.
---
Naš sugovornik, koji će sljedećeg lipnja potencijalne rezultate suradnje sa županijskom TZ predstaviti na Green Future konferenciji, je posebno istaknuo kako je siguran da smo mi ovdje već dovoljno informirani o ekološkim problemima i potencijalnim rješenjima koja bi bile adekvatna za naše podneblje i kulturu te da nam sigurno "neki Nizozemac" ne treba ništa posebno objašnjavati. On je tu samo kako bi svojim pozitivnim stavom potaknuo ljude da izađu iz komfor zone te sami postanu primjer ciničnom socijalnom okruženju koje ljudska civilizacija danas jest.
- Problem današnjeg društva nije tehnološke već spiritualne prirode, to jest kako pristupamo okolišu čiji smo dio. Ako ekonomija daje poduzetnicima potpunu slobodu da stvaraju nezamislive količine novca i njime hrane državnu blagajnu, dok u isto vrijeme uništavamo prirodu, onda moramo biti zabrinuti za budućnost sviju nas. Ljudski mozak je evolucijski predodređen da se bazira na iskustvene, neposredne i hitne prijetnje pa se bojim da ćemo se osvijestiti tek kada ekološki problemi već uđu u odmaklu fazu, kao što je povećanje plastičnog otpada za 200 posto kroz desetljeće ili dva - predviđa psiholog.
Problem sa smećem, kaže Tijmen, je što će većina njega biti tu zauvijek i zato je opći društveni imperativ što prije prijeći na model kružne ekonomije u kojem se teži nultoj stopi stvaranja otpada. U Nizozemskoj, koja je česti primjer dobrih zelenih praksi, danas odvajaju sve što mogu, a ostalo sagorijevaju i tim bioplinom griju kuće.
---
Ante Cizmic/Cropix
---
Split je prošlu godinu završio s 8,5 posto recikliranog otpada, dok je 2020. bio najgori od svih velikih gradova sa 5,8 posto, a 2019. sa samo 3,7 posto. Razgovarajući o novčanim kaznama kao poticaju, Tijmen je istaknuo kako su istraživanja pokazala da je učenje primjerom puno efikasnije nego pokušaj promjene ponašanja kažnjavanjem, pošto nas strah od socijalne ekskluzije tjera da se ponašamo kao i većina grupe čiji smo dio. Imajući ovo u vidu i znajući da Torcida živi za Split i Dalmaciju, navijači bi mogli postati nosioci zelenog vala bez kojeg će njihove pjesme postati epitafi.
Ili, kako Tijmen kaže, nikad nemojte podcijeniti utjecaj koji možete izazvati radeći nešto malo i jednostavno. Lakše čak i od crtanja loših murala.
---
Vrste plastike:
1. Polietilen tereftalat ili PET (plastične boce za pića i slična ambalaža)
2. Polietilen visoke gustoće ili HDPE (boce za deterdžent ili ulje, igračke i neke vreće)
3. Polivinil klorid ili PVC (ambalaže, auto dijelovi, medicinska pomagala i građevinski materijali)
4. Polietilen niske gustoće ili LDPE (plastične boce, vrećice, tkanine i namještaj)
5. Polipropilen ili PP (cijevi, laboratorijsko posuđe, kontejner, armatura, jednokratne pelene, ambalaža margarin, vrećice za čips i slamke)
6. Polistiren ili PS (plastično posuđe, karton za jaja, CD i DVD kućišta, kućišta za detektore dima, izolacija i ambalaža od jogurta)
*U proizvodnji se, zbog smanjenja troškova, često miješaju ove vrste, što otežava ili potpuno onemogućuje mogućnost reciklaže
---
---
Podržite Trashpackerse:
Kao neprofitna nevladina organizacija, Trashpackersi sredstva za svoj rad dobijaju uglavnom od donacija koje se mogu uplatiti preko www.trashpackers.org
Tijmen također poziva sve ekološke udruge, ali i civilne entuzijaste da ga kontaktiraju s ciljem uspostavljanja pan-europske mreže koja podržava zelenu tranziciju, kao i širenje svijesti o važnosti očuvanja prirode.
Dubrovnik, 121217.
More i Jugo, jos jedanput odlucili su nam vratiti nase smece na obalu grada,bisera Hrvatskog turizma, kako se cesto svi vole pohvaliti.
Trashpacker došao očistiti Split: Tijmen je autor platforme na kojoj se tisuće ljudi natječu tko će sakupiti više smeća, a sada poziva i naše ugostitelje da im se pridruže
Dok je ronio kraj indonezijske obale i istraživao ljepote tamošnjeg podmorja, u jednom trenutku je shvatio da potpuno opkoljen plutajućim smećem. Zgrožen i uznemiren, isplivao je do kopna, samo da bi tamo našao komad plaže potpuno zatrpan plastikom. Osjetivši snažan poriv da promjeni ovaj jadni prizor, uzeo je stvari u svoje ruke i počeo čistiti. Uskoro su se za njegovu aktivnost zainteresirali prolaznici, koji su ga, začuđeni, pitali što radi i snimali mobitelom uz posprdni smiješak. Nitko mu nije pomogao.
Nakon par dana, dok je sjedio u baru, primjetio je da mu se dvije konobarice smješkaju. Prišao je za šank i pozdravio ih, a one su mu okrenule ekran mobitela upitale ga: "Gospodine, jeste li ovo vi?" Ugledao je snimku sebe kako oslobađa plažu od smeća, a video je već im...
