Novosti Hrvatska

14 GODINA NAKON UBOJSTVA PETERO CIVILA, VIŠE NEMA NI JEDNOG ‘DIMA’

SABLASNO SELO Grubori nestali sa zemljopisne karte

14 GODINA NAKON UBOJSTVA PETERO CIVILA, VIŠE NEMA NI JEDNOG ‘DIMA’

Kuće su zapaljene, ljudi pobijeni, tako da se do danas nitko nije vratio. Tek ponekad netko dođe obići Grubore, kazuje nam Miloš Bursać

Kuće su zapaljene, ljudi pobijeni, tako da se do danas nitko nije vratio. Tek ponekad netko dođe obići Grubore, kazuje nam Miloš Bursać

U Gruborima, zaseoku pored Plavnog, dvadesetak kilometara udaljenom od Knina, gdje je 25. kolovoza 1995. ubijeno petero mještana srpske nacionalnosti, starije životne dobi, danas nema ni žive duše.

Do zaseoka podno Plješivice ne može se doći ni po normalnim vremenskim uvjetima, jer je put do tamo potpuno zarastao, a kamoli ovih dana kada je selo potpuno zatrpano snijegom, a ceste neprohodne.

Rijetki mještani na koje smo naišli u opustjelom selu Plavnom kažu nam da u Gruborima posljednjih 14 godina više nitko ne živi. Još su svježa sjećanja na mučko ubojstvo petero starijih civila, koji su se zatekli u svojim kućama nakon Oluje.

 - Kuće su zapaljene, ljudi pobijeni, a većina ih je pobjegla, tako da se do danas nitko nije vratio. Tek ponekad, ali vrlo rijetko, netko dođe obići sablasno pusto selo - kazuje nam Miloš Bursać kojega smo zatekli u Plavnom, na zablokiranoj cesti prema Gruborima.

Strah je, po njegovu mišljenju, razlog što se nitko nije vratio, ali i sporost u obnovi kuća, izoliranost sela, nezaposlenost i besperspektivnost. U Gruborima su u kolovozu 1995. ubijeni 80-godišnji Miloš Grubor, 65-godišnji Jovo Grubor, 90-godišnja Marija Grubor, 41-godišnji Đuro Karanović i 51-godišnja Milica Grubor.

Ni prije Oluje u Gruborima nije živjelo puno ljudi, tek njih oko 40, i to uglavnom starijih osoba. Đuro Rusić, stanovnik Plavnog, inače vijećnik Demokratske partije Srba u Gradskom vijeću Knina i profesor matematike u kninskoj srednjoj školi Kralja Zvonimira, ističe kako je povratak Srba na ovo područje usporilo i nepovjerenje ljudi u institucije pravne države, jer mnogi zločini ni nakon toliko godina poslije Oluje još nisu procesuirani.

Ima još žrtava Mještani Plavnog podsjećaju da ubojstva petero civila u Gruborima nisu jedini zločin koji se na ovom području dogodio nakon Oluje. Tijekom vojno-redarstvene akcije Oluja i neposredno nakon nje na području Plavnog, velikog i raštrkanog sela, bilo je ukupno 32 civilnih žrtava. Đuro Rusić kazuje nam da je prije Domovinskog rata u Plavnom živjelo oko dvije tisuće stanovnika, a danas je mjesto gotovo pusto.

- U Plavnom je prije desetak godina živjelo oko 320 stanovnika, ali se broj povratnika na žalost ne povećava, nego još i smanjuje. Danas ovdje živi upola manje stanovnika, njih oko 150, i to uglavnom starijih mještana. Većina je starijeg stanovništva poumirala, a mladi se ne vraćaju - kazuje Rusić.

Ističe da u selu sada žive samo tri mlađe obitelji s djecom, a zaposleno je svega troje ljudi, uključujući i njega. Slabe veze s Kninom S Kninom je Plavno povezano rijetkim autobusnim linijama, a infrastruktura je nezadovoljavajuća. Malobrojne obiteljske kuće su obnovljene, a ljudi se ne vraćaju jer nema ni posla.

Nakon Oluje većina je stanovnika izbjegla s ovog područja, a povratak je počeo 1997. godine.

Naslovnica Hrvatska
Page 1 of 12FirstPrevious[1]2345678910Last