Novosti Hrvatska

u iščekivanju novog proračuna

Kakve veze ima budućnost Šolte, Brača ili Hvara s Brexitom? Itekako ima, i to mimo volje otočana

u iščekivanju novog proračuna

Kakve veze ima, primjerice, budućnost Šolte ili Hvara s Brexitom? E pa ima, i mimo svoje volje. Naime, diljem Europske unije s nestrpljenjem, ali i svojevrsnom zebnjom zbog mogućih rezova, iščekuje se toliko najavljivani višegodišnji okvir za novo proračunsko razdoblje. S prijedlogom Europske komisije bit ćemo upoznati do kraja idućeg tjedna, no niz je otvorenih pitanja o daljnjem smjeru kohezijske politike Unije, o čemu ovisi i ujednačenost razvoja otoka u Europskoj uniji.

"Kohezijska politika je jedna od najuspješnijih europskih politika uopće i zato priželjkujem da će ostati netaknuta. Jer, vrijeme je pokazalo da kohezijska politika ulaganjima u neravnomjerne razvijene dijelove Unije jača samu Uniju iznutra. No, ta je politika pod velikim pritiskom. Ne samo zbog procesa izlaska Velike Britanije kao neto uplatitelja iz EU-a, nego ima i ideja da se dosadašnja politika zamijeni nekakvim fondovima, koji će onda uplaćivati novac gdje je potrebno", ističe zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, inače potpredsjednik Međuskupine zadužen za otoke, koji je prošlog tjedna u Europskom parlamentu organizirao konferenciju visoke razine pod nazivom "Kako kohezijska politika nakon 2020. može pomoći izazovima otoka u EU". Možda u posljednji trenutak pred zaključenje prijedloga novog financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Uz europsku povjerenicu za regionalni razvoj, Corinu Cretu, na konferenciji su svoja iskustva i vizije ujednačenog razvoja otoka iznijeli predstavnici Europskog odbora regija za otoke, Europskog ekonomskog i socijalnog odbora za otoke te otočani iz Grčke, Malte, Cipra, Švedske, Francuske i Portugala.

Svi oni dijele strepnju da bi otoci (kao uostalom i svi izolirani i zabačeni teritoriji, odnosno, oni dijelovi gdje se zarađuje manje od 75 posto prosjeka EU-a), mogli loše proći bude li osjetnijih rezova. Naime, mnoge velike i ekonomski snažne članice kao nove prioritete ističu vlastite, unutarnje probleme i troškove zbog kojih nisu skloni izdašnom financiranju "nerazvijenih". Koncept solidarnosti bogatijih sa slabije razvijenim članicama EU-a je na možda i najvećem ispitu do sada.

"Nije tajna da još negdje od 2014. djeluje koalicija članica Unije koje bi htjele ozbiljno revidirati kohezijsku politiku, jer drže kako ovakva ne pravda očekivanja jer se novac, drže, ne uplaćuje na transparentan način tamo gdje bi trebalo. To bi osjetila i Hrvatska, jer mi kao nova članica gotovo da još nismo ni počeli zapravo koristiti kohezijske fondove", ističe Picula.

"Imamo zapravo sudar dviju koncepcija kako bi Europa trebala izgledati sutra", poentirat će jedan od 11 eurozastupnika iz Hrvatske.

Povjerenica Cretu je stala na stranu otočana rekavši kako je "s manje (novca) teško postići više", no ona je također, zgodno je primijetiti, sudionicima konferencije između redaka poslala i sljedeću poruku - da se trebaju više okrenuti snažnijoj ulozi nacionalnih i regionalnih vlada u poticanju razvoja i rješavanju problema.

Ako je suditi po tome, pesimisti bi lako mogli biti u pravu, no nekakvu nadu pred objavljivanje prijedloga višegodišnjeg financijskog okvira daje i činjenica da je Cretu nakon konferencije o otocima najavila hitan odlazak - u Nizozemsku.

"A upravo je Nizozemska jedna od zemalja u kojoj raste izraziti euroskepticizam. Zapravo, možemo govoriti o tendencijama smanjivanja sredstava između 5 i 15 posto zbog Brexita", dodaje Picula.

Inače, na samoj konferenciji se čulo i priča o problemima za koje biste možda na prvi pogled kazali "to ima samo u Hrvatskoj". Ali, evo, i još ponegdje! Recimo, kad je riječ o međuotočnoj povezanosti: pa je tako Gilles Simeoni, predsjednik Korzike i čelnik CPMR-ove Otočne komisije naveo primjer da, kad želi s Korzike otputovati na 18 kilometara udaljenu Sardiniju - mora letjeti prvo u Pariz, onda u Rim, e da bi naposljetku stigao na drugo otočno odredište.

Demetris Papadakis, eurozastupnik iz Grčke, upozorio je kako bi rezanje za kohezijsku politiku otočani itekako osjetili, odnosno, da bi takvi rezovi išli na štetu europejskog duha u dijelovima EU-a koji očito ne mogu bez pomoći na razini Unije.

Čulo se i za nisku problema koji su nam se učinili tako poznatima - od problema sa izrazitom sezonalnošću stope zaposlenih, preko problema s prijevozom do kopna i drugih otoka, onda o energetskoj opskbi i razvijenosti općenito... Jasno je da je kohezijska politika EU najsigurniji investicijski mehanizam za razvoj otoka.

A da nije riječ o pukim socijalnim mjerama, odnosno o pomoći za one koji "sami ne znaju", pokazali su predočeni primjeri iz Švedske i Španjolske. "Više Europe" u tim sredinama razultiralo je razvojnim mjerama i prosperitetom čitavih otoka.

Tako smo od Filipa Reinhaga čuli o pozitivnom primjeru otoka Gotlanda, ali i upozorenje da "samo razvojne politike mogu stati na put rastućem euroskepticizmu". Zahvaljujući usmjeravanju novca u poticanje malih poduzeća (imaju ih više od 300 na otoku), Gotland (čija je obalna linija nešto više od tri puta veća od hvarske) ima najmanju stopu nezaposlenosti u Švedskoj! Turizam vežu i uz ulaganja u kulturu, dok Španjolci ulažu i u znanost, uostalom, zašto se takvi sadržaji ne bi locirali upravo na otocima, kao recimo na primjeru Mallorce...

No, svi se slažu - rezanje u izdvajanju za slabije razvijena područja EU-a, pogotovo za otoke, značilo bi da su svi na gubitku. Zato je bugarski predstavnik, Andrey Novakov naglasio da je Bruxelles daleko od potreba ljudi na terenu, pa "ne razumije on njih, a ni oni često ne razumiju funkcioniranje europskih tijela, procedure još manje".

"A valjda sve te institucije postoje zbog ljudi, a ne obrnuto", naglasio je Novakov. Podcrtao je i kako se o potrebama ljudi na terenu ne može uvijek suditi samo po makroekonomskim statistikama, BDP-u i drugim pokazateljima...

Baš kao što ni sami zakoni koji tretiraju neko područje nisu jamstvo da su svi problemi onih na koje se odnose riješeni. Evo, Hrvatska je jedina članica EU-a, uz Finsku, koja ima svoj Zakon o otocima. Ipak, dobro je znati da je njegova najnovija verzija upravo predana u proceduru, kako nam je kazala Tajana Huzak, pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i EU fondova.

"Do kraja godine novi će zakon biti na snazi", sigurna je Huzak, dok Picula na istu temu domeće:

"Naravno da samo postojanje zakona nije čarobni štapić koji rješava probleme otočana, a treba vidjeti i koliko će Vlada usvojiti od 19 preporuka iz Rezolucije o posebnim situacijama, a tiču se transporta, poticanja školovanja, zaštite endemske poljoprivrede, održivog turizma, kvalitete javnih servisa i poticanja poduzetništva na otocima".

Energetika među prioritetima

Da i otoci ipak dolaze na red europskih institucija govori i najava dolaska delegacije iz Opće uprave za energetiku Europske komisije u Hrvatsku. Oni će u sklopu svog prvog radnog posjeta hrvatskim otocima, od 18. do 21. lipnja posjetiti Krk, Lošinj, Unije i Pag.

Kako bi se upoznali s energetskim projektima financiranim od strane EU-a, odnosno, s planovima otočana za ostvarivanje energetske samododrživosti, sastat će se s predstavnicima primorskih županija te otočkih gradova i općina, kao i predstavnicima poslovnog i civilnog sektora.

Riječ je o prvom posjetu takve vrste našim otocima kojeg zajednički organiziraju Ured eurozastupnika Picule, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU te Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Zanimljivo da će taj posjet uslijediti netom nakon uspostave Otočkog foruma (tj. Tajništva za otoke) u sklopu kojeg je zastupnik Picula osigurao dva milijuna eura za energetske projekte na otocima, na koje je Komisija nadodala dodatnih 10 milijuna eura za istraživanja.

 

Naslovnica Hrvatska