stdClass Object ( [id] => 1039820 [title] => Zanima vas što se zaista događa u Libanonu? Svjetski priznat autoritet za Bliski istok, profesor Rabil za ‘Slobodnu‘ govori o Hezbollahu, ratovima... [alias] => zanima-vas-sto-se-zaista-dogada-u-libanonu-svjetski-priznat-autoritet-za-bliski-istok-profesor-rabil-za-slobodnu-govori-o-hezbollahu-ratovima [catid] => 241 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Bejrut, glavni grad Libanona, 4. kolovoza potresla je strašna eksplozija amonijevog nitrata koja je ubila oko 220 ljudi, ranila tisuće ljudi, a njih 300 tisuća ostavila bez doma.

Potom su uslijedili nemiri, a analitičari strahuju od novog rata na tom području na kojem tenzije ne prestaju već stoljećima. Razgovarali smo i s nekoliko Libanonaca, pa nam tako tamošnja spisateljica Rania Zaghir bez uvijanja kaže: "Libanon, naša nekad lijepa zemlja, sada je potpuno uništena. Libanonci su predugo ucjenjivani, manipulirani i zlostavljani. Imali smo previše tragedija za jedan život. Za sada smo još živi, ​​ali smo vrlo daleko od toga da je sve u redu s nama".

Ta mala zemlji se smjestila u u jugozapadnoj Aziji (Bliski istok) na obali Sredozemnoga mora, između Sirije na sjeveru i istoku (duljina granice 375 km) te Izraela na jugu (granica od 79 km), obuhvaća 10.452 četvorna kilometra (Hrvatska ima 56.594 četvorna kilometra) i ima oko sedam milijuna stanovnika.

Libanon je već dugo vremena metropola nasilja, ali teško je i najboljim poznavateljima raspetljati tamošnju političku situaciju, jer je u toj zemlji u ratu svatko sa svakim, stvaraju se i ruše savezništva kao u nekoj reality seriji, a klanove, sekte, stranke je teško i prebrojati.

Međutim, stanje u toj zemlji nam je približio profesor Robert G. Rabil, koji predaje političke znanosti na američkom Sveučilištu Florida Atlantic. Profesor Rabil je jedan od najboljih poznavatelja prilika u toj regiji, a njegovo je područje ekspertize, među ostalim, politički islam, salafizam, terorizam, odnosi između Libanona i susjednih zemalja. Među brojim knjigama koje je napisao su i "Embattled Neighbors: Syria, Israel, and Lebanon" (Zaraćeni susjedi: Sirija, Izrael i Libanon), te "Salafism in Lebanon: From Apoliticism to Transnational Jihadism" (Salafizam u Libanonu: od apolitizma do nadnacionalnog džihadizma). Često gostuje u poznatim svjetskim medijima i na uglednim sveučilštima.

---

image
Profesor Robert G. Rabil, Florida Atlantic University
Privatna Arhiva
---

Na početku jedno teško pitanje – kada će doći do mira u Libanonu?

– Mir u Libanonu je u relaciji s domaćom i regionalnom dinamikom, koju danas ne smatram prikladnom za trajni mir. Možemo razgovarati o mogućoj stabilnosti u Libanonu.

Je li Hezbollah jedna od glavnih prepreka za trajni mir?

– Bez sumnje je Hezbollah glavna prepreka zajedničkom miru. Stvorili su državu unutar države s vlastitim domaćim i regionalnim težnjama i ambicijama, bez obzira na želje ostalih različitih zajednica u Libanonu. Oni su nedržavni akter koji je oteo državu.

Kakav je utjecaj Irana i Saudijske Arabije?

– Tijekom posljednjih nekoliko godina Saudijska Arabija je smanjila financijsku i političku potporu Libanonu. S druge strane, Iran je povećao svoj utjecaj u Libanonu preko Hezbollaha i drugih proiranskih grupa. Dakle, u stvarnosti Iran danas ima veći utjecaj u Libanonu nego Saudijska Arabija.

Koliko su destabilizirajuće Sirija i Izrael?

–​ Libanon ima sporazum o primirju s Izraelom potpisan 1949. godine. No, dio libanonskog stanovništva (ranije sunitski, a danas šijitski pod Hezbollahom) u ratu je s Izraelom. Libanonska vlada tehnički je u ratu s Izraelom i smatra ga neprijateljem koji je okupirao libanonske zemlje u južnom Libanonu.
Napominjem je da je Libanon slabašna država sa slabim nacionalnim identitetom, sve donedavno je bio u sukobu i klinču između dviju jakih država – Izraela i Sirije.

Povrh toga, Hezbollah i Izrael uključeni su u obavještajno ratovanje kao dio "proxy rata" između Irana i Izraela. (Proxy rat - kada suprotstavljene sile koriste treće države da bi ostvarile neke svoje ciljeve. Taj rat se može voditi između sekti, a svaka od njih predstavlja interese drugih većih sila, op.a.).

S druge strane, za razliku od šijitskog Hezbollaha koji je podržavao sirijski režim, neke sunitske skupine, uključujući salafiste, podržavale su pobunjenike, usprkos politici distanciranja zemlje od tog sukoba. To je stvorilo napetost u zemlji.

---

image
Makhoul Mohammad al-Hamad sa šestogodišnjom kćerkom Samom gleda sa svojeg balkona ostatke bejrutske luke
 
Anwar Amro/AFP
---

Koliko su rat u Siriji i ISIL utjecali na prilike u Libanonu?

– Kao što sam već spomenuo, unatoč službenoj politici nemiješanja Libanona, dok je Hezbollah vojno podržavao režim, sunitske skupine predvođene islamistima i salafistima podržavale su pobunu.
Štoviše, neki salafisti su podržali ISIL. Dakle, rat u Siriji polarizirao je Libanon, i to po sektaškim linijama.

Razgovarao sam s nekoliko Libanonaca koji kažu da u toj zemlji nikada neće biti mira, zbog posvađanih klanova, različitih vjera i interesa?

– Ova mlada libanonska generacija ponaša se manje sektaški od prethodnih generacija. Danas vidim više interesa i ciljeva Libanona nego ikad prije. Štoviše, političke i ekonomske neprilike spojile su Libanonce različitog vjerskog podrijetla.
Ipak konfesionalni vođe i njihove politike održavali su sektaštvo i sustav poltronstva. Endemska korupcija među vladajućom elitom također je utjecala na zajedničku harmoniju. Ono što danas vidimo je borba za dušu Libanona. No, ne bih rekao da Libanon nikada neće vidjeti mir.

Koja je dominantna politička struja u Libanonu?

– Nema sumnje, Hezbollah je najjača stranka u Libanonu i ima prevlast i dominaciju nad državom. Ono što također čini složeniju i težu situaciju jest da je korumpirana vladajuća elita zaključila faustovski ugovor s Hezbollahom.
Hezbollah, pak, zatvara oči pred korupcijom vladajuće elite jer mu daje političko pokriće.

Na području Libanona kršćani i muslimani ratuju već stoljećima, a i unutar tih dviju struje postoje snažna neprijateljstva. Je li uopće moguće prekinuti taj lanac nesreće u zemlji?

– Libanon je imao građanski rat, ali je također imao skladan suživot među različitim vjerskim zajednicama. Ustvari, danas vidim manje neprijateljstava između kršćana i muslimana nego između šijita i sunitskih muslimana. Mlađa generacija govori jednim glasom bez obzira na vjersku pozadinu. Danas je problem simbiotički odnos nedržavnog aktera -​ Hezbollaha i korumpirane političke klase.

Je li francuska uprava nad Sirijom i Libanonom od 1920. smanjila ili povećala tenzije?

– Francuska je podržavala kršćane i igrala je ključnu ulogu u uspostavljanju Velikog Libanona 1920. godine. Tada su 1943. suniti i kršćani zajedno radili na zahtjevu njihove neovisnosti od Francuske. Jedan broj Libanonaca još uvijek smatra Francusku "majkom Libanona". Francuski mandat nad Sirijom bio je potpuno drukčiji.

---

image
Procesija s kipom Majke Božje za blagdna Velike Gospe u razrušenom gradu
 
AFP
---

U Libanonu je politička situacija jako zamršena – tu su maroniti (kršćani), zatim šijiti i suniti, druzi... Kako u kratkim crtama objasniti tko je tko u Libanonu?

– Imate 18 konfesionalnih skupina u Libanonu od kojih se većina podijelila na muslimane i kršćane.
Hezbollah, koji predstavlja uglavnom šijitsku zajednicu, ima, kako smo već rekli, najviše utjecaja na državu. Ali Hezbollah ne može vladati bez ostalih zajednica.

Maroniti su podijeljeni između libanonskih snaga, Slobodne domoljubne unije (saveznik s Hezbollahom) i Falange.
Druze predvodi uglavnom Walid Jumblat, a sunite Haririjeva buduća struja, u manjoj mjeri islamisti i salafisti. No Hezbollah je uspio skupiti dovoljno zastupnika u parlamentu da ga podrže.

Strani faktori su se u više navrata umiješali u sukobe u Libanonu (poput SAD-a i vojne intervencije 1958.), ali s malo uspjeha. Treba li se međunarodna zajednica još aktivnije uključiti u postizanje dogovora za trajni mir?

– Međunarodna zajednica ima ključnu ulogu u Libanonu. Zapad, posebno Sjedinjene Države, uključen je u libanonsku politiku.
Kako ste spomenuli 1958., imajte na umu da je Libanon bio jedna od rijetkih zemalja koje su podržavale Eisenhowerovu doktrinu 1957. (Eisenhowerova doktrina: ekonomska i vojna "pomoć" zemljama Bliskog istoka, op.a.). Danas mnogi Libanonci, posebno pobunjenici, traže podršku međunarodne zajednice jer su izgubili svaku vjeru u vladu.

Koliko je pametno da se najviši položaji u zemlji i mjesta u državnoj i područnoj upravi dijele po vjerskome ključu?

– Libanon ima konfesionalni sustav koji raspodjeljuje vlast prema vjerskim linijama. Predsjednik mora biti maronit, premijer sunit, a predsjedavajući doma šijit. Maroniti su imali većinu vlasti do kraja građanskog rata 1990. godine. Izmjene Ustava dale su jednake ovlasti trima vodećim strujama u zemlji. Danas se čuju glasovi za ukidanje konfesionalnog sustava.

I za kraj – zbog čega je Libanon tako zanimljiv velikim silama u regiji, ali i svijetu?

– Povijesno gledano, Libanon je zauzeo geostrateški položaj na Bliskom istoku, Sredozemlju i ulazu u Zaljev i arapski svijet.
Unatoč činjenici da su preci Libanonaca, Feničani, izumili abecedu i trgujući u dalekim kutovima svijeta Grci, Rimljani, Arapi, Turci, Francuzi i Amerikanci imali su snažnu prisutnost u Libanonu iz političkih, kulturnih i geostrateških razloga.
Libanon je jedinstven po tome što 18 konfesionalnih skupina dijeli mali komad zemlje bogat kulturom i poviješću. Možda je ovo bio i blagoslov i prokletstvo.

---

Tko je tko u Libanonu?

HEZBOLLAH

Ime Hezbollah je nastalo od od arapske riječi "hizbe-o-Alah", što u prijevodu znači Božja stranka. Hrvatska enciklopedija tumači da je to je politička organizacija libanonskih muslimana (šijita), osnovana 1982. nakon izraelske invazije na Libanon i nakon rascjepa u šijitskoj organizaciji Amal (osnovana 1975).
Oružano krilo Hezbollaha bori se protiv izraelske vojske koja je više desetljeća kontrolirala južni Libanon, napadajući vojna, ali i civilna naselja u Izraelu, primjenjujući i samoubilačke akcije. Hezbollah zagovara islamizaciju i stvaranje republike iranskoga tipa.

DRUZI

Vjersko-etnička skupina naseljena uglavnom na području Sirije i Libanona. Nazvani su po jednom od utemeljitelja svoje vjere Muhammadu ibn Ismael al-Durzīju. Etnički i jezično pripadaju Arapima.
Danas su podijeljeni u dva velika klana: klan Jazbaki (Yazbaki) kojim upravlja obitelj Arslan i premoćni klan Džumblat (Joumblatt).

MARONITI

Kršćani sirijskog obreda u Libanonu. Naziv maroniti (sirijski Maranaje) nastao je po samostanu sv. Marona pustinjaka (umro 423.), sagrađenom nad njegovim grobom kraj izvora rijeke Oront u Libanonu. Za križarskih ratova u XI. i XII. st. približili su se Katoličkoj crkvi, priznali njezine dogme i Papin vrhovni autoritet (1181. – 1182. i 1216.), zadržavši svoj obred i običaje.

SUNITI

Sljedbenici sunizma, većinske islamske grane. Za razliku od šijita prihvaćaju četvoricu prvih kalifa, omejidske i abasidske kalife. Dijele se u četiri pravnoreligijska obreda: malkitski (malkiti), šafijitski (šafijiti), hanbelitski (hanbeliti) i hanefitski (hanefiti) obred. Čine većinu s približno 90% svih muslimana.

ŠIJITI

Sljedbenici šijizma, manjinske grane islama. Za razliku od sunita vjeruju da je sam Muhamed odredio za svojega nasljednika (kalifa) Alija bin Abi Taliba i da je nakon Alijeve pogibije vladanje islamskim svijetom trebalo prijeći na Alijeve potomke, nepogrješive vođe (imame), čuvare i tumače objave.
Čine manjinu, oko 10% od ukupnoga broja muslimana. Osim u Iranu i Iraku gdje čine većinu, ima ih manji broj u Libanonu, Siriji, Saudijskoj Arabiji, Afganistanu... Podijeljeni su na mnogobrojne sekte (imamiti, ismailiti, karmati, mateziliti, babiti i behaiti).

SALAFIZAM

Salafizam je struja/sekta unutar sunitskog islama čiji sljedbenici žele slijediti naukovanja najranijih generacija muslimana. U moderno vrijeme ta sekta se naziva i vehabizmom, za kojeg analitičari navode da ima fundamentalističku crtu.
Vehabije su prisutne i na prostoru BiH, te su u nekoliko navrata proglašeni prijetnjom za javnu sigurnost.

KRIŽARSKI RATOVI

– Dok je muslimansko stanovništvo pomagalo obrambeni rat susjednih islamskih vladara, kršćanski maroniti (od 1216. izravno povezani s Papom) aktivno su sudjelovali u ratu križara protiv muslimana. Iako su kršćani bili poraženi, grad Bejrut je od 1375., kao luka preko koje idu trgovački putovi između Europe i Bliskog i Srednjeg istoka, a također i cijeli Libanon, snažno gospodarski napredovao trgujući s kršćanskom Europom.

FRANCUSKA UPRAVA

– Tijekom I. svjetskog rata (1916.) bio je sklopljen tajni sporazum Velike Britanije i Francuske (tzv. Sykes-Picotov sporazum) kojim su te sile međusobno razdijelile interesne sfere na Bliskom istoku. Na temelju zaključaka konferencije u San Remu 1920. Francuska je dobila mandat nad Sirijom i Libanonom, koji joj je potvrdila i Liga naroda 1922. godine. Iste je godine francuski visoki komesar proglasio osnutak "Velikoga Libanona", koji je dobio svoje današnje granice proširenjem na istoku i jugu, a 1926. Libanon je bio proglašen zasebnim mandatnim područjem s vlastitim parlamentom.

TKO IMA MOĆ?

Politička stabilnost pokušavala se izgraditi podjelom vlasti između vjerskih zajednica (prema tzv. Nacionalnom paktu iz 1943). Unatoč tomu, premoćan politički i ekonomski utjecaj imala je maronitska zajednica (najveća među libanonskim kršćanima); tijekom pedesetih godina 17 kršćanskih i 8 muslimanskih obitelji posjedovalo je većinu nacionalnoga gospodarstva.

MIJEŠANJE SAD-a

Početkom svibnja 1958. izbili su unutrašnji sukobi; predsjednik Camille Chamoun (na vlasti 1952.–1958.) pozvao je u pomoć SAD, koji je vojno intervenirao u srpnju 1958. pa je bilo uspostavljeno primirje.

MARONITSKA – KRŠĆANSKA MILICIJA
Polovicom 1974. izbili su prvi sukobi palestinskih skupina i maronitske milicije, tzv. falangi (arapski Katā’ib), a u travnju 1975. došlo je do građanskoga rata. Razaranjima je posebno bio izložen Bejrut, koji je podijeljen na kršćanski (istočni) i muslimanski (zapadni) dio; 1976. oko dva mjeseca trajala je opsada palestinskog izbjegličkoga naselja Tal el-Zatar (Tell az-Za'tar), u predgrađu Bejruta.
Učestalost sukoba smanjena je intervencijom sirijske vojske (1976.), koja je potom činila veći dio arapskih mirovnih snaga (u borbama 1975.–1977. bilo je oko 64.000 poginulih). Službeno je obnovljena središnja vlast (1976.–1982. pod predsjednikom Eliasom Sarkisom), ali je Libanon ostao podijeljen između suparničkih vojno-političkih skupina.

Napadi palestinske gerile iz južnoga Libanona na Izrael izazvali su sredinom ožujka 1978. izraelsku vojnu intervenciju (pri čemu je bilo oko 2000 poginulih, uglavnom civila). Izraelska vojska zaposjela je južni Libanon (do rijeke Litani), iz kojeg je izbjeglo više od 200.000 stanovnika, pretežito šijita, pa je došlo do sukoba između Amala (podupiranog od Sirije) i palestinskih organizacija.
Uslijedilo je raspoređivanje snaga UN-a (od 22. ožujka 1978.), te povlačenje izraelske vojske (u lipnju 1978.); u libanonskom južnom pograničju Izrael je pomogao uspostavu vlasti kršćansko-desničarske milicije, tzv. Južnolibanonske vojske. Potkraj sedamdesetih godina trajale su borbe među maronitskim snagama. Tijekom 1985.–1987. u zapadnom Bejrutu trajali su sukobi između pojedinih šijitskih milicija i snaga Druza.

ATENTATI

U siječnju 2005. političku nestabilnost izazvalo je ubojstvo Rafika al-Haririja (Rafīq al-Ḥarīrī; premijer 1992.–1998. i 2000.–2004.); slijedili su protusirijski prosvjedi i povlačenje sirijske vojske (u travnju 2005.). Stabilnost narušava i vojno djelovanje Hezbollaha protiv ciljeva u Izraelu; početkom dvijetisućitih njegova uporišta više puta napada izraelska vojska (2006. bilo je oko 2000 poginulih). Godine 2007. u sukobima libanonske vojske i islamističkih skupina (u palestinskom izbjegličkom naselju Nahr al-Barid) bilo je oko 500 poginulih; 2008. bili su sukobi provladinih snaga i Hezbollaha.
IZVOR: Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", te druge strane edicije. 

---

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => EKSKLUZIVNI INTERVJU [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [3] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [4] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [5] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [7] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [8] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [9] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [10] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [11] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [12] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [13] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [14] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [15] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [16] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [25] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [26] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [27] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [28] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [29] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) ) [extra_fields_search] => EKSKLUZIVNI INTERVJU 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2020-08-13 08:54:50 [created_by] => 3205 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2020-08-23 18:21:21 [modified_by] => 3205 [publish_up] => 2020-08-22 12:03:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 0 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 241 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Europe i svijeta. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, politika, europa, svijet [secure] => 0 [page_title] => Svijet [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2020\/08\/13\/14364128.jpg","\/images\/slike\/2020\/08\/13\/14449598.jpg","\/images\/slike\/2020\/08\/13\/14370760.jpg","\/images\/slike\/2020\/08\/13\/14364312.jpg","\/images\/slike\/2020\/08\/13\/14363632.jpg","\/images\/slike\/2020\/08\/13\/14361824.jpg","\/images\/slike\/2020\/08\/13\/14399354.jpg","\/images\/slike\/2020\/08\/13\/14398938.jpg","\/images\/slike\/2020\/08\/13\/14398702.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Patrick Baz\/AFP","Joseph Eid\/AFP","Privatna Arhiva ","Anwar Amro\/AFP","Anwar Amro\/AFP","Joseph Eid\/AFP","Anwar Amro\/AFP","AFP","Anwar Amro\/AFP"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","Profesor Robert G. Rabil, Florida Atlantic University","","Libanonski vatrogasci nose lijes s ostacima njihovog kolege Joea Nouna, koji je poginuo u eksploziji u Bejrutu.","Ulice libanonskih gradova nakon tragedije u Bejrutu popri\u0161te su sukoba antivladinih prosvjednika i policije
\n\u00a0","Makhoul Mohammad al-Hamad sa \u0161estogodi\u0161njom k\u0107erkom Samom gleda sa svojeg balkona ostatke bejrutske luke
\n\u00a0","Procesija s kipom Majke Bo\u017eje za blagdna Velike Gospe u razru\u0161enom gradu
\n\u00a0","Prizor iz bejrutskog predgra\u0111a Sinn el-Fil. Na platnu je lik Rawan Misto, konobarice koja je stradala na svom radnom mjestu u trenutku eksplozije u luci. Ispod njenog lika je poruka \u201dnikada te ne\u0107emo zaboraviti, zvijezdo neba i an\u0111elu raja, mu\u010denice Rawan Misto\u201d"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1280","k_14364128_1280.jpg":"1280x1280","k_14364128_1024.jpg":"1024x1024","k_14364128_640.jpg":"640x640","k_14364128_480.jpg":"480x480","k_14364128_340.jpg":"340x340","k_14364128_220.jpg":"220x220","o_14364128_1280.jpg":"1280x853","o_14364128_1024.jpg":"1024x682","o_14364128_640.jpg":"640x426","o_14364128_480.jpg":"480x320","o_14364128_340.jpg":"340x226","o_14364128_220.jpg":"220x146","h_14364128_1280.jpg":"1280x854","h_14364128_1024.jpg":"1024x683","h_14364128_640.jpg":"640x427","h_14364128_480.jpg":"480x320","h_14364128_340.jpg":"340x227","h_14364128_220.jpg":"220x147","pp_14364128_1280.jpg":"1006x1280","pp_14364128_1024.jpg":"805x1024","pp_14364128_640.jpg":"503x640","pp_14364128_480.jpg":"377x480","pp_14364128_340.jpg":"267x340","pp_14364128_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1200x900","k_14449598_1280.jpg":"1280x1280","k_14449598_1024.jpg":"1024x1024","k_14449598_640.jpg":"640x640","k_14449598_480.jpg":"480x480","k_14449598_340.jpg":"340x340","k_14449598_220.jpg":"220x220","o_14449598_1280.jpg":"1280x960","o_14449598_1024.jpg":"1024x768","o_14449598_640.jpg":"640x480","o_14449598_480.jpg":"480x360","o_14449598_340.jpg":"340x255","o_14449598_220.jpg":"220x165","h_14449598_1280.jpg":"1280x854","h_14449598_1024.jpg":"1024x683","h_14449598_640.jpg":"640x427","h_14449598_480.jpg":"480x320","h_14449598_340.jpg":"340x227","h_14449598_220.jpg":"220x147","pp_14449598_1280.jpg":"1006x1280","pp_14449598_1024.jpg":"805x1024","pp_14449598_640.jpg":"503x640","pp_14449598_480.jpg":"377x480","pp_14449598_340.jpg":"267x340","pp_14449598_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1328x1404","k_14370760_1280.jpg":"1280x1280","k_14370760_1024.jpg":"1024x1024","k_14370760_640.jpg":"640x640","k_14370760_480.jpg":"480x480","k_14370760_340.jpg":"340x340","k_14370760_220.jpg":"220x220","o_14370760_1280.jpg":"1280x1353","o_14370760_1024.jpg":"1024x1082","o_14370760_640.jpg":"640x676","o_14370760_480.jpg":"480x507","o_14370760_340.jpg":"340x359","o_14370760_220.jpg":"220x232","h_14370760_1280.jpg":"1280x854","h_14370760_1024.jpg":"1024x683","h_14370760_640.jpg":"640x427","h_14370760_480.jpg":"480x320","h_14370760_340.jpg":"340x227","h_14370760_220.jpg":"220x147","pp_14370760_1280.jpg":"1006x1280","pp_14370760_1024.jpg":"805x1024","pp_14370760_640.jpg":"503x640","pp_14370760_480.jpg":"377x480","pp_14370760_340.jpg":"267x340","pp_14370760_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1316","k_14364312_1280.jpg":"1280x1280","k_14364312_1024.jpg":"1024x1024","k_14364312_640.jpg":"640x640","k_14364312_480.jpg":"480x480","k_14364312_340.jpg":"340x340","k_14364312_220.jpg":"220x220","o_14364312_1280.jpg":"1280x877","o_14364312_1024.jpg":"1024x701","o_14364312_640.jpg":"640x438","o_14364312_480.jpg":"480x329","o_14364312_340.jpg":"340x233","o_14364312_220.jpg":"220x150","h_14364312_1280.jpg":"1280x854","h_14364312_1024.jpg":"1024x683","h_14364312_640.jpg":"640x427","h_14364312_480.jpg":"480x320","h_14364312_340.jpg":"340x227","h_14364312_220.jpg":"220x147","pp_14364312_1280.jpg":"1006x1280","pp_14364312_1024.jpg":"805x1024","pp_14364312_640.jpg":"503x640","pp_14364312_480.jpg":"377x480","pp_14364312_340.jpg":"267x340","pp_14364312_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","k_14363632_1280.jpg":"1280x1280","k_14363632_1024.jpg":"1024x1024","k_14363632_640.jpg":"640x640","k_14363632_480.jpg":"480x480","k_14363632_340.jpg":"340x340","k_14363632_220.jpg":"220x220","o_14363632_1280.jpg":"1280x853","o_14363632_1024.jpg":"1024x682","o_14363632_640.jpg":"640x426","o_14363632_480.jpg":"480x320","o_14363632_340.jpg":"340x226","o_14363632_220.jpg":"220x146","h_14363632_1280.jpg":"1280x854","h_14363632_1024.jpg":"1024x683","h_14363632_640.jpg":"640x427","h_14363632_480.jpg":"480x320","h_14363632_340.jpg":"340x227","h_14363632_220.jpg":"220x147","pp_14363632_1280.jpg":"1006x1280","pp_14363632_1024.jpg":"805x1024","pp_14363632_640.jpg":"503x640","pp_14363632_480.jpg":"377x480","pp_14363632_340.jpg":"267x340","pp_14363632_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","k_14361824_1280.jpg":"1280x1280","k_14361824_1024.jpg":"1024x1024","k_14361824_640.jpg":"640x640","k_14361824_480.jpg":"480x480","k_14361824_340.jpg":"340x340","k_14361824_220.jpg":"220x220","o_14361824_1280.jpg":"1280x853","o_14361824_1024.jpg":"1024x682","o_14361824_640.jpg":"640x426","o_14361824_480.jpg":"480x320","o_14361824_340.jpg":"340x226","o_14361824_220.jpg":"220x146","h_14361824_1280.jpg":"1280x854","h_14361824_1024.jpg":"1024x683","h_14361824_640.jpg":"640x427","h_14361824_480.jpg":"480x320","h_14361824_340.jpg":"340x227","h_14361824_220.jpg":"220x147","pp_14361824_1280.jpg":"1006x1280","pp_14361824_1024.jpg":"805x1024","pp_14361824_640.jpg":"503x640","pp_14361824_480.jpg":"377x480","pp_14361824_340.jpg":"267x340","pp_14361824_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","k_14399354_1280.jpg":"1280x1280","k_14399354_1024.jpg":"1024x1024","k_14399354_640.jpg":"640x640","k_14399354_480.jpg":"480x480","k_14399354_340.jpg":"340x340","k_14399354_220.jpg":"220x220","o_14399354_1280.jpg":"1280x853","o_14399354_1024.jpg":"1024x682","o_14399354_640.jpg":"640x426","o_14399354_480.jpg":"480x320","o_14399354_340.jpg":"340x226","o_14399354_220.jpg":"220x146","h_14399354_1280.jpg":"1280x854","h_14399354_1024.jpg":"1024x683","h_14399354_640.jpg":"640x427","h_14399354_480.jpg":"480x320","h_14399354_340.jpg":"340x227","h_14399354_220.jpg":"220x147","pp_14399354_1280.jpg":"1006x1280","pp_14399354_1024.jpg":"805x1024","pp_14399354_640.jpg":"503x640","pp_14399354_480.jpg":"377x480","pp_14399354_340.jpg":"267x340","pp_14399354_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1260","k_14398938_1280.jpg":"1280x1280","k_14398938_1024.jpg":"1024x1024","k_14398938_640.jpg":"640x640","k_14398938_480.jpg":"480x480","k_14398938_340.jpg":"340x340","k_14398938_220.jpg":"220x220","o_14398938_1280.jpg":"1280x840","o_14398938_1024.jpg":"1024x672","o_14398938_640.jpg":"640x420","o_14398938_480.jpg":"480x315","o_14398938_340.jpg":"340x223","o_14398938_220.jpg":"220x144","h_14398938_1280.jpg":"1280x854","h_14398938_1024.jpg":"1024x683","h_14398938_640.jpg":"640x427","h_14398938_480.jpg":"480x320","h_14398938_340.jpg":"340x227","h_14398938_220.jpg":"220x147","pp_14398938_1280.jpg":"1006x1280","pp_14398938_1024.jpg":"805x1024","pp_14398938_640.jpg":"503x640","pp_14398938_480.jpg":"377x480","pp_14398938_340.jpg":"267x340","pp_14398938_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x2776","k_14398702_1280.jpg":"1280x1280","k_14398702_1024.jpg":"1024x1024","k_14398702_640.jpg":"640x640","k_14398702_480.jpg":"480x480","k_14398702_340.jpg":"340x340","k_14398702_220.jpg":"220x220","o_14398702_1280.jpg":"1280x1850","o_14398702_1024.jpg":"1024x1480","o_14398702_640.jpg":"640x925","o_14398702_480.jpg":"480x694","o_14398702_340.jpg":"340x491","o_14398702_220.jpg":"220x318","h_14398702_1280.jpg":"1280x854","h_14398702_1024.jpg":"1024x683","h_14398702_640.jpg":"640x427","h_14398702_480.jpg":"480x320","h_14398702_340.jpg":"340x227","h_14398702_220.jpg":"220x147","pp_14398702_1280.jpg":"1006x1280","pp_14398702_1024.jpg":"805x1024","pp_14398702_640.jpg":"503x640","pp_14398702_480.jpg":"377x480","pp_14398702_340.jpg":"267x340","pp_14398702_220.jpg":"173x220"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 100 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 241 [name] => Svijet [alias] => svijet [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 2 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 38605473 Threads: 3 Questions: 7111705091 Slow queries: 3305020 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 608714082 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 55 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front01 [password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/svijet ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 241 [name] => Svijet [alias] => svijet [parent] => 119 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vijesti/svijet ) ) [link] => /vijesti/svijet/zanima-vas-sto-se-zaista-dogada-u-libanonu-svjetski-priznat-autoritet-za-bliski-istok-profesor-rabil-za-slobodnu-govori-o-hezbollahu-ratovima-1039820 [printLink] => /vijesti/svijet/zanima-vas-sto-se-zaista-dogada-u-libanonu-svjetski-priznat-autoritet-za-bliski-istok-profesor-rabil-za-slobodnu-govori-o-hezbollahu-ratovima-1039820?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 21242 [name] => Libanon [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => libanon [link] => /tag/libanon ) [1] => stdClass Object ( [id] => 260340 [name] => Bejrut [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => bejrut [link] => /tag/bejrut ) [2] => stdClass Object ( [id] => 615819 [name] => Hezboollah [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2020-08-22 14:03:50 [main_article_id] => 0 [alias] => hezboollah [link] => /tag/hezboollah ) [3] => stdClass Object ( [id] => 615820 [name] => profesor Robert G. Rabil [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2020-08-22 14:03:51 [main_article_id] => 0 [alias] => profesor-robert-g-rabil [link] => /tag/profesor-robert-g-rabil ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => EKSKLUZIVNI INTERVJU [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Zanima vas što se zaista događa u Libanonu? Svjetski priznat autoritet za Bliski istok, profesor Rabil za ‘Slobodnu‘ govori o Hezbollahu, ratovima... [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3205 [name] => Saša Jadrijević Tomas [username] => sa-a-jadrijevi-tomas [email] => sa-a-jadrijevi-tomas@sd.hr [password] => $2y$10$oeN8gyModa7.4Q7iQNTLl.qX9WmdDC3q2vlAkhBWAyF1XI0DJGCkC [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/sasa-jadrijevic-tomas-3205 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1723 [gender] => m [description] => [image] => [url] => [group] => 1 [plugins] => ) [avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/7734430a6167a6a5f56f794220c00ad0?s=100&default=https%3A%2F%2Ff01.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2020/08/13/14364128.jpg [galleryCount] => 9 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => Patrick Baz/AFP [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2020/08/13/14364128.jpg [title] => Patrick Baz/AFP ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2020/08/13/14449598.jpg [title] => Joseph Eid/AFP ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2020/08/13/14370760.jpg [title] => Privatna Arhiva Profesor Robert G. Rabil, Florida Atlantic University ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2020/08/13/14364312.jpg [title] => Anwar Amro/AFP ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2020/08/13/14363632.jpg [title] => Anwar Amro/AFPLibanonski vatrogasci nose lijes s ostacima njihovog kolege Joea Nouna, koji je poginuo u eksploziji u Bejrutu. ) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2020/08/13/14361824.jpg [title] => Joseph Eid/AFPUlice libanonskih gradova nakon tragedije u Bejrutu poprište su sukoba antivladinih prosvjednika i policije
 
) [6] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2020/08/13/14399354.jpg [title] => Anwar Amro/AFPMakhoul Mohammad al-Hamad sa šestogodišnjom kćerkom Samom gleda sa svojeg balkona ostatke bejrutske luke
 
) [7] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2020/08/13/14398938.jpg [title] => AFPProcesija s kipom Majke Božje za blagdna Velike Gospe u razrušenom gradu
 
) [8] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2020/08/13/14398702.jpg [title] => Anwar Amro/AFPPrizor iz bejrutskog predgrađa Sinn el-Fil. Na platnu je lik Rawan Misto, konobarice koja je stradala na svom radnom mjestu u trenutku eksplozije u luci. Ispod njenog lika je poruka ”nikada te nećemo zaboraviti, zvijezdo neba i anđelu raja, mučenice Rawan Misto” ) ) [bgPosition] => [videoType] => allvideos [text] => {OCMSplitter}

Bejrut, glavni grad Libanona, 4. kolovoza potresla je strašna eksplozija amonijevog nitrata koja je ubila oko 220 ljudi, ranila tisuće ljudi, a njih 300 tisuća ostavila bez doma.

Potom su uslijedili nemiri, a analitičari strahuju od novog rata na tom području na kojem tenzije ne prestaju već stoljećima. Razgovarali smo i s nekoliko Libanonaca, pa nam tako tamošnja spisateljica Rania Zaghir bez uvijanja kaže: "Libanon, naša nekad lijepa zemlja, sada je potpuno uništena. Libanonci su predugo ucjenjivani, manipulirani i zlostavljani. Imali smo previše tragedija za jedan život. Za sada smo još živi, ​​ali smo vrlo daleko od toga da je sve u redu s nama".

Ta mala zemlji se smjestila u u jugozapadnoj Aziji (Bliski istok) na obali Sredozemnoga mora, između Sirije na sjeveru i istoku (duljina granice 375 km) te Izraela na jugu (granica od 79 km), obuhvaća 10.452 četvorna kilometra (Hrvatska ima 56.594 četvorna kilometra) i ima oko sedam milijuna stanovnika.

Libanon je već dugo vremena metropola nasilja, ali teško je i najboljim poznavateljima raspetljati tamošnju političku situaciju, jer je u toj zemlji u ratu svatko sa svakim, stvaraju se i ruše savezništva kao u nekoj reality seriji, a klanove, sekte, stranke je teško i prebrojati.

Međutim, stanje u toj zemlji nam je približio profesor Robert G. Rabil, koji predaje političke znanosti na američkom Sveučilištu Florida Atlantic. Profesor Rabil je jedan od najboljih poznavatelja prilika u toj regiji, a njegovo je područje ekspertize, među ostalim, politički islam, salafizam, terorizam, odnosi između Libanona i susjednih zemalja. Među brojim knjigama koje je napisao su i "Embattled Neighbors: Syria, Israel, and Lebanon" (Zaraćeni susjedi: Sirija, Izrael i Libanon), te "Salafism in Lebanon: From Apoliticism to Transnational Jihadism" (Salafizam u Libanonu: od apolitizma do nadnacionalnog džihadizma). Često gostuje u poznatim svjetskim medijima i na uglednim sveučilštima.

---

image
Profesor Robert G. Rabil, Florida Atlantic University
Privatna Arhiva
---

Na početku jedno teško pitanje – kada će doći do mira u Libanonu?

– Mir u Libanonu je u relaciji s domaćom i regionalnom dinamikom, koju danas ne smatram prikladnom za trajni mir. Možemo razgovarati o mogućoj stabilnosti u Libanonu.

Je li Hezbollah jedna od glavnih prepreka za trajni mir?

– Bez sumnje je Hezbollah glavna prepreka zajedničkom miru. Stvorili su državu unutar države s vlastitim domaćim i regionalnim težnjama i ambicijama, bez obzira na želje ostalih različitih zajednica u Libanonu. Oni su nedržavni akter koji je oteo državu.

Kakav je utjecaj Irana i Saudijske Arabije?

– Tijekom posljednjih nekoliko godina Saudijska Arabija je smanjila financijsku i političku potporu Libanonu. S druge strane, Iran je povećao svoj utjecaj u Libanonu preko Hezbollaha i drugih proiranskih grupa. Dakle, u stvarnosti Iran danas ima veći utjecaj u Libanonu nego Saudijska Arabija.

Koliko su destabilizirajuće Sirija i Izrael?

–​ Libanon ima sporazum o primirju s Izraelom potpisan 1949. godine. No, dio libanonskog stanovništva (ranije sunitski, a danas šijitski pod Hezbollahom) u ratu je s Izraelom. Libanonska vlada tehnički je u ratu s Izraelom i smatra ga neprijateljem koji je okupirao libanonske zemlje u južnom Libanonu.
Napominjem je da je Libanon slabašna država sa slabim nacionalnim identitetom, sve donedavno je bio u sukobu i klinču između dviju jakih država – Izraela i Sirije.

Povrh toga, Hezbollah i Izrael uključeni su u obavještajno ratovanje kao dio "proxy rata" između Irana i Izraela. (Proxy rat - kada suprotstavljene sile koriste treće države da bi ostvarile neke svoje ciljeve. Taj rat se može voditi između sekti, a svaka od njih predstavlja interese drugih većih sila, op.a.).

S druge strane, za razliku od šijitskog Hezbollaha koji je podržavao sirijski režim, neke sunitske skupine, uključujući salafiste, podržavale su pobunjenike, usprkos politici distanciranja zemlje od tog sukoba. To je stvorilo napetost u zemlji.

---

image
Makhoul Mohammad al-Hamad sa šestogodišnjom kćerkom Samom gleda sa svojeg balkona ostatke bejrutske luke
 
Anwar Amro/AFP
---

Koliko su rat u Siriji i ISIL utjecali na prilike u Libanonu?

– Kao što sam već spomenuo, unatoč službenoj politici nemiješanja Libanona, dok je Hezbollah vojno podržavao režim, sunitske skupine predvođene islamistima i salafistima podržavale su pobunu.
Štoviše, neki salafisti su podržali ISIL. Dakle, rat u Siriji polarizirao je Libanon, i to po sektaškim linijama.

Razgovarao sam s nekoliko Libanonaca koji kažu da u toj zemlji nikada neće biti mira, zbog posvađanih klanova, različitih vjera i interesa?

– Ova mlada libanonska generacija ponaša se manje sektaški od prethodnih generacija. Danas vidim više interesa i ciljeva Libanona nego ikad prije. Štoviše, političke i ekonomske neprilike spojile su Libanonce različitog vjerskog podrijetla.
Ipak konfesionalni vođe i njihove politike održavali su sektaštvo i sustav poltronstva. Endemska korupcija među vladajućom elitom također je utjecala na zajedničku harmoniju. Ono što danas vidimo je borba za dušu Libanona. No, ne bih rekao da Libanon nikada neće vidjeti mir.

Koja je dominantna politička struja u Libanonu?

– Nema sumnje, Hezbollah je najjača stranka u Libanonu i ima prevlast i dominaciju nad državom. Ono što također čini složeniju i težu situaciju jest da je korumpirana vladajuća elita zaključila faustovski ugovor s Hezbollahom.
Hezbollah, pak, zatvara oči pred korupcijom vladajuće elite jer mu daje političko pokriće.

Na području Libanona kršćani i muslimani ratuju već stoljećima, a i unutar tih dviju struje postoje snažna neprijateljstva. Je li uopće moguće prekinuti taj lanac nesreće u zemlji?

– Libanon je imao građanski rat, ali je također imao skladan suživot među različitim vjerskim zajednicama. Ustvari, danas vidim manje neprijateljstava između kršćana i muslimana nego između šijita i sunitskih muslimana. Mlađa generacija govori jednim glasom bez obzira na vjersku pozadinu. Danas je problem simbiotički odnos nedržavnog aktera -​ Hezbollaha i korumpirane političke klase.

Je li francuska uprava nad Sirijom i Libanonom od 1920. smanjila ili povećala tenzije?

– Francuska je podržavala kršćane i igrala je ključnu ulogu u uspostavljanju Velikog Libanona 1920. godine. Tada su 1943. suniti i kršćani zajedno radili na zahtjevu njihove neovisnosti od Francuske. Jedan broj Libanonaca još uvijek smatra Francusku "majkom Libanona". Francuski mandat nad Sirijom bio je potpuno drukčiji.

---

image
Procesija s kipom Majke Božje za blagdna Velike Gospe u razrušenom gradu
 
AFP
---

U Libanonu je politička situacija jako zamršena – tu su maroniti (kršćani), zatim šijiti i suniti, druzi... Kako u kratkim crtama objasniti tko je tko u Libanonu?

– Imate 18 konfesionalnih skupina u Libanonu od kojih se većina podijelila na muslimane i kršćane.
Hezbollah, koji predstavlja uglavnom šijitsku zajednicu, ima, kako smo već rekli, najviše utjecaja na državu. Ali Hezbollah ne može vladati bez ostalih zajednica.

Maroniti su podijeljeni između libanonskih snaga, Slobodne domoljubne unije (saveznik s Hezbollahom) i Falange.
Druze predvodi uglavnom Walid Jumblat, a sunite Haririjeva buduća struja, u manjoj mjeri islamisti i salafisti. No Hezbollah je uspio skupiti dovoljno zastupnika u parlamentu da ga podrže.

Strani faktori su se u više navrata umiješali u sukobe u Libanonu (poput SAD-a i vojne intervencije 1958.), ali s malo uspjeha. Treba li se međunarodna zajednica još aktivnije uključiti u postizanje dogovora za trajni mir?

– Međunarodna zajednica ima ključnu ulogu u Libanonu. Zapad, posebno Sjedinjene Države, uključen je u libanonsku politiku.
Kako ste spomenuli 1958., imajte na umu da je Libanon bio jedna od rijetkih zemalja koje su podržavale Eisenhowerovu doktrinu 1957. (Eisenhowerova doktrina: ekonomska i vojna "pomoć" zemljama Bliskog istoka, op.a.). Danas mnogi Libanonci, posebno pobunjenici, traže podršku međunarodne zajednice jer su izgubili svaku vjeru u vladu.

Koliko je pametno da se najviši položaji u zemlji i mjesta u državnoj i područnoj upravi dijele po vjerskome ključu?

– Libanon ima konfesionalni sustav koji raspodjeljuje vlast prema vjerskim linijama. Predsjednik mora biti maronit, premijer sunit, a predsjedavajući doma šijit. Maroniti su imali većinu vlasti do kraja građanskog rata 1990. godine. Izmjene Ustava dale su jednake ovlasti trima vodećim strujama u zemlji. Danas se čuju glasovi za ukidanje konfesionalnog sustava.

I za kraj – zbog čega je Libanon tako zanimljiv velikim silama u regiji, ali i svijetu?

– Povijesno gledano, Libanon je zauzeo geostrateški položaj na Bliskom istoku, Sredozemlju i ulazu u Zaljev i arapski svijet.
Unatoč činjenici da su preci Libanonaca, Feničani, izumili abecedu i trgujući u dalekim kutovima svijeta Grci, Rimljani, Arapi, Turci, Francuzi i Amerikanci imali su snažnu prisutnost u Libanonu iz političkih, kulturnih i geostrateških razloga.
Libanon je jedinstven po tome što 18 konfesionalnih skupina dijeli mali komad zemlje bogat kulturom i poviješću. Možda je ovo bio i blagoslov i prokletstvo.

---

Tko je tko u Libanonu?

HEZBOLLAH

Ime Hezbollah je nastalo od od arapske riječi "hizbe-o-Alah", što u prijevodu znači Božja stranka. Hrvatska enciklopedija tumači da je to je politička organizacija libanonskih muslimana (šijita), osnovana 1982. nakon izraelske invazije na Libanon i nakon rascjepa u šijitskoj organizaciji Amal (osnovana 1975).
Oružano krilo Hezbollaha bori se protiv izraelske vojske koja je više desetljeća kontrolirala južni Libanon, napadajući vojna, ali i civilna naselja u Izraelu, primjenjujući i samoubilačke akcije. Hezbollah zagovara islamizaciju i stvaranje republike iranskoga tipa.

DRUZI

Vjersko-etnička skupina naseljena uglavnom na području Sirije i Libanona. Nazvani su po jednom od utemeljitelja svoje vjere Muhammadu ibn Ismael al-Durzīju. Etnički i jezično pripadaju Arapima.
Danas su podijeljeni u dva velika klana: klan Jazbaki (Yazbaki) kojim upravlja obitelj Arslan i premoćni klan Džumblat (Joumblatt).

MARONITI

Kršćani sirijskog obreda u Libanonu. Naziv maroniti (sirijski Maranaje) nastao je po samostanu sv. Marona pustinjaka (umro 423.), sagrađenom nad njegovim grobom kraj izvora rijeke Oront u Libanonu. Za križarskih ratova u XI. i XII. st. približili su se Katoličkoj crkvi, priznali njezine dogme i Papin vrhovni autoritet (1181. – 1182. i 1216.), zadržavši svoj obred i običaje.

SUNITI

Sljedbenici sunizma, većinske islamske grane. Za razliku od šijita prihvaćaju četvoricu prvih kalifa, omejidske i abasidske kalife. Dijele se u četiri pravnoreligijska obreda: malkitski (malkiti), šafijitski (šafijiti), hanbelitski (hanbeliti) i hanefitski (hanefiti) obred. Čine većinu s približno 90% svih muslimana.

ŠIJITI

Sljedbenici šijizma, manjinske grane islama. Za razliku od sunita vjeruju da je sam Muhamed odredio za svojega nasljednika (kalifa) Alija bin Abi Taliba i da je nakon Alijeve pogibije vladanje islamskim svijetom trebalo prijeći na Alijeve potomke, nepogrješive vođe (imame), čuvare i tumače objave.
Čine manjinu, oko 10% od ukupnoga broja muslimana. Osim u Iranu i Iraku gdje čine većinu, ima ih manji broj u Libanonu, Siriji, Saudijskoj Arabiji, Afganistanu... Podijeljeni su na mnogobrojne sekte (imamiti, ismailiti, karmati, mateziliti, babiti i behaiti).

SALAFIZAM

Salafizam je struja/sekta unutar sunitskog islama čiji sljedbenici žele slijediti naukovanja najranijih generacija muslimana. U moderno vrijeme ta sekta se naziva i vehabizmom, za kojeg analitičari navode da ima fundamentalističku crtu.
Vehabije su prisutne i na prostoru BiH, te su u nekoliko navrata proglašeni prijetnjom za javnu sigurnost.

KRIŽARSKI RATOVI

– Dok je muslimansko stanovništvo pomagalo obrambeni rat susjednih islamskih vladara, kršćanski maroniti (od 1216. izravno povezani s Papom) aktivno su sudjelovali u ratu križara protiv muslimana. Iako su kršćani bili poraženi, grad Bejrut je od 1375., kao luka preko koje idu trgovački putovi između Europe i Bliskog i Srednjeg istoka, a također i cijeli Libanon, snažno gospodarski napredovao trgujući s kršćanskom Europom.

FRANCUSKA UPRAVA

– Tijekom I. svjetskog rata (1916.) bio je sklopljen tajni sporazum Velike Britanije i Francuske (tzv. Sykes-Picotov sporazum) kojim su te sile međusobno razdijelile interesne sfere na Bliskom istoku. Na temelju zaključaka konferencije u San Remu 1920. Francuska je dobila mandat nad Sirijom i Libanonom, koji joj je potvrdila i Liga naroda 1922. godine. Iste je godine francuski visoki komesar proglasio osnutak "Velikoga Libanona", koji je dobio svoje današnje granice proširenjem na istoku i jugu, a 1926. Libanon je bio proglašen zasebnim mandatnim područjem s vlastitim parlamentom.

TKO IMA MOĆ?

Politička stabilnost pokušavala se izgraditi podjelom vlasti između vjerskih zajednica (prema tzv. Nacionalnom paktu iz 1943). Unatoč tomu, premoćan politički i ekonomski utjecaj imala je maronitska zajednica (najveća među libanonskim kršćanima); tijekom pedesetih godina 17 kršćanskih i 8 muslimanskih obitelji posjedovalo je većinu nacionalnoga gospodarstva.

MIJEŠANJE SAD-a

Početkom svibnja 1958. izbili su unutrašnji sukobi; predsjednik Camille Chamoun (na vlasti 1952.–1958.) pozvao je u pomoć SAD, koji je vojno intervenirao u srpnju 1958. pa je bilo uspostavljeno primirje.

MARONITSKA – KRŠĆANSKA MILICIJA
Polovicom 1974. izbili su prvi sukobi palestinskih skupina i maronitske milicije, tzv. falangi (arapski Katā’ib), a u travnju 1975. došlo je do građanskoga rata. Razaranjima je posebno bio izložen Bejrut, koji je podijeljen na kršćanski (istočni) i muslimanski (zapadni) dio; 1976. oko dva mjeseca trajala je opsada palestinskog izbjegličkoga naselja Tal el-Zatar (Tell az-Za'tar), u predgrađu Bejruta.
Učestalost sukoba smanjena je intervencijom sirijske vojske (1976.), koja je potom činila veći dio arapskih mirovnih snaga (u borbama 1975.–1977. bilo je oko 64.000 poginulih). Službeno je obnovljena središnja vlast (1976.–1982. pod predsjednikom Eliasom Sarkisom), ali je Libanon ostao podijeljen između suparničkih vojno-političkih skupina.

Napadi palestinske gerile iz južnoga Libanona na Izrael izazvali su sredinom ožujka 1978. izraelsku vojnu intervenciju (pri čemu je bilo oko 2000 poginulih, uglavnom civila). Izraelska vojska zaposjela je južni Libanon (do rijeke Litani), iz kojeg je izbjeglo više od 200.000 stanovnika, pretežito šijita, pa je došlo do sukoba između Amala (podupiranog od Sirije) i palestinskih organizacija.
Uslijedilo je raspoređivanje snaga UN-a (od 22. ožujka 1978.), te povlačenje izraelske vojske (u lipnju 1978.); u libanonskom južnom pograničju Izrael je pomogao uspostavu vlasti kršćansko-desničarske milicije, tzv. Južnolibanonske vojske. Potkraj sedamdesetih godina trajale su borbe među maronitskim snagama. Tijekom 1985.–1987. u zapadnom Bejrutu trajali su sukobi između pojedinih šijitskih milicija i snaga Druza.

ATENTATI

U siječnju 2005. političku nestabilnost izazvalo je ubojstvo Rafika al-Haririja (Rafīq al-Ḥarīrī; premijer 1992.–1998. i 2000.–2004.); slijedili su protusirijski prosvjedi i povlačenje sirijske vojske (u travnju 2005.). Stabilnost narušava i vojno djelovanje Hezbollaha protiv ciljeva u Izraelu; početkom dvijetisućitih njegova uporišta više puta napada izraelska vojska (2006. bilo je oko 2000 poginulih). Godine 2007. u sukobima libanonske vojske i islamističkih skupina (u palestinskom izbjegličkom naselju Nahr al-Barid) bilo je oko 500 poginulih; 2008. bili su sukobi provladinih snaga i Hezbollaha.
IZVOR: Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", te druge strane edicije. 

---

[jcfields] => Array ( ) [event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
Patrick Baz/AFP Joseph Eid/AFP Privatna Arhiva Anwar Amro/AFP Anwar Amro/AFP Joseph Eid/AFP Anwar Amro/AFP AFP Anwar Amro/AFP
Privatna Arhiva
Profesor Robert G. Rabil, Florida Atlantic University
Anwar Amro/AFP
Libanonski vatrogasci nose lijes s ostacima njihovog kolege Joea Nouna, koji je poginuo u eksploziji u Bejrutu.
Joseph Eid/AFP
Ulice libanonskih gradova nakon tragedije u Bejrutu poprište su sukoba antivladinih prosvjednika i policije
 
Anwar Amro/AFP
Makhoul Mohammad al-Hamad sa šestogodišnjom kćerkom Samom gleda sa svojeg balkona ostatke bejrutske luke
 
AFP
Procesija s kipom Majke Božje za blagdna Velike Gospe u razrušenom gradu
 
Anwar Amro/AFP
Prizor iz bejrutskog predgrađa Sinn el-Fil. Na platnu je lik Rawan Misto, konobarice koja je stradala na svom radnom mjestu u trenutku eksplozije u luci. Ispod njenog lika je poruka ”nikada te nećemo zaboraviti, zvijezdo neba i anđelu raja, mučenice Rawan Misto”
[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/zanima-vas-sto-se-zaista-dogada-u-libanonu-svjetski-priznat-autoritet-za-bliski-istok-profesor-rabil-za-slobodnu-govori-o-hezbollahu-ratovima-1039820 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=a73cde3c2a50e5e58ae0746e35246382f96ab302 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Zanima+vas+%C5%A1to+se+zaista+doga%C4%91a+u+Libanonu%3F+Svjetski+priznat+autoritet+za+Bliski+istok%2C+profesor+Rabil+za+%E2%80%98Slobodnu%E2%80%98+govori+o+Hezbollahu%2C+ratovima...&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fzanima-vas-sto-se-zaista-dogada-u-libanonu-svjetski-priznat-autoritet-za-bliski-istok-profesor-rabil-za-slobodnu-govori-o-hezbollahu-ratovima-1039820 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fzanima-vas-sto-se-zaista-dogada-u-libanonu-svjetski-priznat-autoritet-za-bliski-istok-profesor-rabil-za-slobodnu-govori-o-hezbollahu-ratovima-1039820 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => EKSKLUZIVNI INTERVJU [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [3] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [4] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [5] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [7] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [8] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [9] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [10] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [11] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [12] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [13] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [14] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [15] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [16] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [25] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [26] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [27] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [28] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [29] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) )
StoryEditorOCM
SvijetEKSKLUZIVNI INTERVJU

Zanima vas što se zaista događa u Libanonu? Svjetski priznat autoritet za Bliski istok, profesor Rabil za ‘Slobodnu‘ govori o Hezbollahu, ratovima...

22. kolovoza 2020. - 14:03

Bejrut, glavni grad Libanona, 4. kolovoza potresla je strašna eksplozija amonijevog nitrata koja je ubila oko 220 ljudi, ranila tisuće ljudi, a njih 300 tisuća ostavila bez doma.

Potom su uslijedili nemiri, a analitičari strahuju od novog rata na tom području na kojem tenzije ne prestaju već stoljećima. Razgovarali smo i s nekoliko Libanonaca, pa nam tako tamošnja spisateljica Rania Zaghir bez uvijanja kaže: "Libanon, naša nekad lijepa zemlja, sada je potpuno uništena. Libanonci su predugo ucjenjivani, manipulirani i zlostavljani. Imali smo previše tragedija za jedan život. Za sada smo još živi, ​​ali smo vrlo daleko od toga da je sve u redu s nama".

Ta mala zemlji se smjestila u u jugozapadnoj Aziji (Bliski istok) na obali Sredozemnoga mora, između Sirije na sjeveru...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. svibanj 2024 09:16