stdClass Object ( [id] => 136587 [title] => MEDITERANSKI PUTOVI Malta, ružna turistička sila [alias] => mediteranski-putovi-malta-ruzna-turisticka-sila [catid] => 297 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Čim sam ušao  u prastari Leyland, ponos britanske autobusne industrije šezdesetih godina prošlog stoljeća, koji luku na otoku Gozou povezuje s otočnim centrom Victoriom, koju domaći i dalje zovu Rabat, zavolio sam Maltu.

Vozač je, čim je ukrcao putnike u rastočenu karampanu, pripalio cigaretu i pokrenuo vozilo mukotrpnim putem uzbrdo. Činjenica da vozač puši u javnom prijevozu u zemlji koja pripada Europskoj uniji posvjedočila mi je kako Mediteran nema obzira prema strogim i dosadnim zakonima donesenima negdje na dalekom sjeveru Europe i kako dalje živi u skladu sa svojim prgavim temperamentom i vječitim dodirom blage anarhije.

Gozo je inače jedan od triju otoka malteškog arhipelaga, naseljen je još Comino, a sva tri okružena su grupicom hridi koje su u povijesti vidjele neke od najspektakularnijih brodoloma na Mediteranu. Svi oni zajedno čine poseban fenomen poznat kao Malta: pa nije čudno da je cijeli otok zapravo jedna urbana zona. I to, s izuzetkom Valette i pojedinih kulturnih spomenika, posebno brojnih crkava - vrlo ružna urbana zona.

Nedostatak zemlje i vode - beton je posvuda - rezultira time da je Malta u stanju proizvesti jedva petinu hrane koju potroši, pa je uvoz u svemu bitna stavka. No ozbiljan nedostatak vlastitih energetskih izvora i pitke vode do koje se dolazi desalinizacijom te sasvim neatraktivan krajolik bez zelenila i u dosadnoj pustinjsko žutoj boji ne smetaju Malti da bude jedna od turističkih sila Mediterana čija sezona traje osam mjeseci.

 Prastari autobusi Leyland još su u funkciji na otoku

Misterij nekretnina

Malta je svojom pozicijom oduvijek bila mediteransko raskrižje na kojem su se za kontrolu borile velike sile, od Grka, Rimljana i Kartažana pa preko Arapa i kršćanskih vitezova sve do najveće kolonijalne sile 20. stoljeća, Britanaca. Svaki od njih ostavio je neki arhitektonski trag, a ponešto i u genetskoj slici stanovništva. Malteški jezik vjerojatno je najegzotičniji u Europi, kombinacija je arapskog i brojnih drugih, s dodatkom talijanskih, engleskih i tko zna kojih sve ne fraza i riječi.

Da nedostatak vode obilježava život na otoku, svjedoči i običaj nekih restorana da umivaonike u zahodima drže napunjene vodom kako se ne bi trošila tekuća voda iz slavine. Pretpostavka je da bi turisti nakon WC-a trebali samo umočiti ruke u ovu vodu i upustiti se odmah zatim jesti malteške gastronomske delicije. Nimalo romantično, o higijeni da se i ne govori.

Malteško multi-kulti društvo možda najbolje pokazuje hrana, koja je mješavina svih mogućih utjecaja. Valjda je to jedino mjesto na svijetu gdje se njemačke kobasice serviraju s kaparima, maslinama i rajčicama, a irski pubovi toče više vina nego piva. To što sam ja u svojoj egzotičnoj kombinaciji kobasica i masline pronašao i komade hobotnice, pretpostavljam da ipak treba pripisati kuharovoj aljkavosti, a ne originalnosti recepta.

 Detalj s jedne od ulica
Čudna mješavina istoka i zapada, ali i juga i sjevera čini Maltu destinacijom punom iznenađenja. Iako su prije tri godine uveli euro kao valutu, financijska kriza koja je zaljuljala svijet na Malti se najmanje osjetila. Daleko od toga da je riječ o bogatom gospodarstvu, ali zahvaljujući trgovini nekretninama, kažu stručnjaci, Malta je uspješno prebrodila krizu. A te nekretnine najveći su malteški misterij: otok je napučen novogradnjama u kojima nitko ne živi i objektima koji su se raspali prije nego što su i useljeni.

Maltežani su mi rekli da je riječ o čudnoj vladinoj inicijativi da ekonomiju i zaposlenost održava investicijama u građevinarstvu, ali kako te kuće i stanove nitko ne kupuje, cijela bi se piramida mogla urušiti, što bi Maltu povuklo u ozbiljan problem. Nisam ekonomski analitičar, ali sam vidio prava naselja duhova, bez ijedne useljene kuće, a i dalje se na sve strane gradi.

Turizam - 80 posto BDP-a

Ljudi koji su uključeni u turizam čine se najmanje zabrinutima. Premda se kriza osjeti i na Malti, ona je još uvijek omiljena destinacija, ali nakon što ste vidjeli spektakularni utvrđeni ulaz s mora u Valettu, koji su izgradili vitezovi sv. Ivana, nekoliko starih gradova i puno crkava, dvije ili tri lijepe plaže, sam otok ne nudi bogzna što.

 Malta je veliki ‘lonac za taljenje’ raznih rasa i naroda
Ali, kako je naša mediteranska turistička konkurencija u stanju turistima prodati baš sve, malteškim prihodima od turizma, ne samo s obzirom na njezinu veličinu, možemo pozavidjeti. Čak 80 posto nacionalnog dohotka ostvaruje se u uslužnim djelatnostima, pa nije čudno da je gotovo svaki stanovnik Malte ovako ili onako povezan s turizmom.

Maltežanima Hrvatska nije nepoznata zemlja. Kad ih podsjetim da mi njih poznajemo s nogometnog polja, odmah imaju spreman odgovor: mi vas znamo s Eurovizije. Na takvu primjedbu prestajem se šaliti s malteškom reprezentacijom sastavljenom od ribara i ugostitelja koji služe kao topovska hrana velikima, sve u strahu da oni meni ne nabiju na nos sve hrvatske eurovizijske sramote.

Gozo je znatno ugodniji od same Malte, manji, pitomiji i s bitno manje turista, pa je još uvijek zadržao šarm ugodne turističke destinacije koju nije pojela globalizacija, nego živi tradicionalnim načinom. A tradicija, posebno ona katolička, s obzirom na snažnu poziciju Crkve i vitezova koji su je čuvali kroz stoljeća izuzetno je jaka na Malti. Nedjelja je dan za crkvu i slavljenje Boga i ništa ne radi.

Osim crkava, čija je enormna veličina potpuno neproporcionalna broju stanovnika! Ali Gozo i Malta bili su stoljećima sjedište vitezova Svetog Ivana koji su očito bili nadahnuti vatikanskim dimenzijama sakralnih mjesta.
O jakoj katoličkoj tradiciji svjedoči i činjenica da je razvod na Malti sve do prošlog mjeseca bio zabranjen.

Tako je Malta, uz Vatikan i Filipine, bila gotovo jedina svjetska zemlja s takvom zabranom. Tek su potkraj ovoga svibnja Maltežani konačno referendumom dobili pravo na razvod pa su stanovnici prestali biti ‘osuđeni’ na doživotnu zajednicu. Cijela priča o referendumu bila je posebno zanimljiva, jer je na njega izišlo čak 75% posto Maltežana, više nego što ih izlazi na izbore.

Priprema za referendum jako je razbudila strasti, a rezultat je izazvao burne reakcije, veselje na jednoj i tugu na drugoj strani. U svakom slučaju brak je prestao biti nedodirljiva svetinja, a nepromjenljiva tradicija i snažan utjecaj Crkve dobili su snažan udarac. Stroga je zabrana pobačaja ostala posljednja konzervativna mjera na Malti.

Ne mogu bez sieste

 Jedan od malteških pubova
Globalizaciji usprkos, Malta je zadržala jedan tradicionalni mediteranski običaj: poslijepodnevna siesta ovdje je norma. Nema tog turista koji će Maltežane natjerati da svoj popodnevni odmor prodaju za neki euro dodatnog utrška. U lijena poslijepodneva, na Gozu još više nego na Malti, opuste ulice i trgovi, škure se zatvaraju i gradovi zamiru da bi zatim eksplodirali u večernjim satima u fešti mirisa boja i različitih lica.

Kao najjužnija europska država (čak su i neki dijelovi afričke obale, Tunis recimo, sjevernije od nje) Malta dobiva i znatan dio afričkih izbjeglica, a zahvaljujući milenijskoj poziciji raskrižja, crte ljudskih lica mješavina su rasa, običaja i religija.

Istina, svaki trag islama, nakon ponovnog osvajanja otoka od katoličkih vladara, drastično je izbrisan, ali jug i istok ovdje su znatno prisutniji nego bilo gdje u Europi, osim možda u Andaluziji. Kao dodatak istoku i Mediteranu arhitektura, hrana i lica otkrivaju tragove Bliskog istoka, a ni Britanci, čija je Malta bila kolonija do 1964., nisu zaboravili ostaviti traga.

Cijeli taj zabavni kaos, ta malteška salata utjecaja, ugodna je oku i uhu i ima svoj mediteranski šarm. Ali, ako bih morao birati, radije bih ljetovao na - Braču!

piše i snimio jasen boko

Filmska meka

Malta je vrlo popularna destinacija hollywoodskih filmaša, ne kao mjesto na kojem ljetuju, već kao otok na kojem se snimaju filmovi i čije građevine i krajolici nude zahvalnu scenografiju, bez obzira jesu li im teme antičke, srednjovjekovne ili suvremene.

“Malteški sokol” kultni je film iz 1941. koji, bez obzira na ime, nema izravne veze s Maltom niti je tamo sniman, ali ovdje su snimani mnogi kadrovi popularnih hitova - od “Ponoćnog ekspresa” i “Grofa Monte Crista” preko “Gladijatora” i “Troje” pa do “Da Vincijeva koda”.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Ozbiljan nedostatak  vlastitih energetskih izvora i pitke vode do koje se dolazi desalinizacijom te sasvim neatraktivan krajolik bez zelenila i u dosadnoj pustinjsko žutoj boji ne smetaju Malti da bude jedna od turističkih sila Mediterana čija sez [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Na otoku za trećinu manjem od Brača živi čak 400.000 ljudi, a turisti ga opsjedaju [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2011-07-01 09:11:15 [created_by] => 39 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2011-07-02 10:51:04 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2011-07-02 11:32:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 3868 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 297 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture. [menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura [secure] => 0 [page_title] => Spektar [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2011/07/02/spektar/mal00.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "350x250" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 297 [name] => Spektar [alias] => spektar [description] => [parent] => 260 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 3 [params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 15284808 Threads: 2 Questions: 3178569244 Slow queries: 7127948 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 235536928 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 47 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front06 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /sd-plus/spektar ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 376 [name] => Arhiva [alias] => arhiva [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /arhiva ) [1] => stdClass Object ( [id] => 296 [name] => Stil [alias] => stil [parent] => 260 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /sd-plus/stil ) ) [link] => /sd-plus/spektar/mediteranski-putovi-malta-ruzna-turisticka-sila-136587 [printLink] => /sd-plus/spektar/mediteranski-putovi-malta-ruzna-turisticka-sila-136587?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 124737 [name] => JasenBoko [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => jasenboko [link] => /tag/jasenboko ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Ozbiljan nedostatak  vlastitih energetskih izvora i pitke vode do koje se dolazi desalinizacijom te sasvim neatraktivan krajolik bez zelenila i u dosadnoj pustinjsko žutoj boji ne smetaju Malti da bude jedna od turističkih sila Mediterana čija sez [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Na otoku za trećinu manjem od Brača živi čak 400.000 ljudi, a turisti ga opsjedaju [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => MEDITERANSKI PUTOVI Malta, ružna turistička sila [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-16-06-57-44-39 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2011/07/02/spektar/mal00.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2011/07/02/spektar/mal00.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Čim sam ušao  u prastari Leyland, ponos britanske autobusne industrije šezdesetih godina prošlog stoljeća, koji luku na otoku Gozou povezuje s otočnim centrom Victoriom, koju domaći i dalje zovu Rabat, zavolio sam Maltu.

Vozač je, čim je ukrcao putnike u rastočenu karampanu, pripalio cigaretu i pokrenuo vozilo mukotrpnim putem uzbrdo. Činjenica da vozač puši u javnom prijevozu u zemlji koja pripada Europskoj uniji posvjedočila mi je kako Mediteran nema obzira prema strogim i dosadnim zakonima donesenima negdje na dalekom sjeveru Europe i kako dalje živi u skladu sa svojim prgavim temperamentom i vječitim dodirom blage anarhije.

Gozo je inače jedan od triju otoka malteškog arhipelaga, naseljen je još Comino, a sva tri okružena su grupicom hridi koje su u povijesti vidjele neke od najspektakularnijih brodoloma na Mediteranu. Svi oni zajedno čine poseban fenomen poznat kao Malta: pa nije čudno da je cijeli otok zapravo jedna urbana zona. I to, s izuzetkom Valette i pojedinih kulturnih spomenika, posebno brojnih crkava - vrlo ružna urbana zona.

Nedostatak zemlje i vode - beton je posvuda - rezultira time da je Malta u stanju proizvesti jedva petinu hrane koju potroši, pa je uvoz u svemu bitna stavka. No ozbiljan nedostatak vlastitih energetskih izvora i pitke vode do koje se dolazi desalinizacijom te sasvim neatraktivan krajolik bez zelenila i u dosadnoj pustinjsko žutoj boji ne smetaju Malti da bude jedna od turističkih sila Mediterana čija sezona traje osam mjeseci.

 Prastari autobusi Leyland još su u funkciji na otoku

Misterij nekretnina

Malta je svojom pozicijom oduvijek bila mediteransko raskrižje na kojem su se za kontrolu borile velike sile, od Grka, Rimljana i Kartažana pa preko Arapa i kršćanskih vitezova sve do najveće kolonijalne sile 20. stoljeća, Britanaca. Svaki od njih ostavio je neki arhitektonski trag, a ponešto i u genetskoj slici stanovništva. Malteški jezik vjerojatno je najegzotičniji u Europi, kombinacija je arapskog i brojnih drugih, s dodatkom talijanskih, engleskih i tko zna kojih sve ne fraza i riječi.

Da nedostatak vode obilježava život na otoku, svjedoči i običaj nekih restorana da umivaonike u zahodima drže napunjene vodom kako se ne bi trošila tekuća voda iz slavine. Pretpostavka je da bi turisti nakon WC-a trebali samo umočiti ruke u ovu vodu i upustiti se odmah zatim jesti malteške gastronomske delicije. Nimalo romantično, o higijeni da se i ne govori.

Malteško multi-kulti društvo možda najbolje pokazuje hrana, koja je mješavina svih mogućih utjecaja. Valjda je to jedino mjesto na svijetu gdje se njemačke kobasice serviraju s kaparima, maslinama i rajčicama, a irski pubovi toče više vina nego piva. To što sam ja u svojoj egzotičnoj kombinaciji kobasica i masline pronašao i komade hobotnice, pretpostavljam da ipak treba pripisati kuharovoj aljkavosti, a ne originalnosti recepta.

 Detalj s jedne od ulica
Čudna mješavina istoka i zapada, ali i juga i sjevera čini Maltu destinacijom punom iznenađenja. Iako su prije tri godine uveli euro kao valutu, financijska kriza koja je zaljuljala svijet na Malti se najmanje osjetila. Daleko od toga da je riječ o bogatom gospodarstvu, ali zahvaljujući trgovini nekretninama, kažu stručnjaci, Malta je uspješno prebrodila krizu. A te nekretnine najveći su malteški misterij: otok je napučen novogradnjama u kojima nitko ne živi i objektima koji su se raspali prije nego što su i useljeni.

Maltežani su mi rekli da je riječ o čudnoj vladinoj inicijativi da ekonomiju i zaposlenost održava investicijama u građevinarstvu, ali kako te kuće i stanove nitko ne kupuje, cijela bi se piramida mogla urušiti, što bi Maltu povuklo u ozbiljan problem. Nisam ekonomski analitičar, ali sam vidio prava naselja duhova, bez ijedne useljene kuće, a i dalje se na sve strane gradi.

Turizam - 80 posto BDP-a

Ljudi koji su uključeni u turizam čine se najmanje zabrinutima. Premda se kriza osjeti i na Malti, ona je još uvijek omiljena destinacija, ali nakon što ste vidjeli spektakularni utvrđeni ulaz s mora u Valettu, koji su izgradili vitezovi sv. Ivana, nekoliko starih gradova i puno crkava, dvije ili tri lijepe plaže, sam otok ne nudi bogzna što.

 Malta je veliki ‘lonac za taljenje’ raznih rasa i naroda
Ali, kako je naša mediteranska turistička konkurencija u stanju turistima prodati baš sve, malteškim prihodima od turizma, ne samo s obzirom na njezinu veličinu, možemo pozavidjeti. Čak 80 posto nacionalnog dohotka ostvaruje se u uslužnim djelatnostima, pa nije čudno da je gotovo svaki stanovnik Malte ovako ili onako povezan s turizmom.

Maltežanima Hrvatska nije nepoznata zemlja. Kad ih podsjetim da mi njih poznajemo s nogometnog polja, odmah imaju spreman odgovor: mi vas znamo s Eurovizije. Na takvu primjedbu prestajem se šaliti s malteškom reprezentacijom sastavljenom od ribara i ugostitelja koji služe kao topovska hrana velikima, sve u strahu da oni meni ne nabiju na nos sve hrvatske eurovizijske sramote.

Gozo je znatno ugodniji od same Malte, manji, pitomiji i s bitno manje turista, pa je još uvijek zadržao šarm ugodne turističke destinacije koju nije pojela globalizacija, nego živi tradicionalnim načinom. A tradicija, posebno ona katolička, s obzirom na snažnu poziciju Crkve i vitezova koji su je čuvali kroz stoljeća izuzetno je jaka na Malti. Nedjelja je dan za crkvu i slavljenje Boga i ništa ne radi.

Osim crkava, čija je enormna veličina potpuno neproporcionalna broju stanovnika! Ali Gozo i Malta bili su stoljećima sjedište vitezova Svetog Ivana koji su očito bili nadahnuti vatikanskim dimenzijama sakralnih mjesta.
O jakoj katoličkoj tradiciji svjedoči i činjenica da je razvod na Malti sve do prošlog mjeseca bio zabranjen.

Tako je Malta, uz Vatikan i Filipine, bila gotovo jedina svjetska zemlja s takvom zabranom. Tek su potkraj ovoga svibnja Maltežani konačno referendumom dobili pravo na razvod pa su stanovnici prestali biti ‘osuđeni’ na doživotnu zajednicu. Cijela priča o referendumu bila je posebno zanimljiva, jer je na njega izišlo čak 75% posto Maltežana, više nego što ih izlazi na izbore.

Priprema za referendum jako je razbudila strasti, a rezultat je izazvao burne reakcije, veselje na jednoj i tugu na drugoj strani. U svakom slučaju brak je prestao biti nedodirljiva svetinja, a nepromjenljiva tradicija i snažan utjecaj Crkve dobili su snažan udarac. Stroga je zabrana pobačaja ostala posljednja konzervativna mjera na Malti.

Ne mogu bez sieste

 Jedan od malteških pubova
Globalizaciji usprkos, Malta je zadržala jedan tradicionalni mediteranski običaj: poslijepodnevna siesta ovdje je norma. Nema tog turista koji će Maltežane natjerati da svoj popodnevni odmor prodaju za neki euro dodatnog utrška. U lijena poslijepodneva, na Gozu još više nego na Malti, opuste ulice i trgovi, škure se zatvaraju i gradovi zamiru da bi zatim eksplodirali u večernjim satima u fešti mirisa boja i različitih lica.

Kao najjužnija europska država (čak su i neki dijelovi afričke obale, Tunis recimo, sjevernije od nje) Malta dobiva i znatan dio afričkih izbjeglica, a zahvaljujući milenijskoj poziciji raskrižja, crte ljudskih lica mješavina su rasa, običaja i religija.

Istina, svaki trag islama, nakon ponovnog osvajanja otoka od katoličkih vladara, drastično je izbrisan, ali jug i istok ovdje su znatno prisutniji nego bilo gdje u Europi, osim možda u Andaluziji. Kao dodatak istoku i Mediteranu arhitektura, hrana i lica otkrivaju tragove Bliskog istoka, a ni Britanci, čija je Malta bila kolonija do 1964., nisu zaboravili ostaviti traga.

Cijeli taj zabavni kaos, ta malteška salata utjecaja, ugodna je oku i uhu i ima svoj mediteranski šarm. Ali, ako bih morao birati, radije bih ljetovao na - Braču!

piše i snimio jasen boko

Filmska meka

Malta je vrlo popularna destinacija hollywoodskih filmaša, ne kao mjesto na kojem ljetuju, već kao otok na kojem se snimaju filmovi i čije građevine i krajolici nude zahvalnu scenografiju, bez obzira jesu li im teme antičke, srednjovjekovne ili suvremene.

“Malteški sokol” kultni je film iz 1941. koji, bez obzira na ime, nema izravne veze s Maltom niti je tamo sniman, ali ovdje su snimani mnogi kadrovi popularnih hitova - od “Ponoćnog ekspresa” i “Grofa Monte Crista” preko “Gladijatora” i “Troje” pa do “Da Vincijeva koda”.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/mediteranski-putovi-malta-ruzna-turisticka-sila-136587 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=f35d6c40c43cf2400883d8f093d0e62f682568fc [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=MEDITERANSKI+PUTOVI+Malta%2C+ru%C5%BEna+turisti%C4%8Dka+sila&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fmediteranski-putovi-malta-ruzna-turisticka-sila-136587 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fmediteranski-putovi-malta-ruzna-turisticka-sila-136587 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Ozbiljan nedostatak  vlastitih energetskih izvora i pitke vode do koje se dolazi desalinizacijom te sasvim neatraktivan krajolik bez zelenila i u dosadnoj pustinjsko žutoj boji ne smetaju Malti da bude jedna od turističkih sila Mediterana čija sez [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Na otoku za trećinu manjem od Brača živi čak 400.000 ljudi, a turisti ga opsjedaju [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
SpektarNa otoku za trećinu manjem od Brača živi čak 400.000 ljudi, a turisti ga opsjedaju

MEDITERANSKI PUTOVI Malta, ružna turistička sila

Piše PSD.
2. srpnja 2011. - 13:32

Čim sam ušao  u prastari Leyland, ponos britanske autobusne industrije šezdesetih godina prošlog stoljeća, koji luku na otoku Gozou povezuje s otočnim centrom Victoriom, koju domaći i dalje zovu Rabat, zavolio sam Maltu.

Vozač je, čim je ukrcao putnike u rastočenu karampanu, pripalio cigaretu i pokrenuo vozilo mukotrpnim putem uzbrdo. Činjenica da vozač puši u javnom prijevozu u zemlji koja pripada Europskoj uniji posvjedočila mi je kako Mediteran nema obzira prema strogim i dosadnim zakonima donesenima negdje na dalekom sjeveru Europe i kako dalje živi u skladu sa svojim prgavim temperamentom i vječitim dodirom blage anarhije.

Gozo je inače jedan od triju otoka malteškog arhipelaga, naseljen je još Comino, a sva tri okružena su grupicom hridi koje su u povijesti vidjele ...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. svibanj 2024 08:57