Scena Mozaik

LOVORI I DRAČE

Renato Baretić: Logotip starohrvatskog naziva kampanje 'Nije cool biti bully' trebao je biti napisan glagoljicom

LOVORI I DRAČE

'ART À LA CARTE'; HTV3; petak

Odavna poznajući Silviju Šesto (lektirnu autoricu, neumornu književnu urednicu i nakladnicu, predsjednicu "Kluba prvih pisaca" i beskompromisnog borca za knjige - ne samo dječje - i za njihove tvorce) pretpostavljao sam da će u gostima kod Lidije Lacko Vidulić biti i žustrija i žešća no što je bila. Blagi voditeljičin pogled, pun razumijevanja, plus nazočnost učiteljski staložene Lane Molvarec sa zagrebačkog Filozofskog, pridonijeli su da se gospođa Šesto iz (barem meni) očekivanoga razjarenog tigra nakratko pretvori u mirnu kućnu mačku koja gostu jedino pogledom daje do znanja da joj nije uputno prilaziti.

Pričalo se o dječjoj književnosti, s jakim naglaskom na svevremensku ostavštinu Ivana Kušana, pa su gošćama manevarski prostori bili bitno suženi. No ipak, uz još jedno podsjećanje na civilizacijski sudbonosnu važnost čitanja knjiga od najranije dobi, moja prijateljica 600 uspjela je spomenuti dvije jako važne stvari. Prvo - školska lektira u Hrvatskoj nije mijenjana i osuvremeniteljski nadopunjavana, paz' vamo, punih 14 godina! I drugo: prvi program HTV-a, kao najgledaniji i najslužbeniji kanal javne televizije, promoviranju čitanja posvećuje otprilike jednaku količinu pažnje - ovo sad ja improviziram - koliku i "Plodovi zemlje" lanjskom snijegu, ako ne i manju.

U sklopu emisije prikazan je i stari (1997.) dokumentarac iz serijala "Antologija suvremene hrvatske književnosti", posvećen Ivanu Kušanu, njegovu radu i djelu, ne samo onom za djecu. Kao obožatelj njegovih knjiga "za odrasle" (prisežem, "Prerušeni prosjak" jedan je od deset najvažnijih romana u mojem životu, a znam i neke sjajne suvremene pisce kojima bi pojedine rane knjige sigurno još bolje ispale da su na vrijeme pročitali Kušanov "Toranj") nakon odjavne sam se špice zapitao: koliko je ljudi uopće pogledalo ovu blagu i korisnu emisiju, emitiranu u - kako se to u zadnje vrijeme uvriježilo kazati - "porno terminu", posvećenu dječjoj književnosti, kulturi čitanja i Ivanu Kušanu?

Otprilike jednako koliko i čitatelj(ic)a ove zabilješke: isključimo li iz prebrojavanja prijatelje i tugujuću rodbinu - nema ih više od dva tuceta. Tako da nije silna šteta to što beskrajnoj masi nezainteresiranih Silvija Šesto nije mogla iznijeti detalj koji usrdno repetira na društvenim mrežama: usred smo nekakve birokratsko-uhljebarske nacionalne kampanje za masovno poticanje čitanja, a Knjižnice grada Zagreba još od lipnja nisu dobile ni lipe od Grada za nabavku novih knjiga. I, što je najbolje - nimalo se ne bune.

Kako je pak u sredinama manjim od The Metropole, tamo gdje ljudi ponajprije razmišljaju o tome smiju li uopće piti svoju vodu i udisati svoj zrak, nije teško zamisliti.

Emisija je zaslužila i više od dva lovora, ali trebalo mi je ostaviti mjesta za drače posvećene Prisavljacima i njima sličnim "ljudima od jedne Knjige".

DVA LOVORA I TRI DRAČE

TEMA DANA; HTV1; subota

Maločas spomenuta nacionalna strategija za poticanje čitanja polučit će, uvjeren sam, jednake rezultate (nikakve dakle) kao i friško promovirana javnozdravstvena kampanja protiv vršnjačkog nasilja pod starohrvatskim nazivom "Nije cool biti bully". Ovu potonju su pokrenuli Grad Zagreb (onaj što svojim knjižnicama, da podsjetimo, glede poticanja čitanja, već osam mjeseci ne uplaćuje ni lipe za nove knjige) i institucija za koju, moj preveliki grijeh, prvi put čujem - Centar za zdravlje mladih.

Kod Nađvinskog su gostovala dva liječnika, jedan čak i u prigodnoj jednodnevnoj ružičastoj majici s natpisom "Nije cool biti bully" (stvarno je šteta što logotip nije napisan oblom glagoljicom!) a o nasilju među školarcima čuli smo puno lipih stvari koje treba poduzeti u cilju prevencije i suzbijanja kroz suradnju svih odgojno-obrazovnih segmenata, od obitelji do škole. Hajde, napokon se netko sjetio svih segmenata, prevencije i suzbijanja!

Branko Nađvinski na desetak je minuta kanda zaboravio da je novinar javnog TV-servisa, pa mu se nisu omakla pitanja poput "Koliki je budžet cijele kampanje? Kako to da ste odabrali baš ružičastu boju za kampanju, ne bi li ona mogla odgojno zapuštenu djecu možda dodatno motivirati na nasilje? Kad otprilike očekujete prve konkretne mjerljive rezultate kampanje u koju je je uključeno, hm, koliko koliko ste ono rekli, profesionalaca na plaći i honoraru?" i slična.

Gost u roza majici, psihijatar i saborski zastupnik Ivan Čelić, inzistirao je na odgovornosti obitelji, baš kao da škola, mediji i potpuno nejasne društvene vrijednosti nemaju nikakve veze s maloljetnim zlostavljači(ca)ma, a jedina korisna informacija koju smo o javnozdravstvenoj kampanji čuli od Vjekoslava Jeleča, pročelnika zagrebačkoga Gradskog ureda za zdravstvo, bio je statistički podatak: u suvremenim okolnostima, istraživanja su pokazala, svaki klinac na svijetu do 18. rođendana u medijima vidi oko 200.000 nasilnih scena i 12 do 16 tisuća ubojstava.

Jedva čekam čuti rezultate ove hvalevrijedne, pače kunovrijedne, javnozdravstvene kampanje!

PET DRAČA

DNEVNIK; HTV1; subota
Išao je, znam, prije gorespomenute javnozdravstvene "Teme dana", ali ju je sjajno najavio u prilogu o maloljetnicima u kladionicama: čak 13 posto hrvatskih maloljetnika se kladi, iako zakon, također hrvatski, kaže da to maloljetnici ne smiju. Ma nek se dica kladu, šta, glavno da se proračun popunjiva...

Cijeli je prilog napravljen u Puli, potpisani su i snimatelj i montažeri, samo novinar nije. Ne znam je li to nešto na osobnoj razini, ili je posrijedi samo sitan simptom općeg stanja na Prisavlju, ali nije fer prema čovjeku, a ni prema meni: da je potpisan imenom i prezimenom, mogao bih mu javno zamjeriti na nedovoljnom trudu. Trebao je staviti kameru pred kladionicu, pa snimiti kako djeca ulaze i za vrijeme malog odmora, može se, jer je na manje od sto metara udaljena od škole, premda zakon (hrvatski, dakuće!) propisuje da ne smije biti tako blizu.

DVIJE DRAČE

DNEVNIK; N1; nedjelja

Cijelu "vijest dana" Elvir je Mešanović sažeo u samo nekoliko minuta: u "Točki na tjedan" Dalija Orešković, dosadašnja gazdarica za sukobno-interesne stvari (improviziram, jer ne da mi se tražiti točnu titulu, ionako joj je bivša) maestralno je spustila kompletnoj kliki koja ju je odlučila pošto-poto maknuti s toga mjesta, a reakcije su uslijedile dok još nije stigla ni izvaditi studijski mikrofon iz bluze. "Ne bih to želio komentirati", rekao je u Mešanovićevu prilogu predsjednik Sabora, pa na sljedeće pitanje uzvratio "Ni to ne bih želio komentirati". Za razliku od njega, zastupnik Glavašević ponudio je zrnce soli i zdravog razuma, citiram prema sjećanju i bilješkama: "I druga bi kandidatkinja sad trebala povući svoju kandidaturu, budući da ni ona nije dobila dovoljan broj glasova u Saboru".

Hoće, Bojane, povući će je, čim Grad Zagreb suzbije vršnjačko nasilje u školama i uplati svojim knjižnicama novac za kupovinu novih knjiga tijekom netom minule 2017.

TRI LOVORA

Naslovnica Mozaik