Novosti Hrvatska

uvozi se staro

Nikad skuplje voće i povrće, uzgajivači najavljuju da će cijene rasti pedeset posto: blitva i salata su na pazaru 20 kuna po kilogramu, jabuke će biti tri puta skuplje!

uvozi se staro

Očekujemo da će cijene voća biti veće i do pedeset posto u usporedbi s prošlom godinom - poručuje Frano Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice

Neuobičajeno niske temperature za mjesec ožujak usporile su proizvodnju povrća, a u nekim krajevima mraz je gotovo uništio domaću poljoprivredu.

Stradali su povrtnjaci, nasadi kupusnjača, salate, blitve, mrkve, celera, peršina, poriluka. Tako na hrvatskom tržištu trenutačno gotovo da i nema domaće salate, blitve, špinata i drugog lisnatog povrća. Loše su prošli povrtlari koji sade na otvorenom, dok se trenutačno proizvodi jedino u plastenicima koji imaju sustav grijanja.

Domaće tržište poljoprivrednih proizvoda proteklih dana bilježi rast potražnje za svim vrstama voća i povrća. Nedostatak nužno povlači veće cijene pa se mnogi žale na enormno skupo povrće, koje postaje nedostupno prosječnom hrvatskom građaninu.
Primjerice, cijena blitve ili salate na hrvatskim tržnicama je i do 20 kuna za kilogram.

Dvije berbe

– Problem je što su se zbog hladnoće pomaknuli rokovi sadnje i sjetve. Berba je pomaknuta i do mjesec dana. Primjerice, ako smo salatu trebali saditi 1. ožujka, to se prolongiralo za mjesec dana, pa su se spojile dvije sjetve, odnosno dva turnusa, te imamo za posljedicu velike oscilacije cijena. Trenutačno na tržištu nema mlade salate i preskupa je, dok će se, primjerice, poslije davati u bescjenje jer će se spojiti dvije berbe i bit će velike količine odjednom na tržištu – pojasnio je Hrvoje Gregurić, predsjednik Udruge povrtlara Hrvatske.

On očekuje veće cijene povrća do kraja travnja, kada će dospjeti tek zasađene povrtlarske kulture za berbu.

 

– Situacija u hrvatskom povrtlarstvu je vrlo loša i još dugo neće krenuti nabolje. Država nema strategiju razvoja povrtlarstva. Trebalo bi davati skrivene potpore poljoprivrednicima, to rade i ostale zemlje EU-a. Primjerice, poljoprivrednici su obvezni provoditi analize tla, onda bi im to trebalo i subvencionirati. Općenito, treba uvesti pošteniji sustav potpora, i to onim poljoprivrednicima koji su zaista proizvođači – kazuje Gregorić.

Poticanje muljatora

– Dok god država potiče muljatore, koji na papiru imaju po stotinu hektara zemlje, a zanemaruje prave poljoprivrednike, ovdje nema sreće. Neka se njima te potpore ukinu i raspodijele poljoprivrednim proizvođačima – rezolutan je Gregorić, koji vrlo malo očekuje i od fondova Europske unije, iako Ministarstvo poljoprivrede u modernizaciju domaće poljoprivredne proizvodnje ulaže 89 milijuna kuna, kroz mjeru "Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava".

Nažalost, novac kroz tu mjeru ostvarila su samo rijetka obiteljska poljoprivredna gospodarstva, što nam je potvrdio i Gregurić. Tako će domaća poljoprivredna proizvodnja biti još skuplja, što će za posljedicu imati veće cijene za krajnjeg potrošača.

– Ja nisam prošao za ovu "mjeru" jer živim u razvijenoj Zagrebačkoj županiji i u startu dobijem manji broj bodova. To treba promijeniti – kaže Gregorić.

Tako se, nažalost, u Hrvatsku uvozi sve i svašta. Voće, povrće, govedina i piletina sumnjive kvalitete preplavili su trgovačke lance, a ljudi vođeni nižom cijenom kupuju takve proizvode najčešće pred istekom roka. Hrvati uvoze ljekovito bilje, kamilicu, lavandu, ružmarin, matičnjak, mentu, pa čak i koprivu. Zanimljivo je, gotovo bizarno, da se u Hrvatsku uvozi slama, sijeno i djetelina, dok domaća polja ostaju neobrađena.

Uvoz staroga

Prema procjenama stručnjaka, Hrvatska, s obzirom na klimatsko-zemljopisne pogodnosti, može proizvoditi količine hrane dovoljne za 25 milijuna ljudi. Unatoč tome, godišnje uveze vrijednosti dvije milijarde dolara prehrambenih proizvoda. Svima je jasno da moramo uvoziti banane i tropsko voće, ali u Hrvatsku se uvozi i ono što se kod nas može kvalitetno proizvoditi i za što imamo komparativne prednosti.

Kada na policama trgovačkih centara vidimo uredno posloženo voće i povrće koje mami kupce, rijetki će pročitati deklaraciju na kojoj piše država proizvodnje. Kupce uglavnom nije briga otkuda dolazi i tko je proizveo krumpir, jabuke, tikvice, rajčice, kupus, cvjetaču, karfiol.

 

– Voće je već sada skuplje i očekujemo da će cijene biti veće i do pedeset posto u usporedbi s prošlom godinom. Po našim trgovačkim centrima može se naći nešto jeftinije jabuke i kruške, po cijeni od deset kuna, ali to je riječ o uvozu iz Poljske od pretprošle godine i umjesto da se to baci, uvezeno je u Hrvatsku – pojasnio nam je Frano Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice. On naglašava da je trenutačno cijena kvalitetnih jabuka 19 kuna, te bi do početka ljeta jabuke mogle biti i trideset kuna.

Sve to upozorava na tektonske poremećaje na tržištu poljoprivrednih proizvoda, koji se mogu prevladati jedino zajedničkim akcijama proizvođača i države, poglavito u pravičnijoj raspodjeli poticaja iz EU fondova, kojima hrvatski poljoprivrednici za sada nisu zadovoljni.

 

 

 

Naslovnica Hrvatska