Što se događa s Kinom? Drugo po veličini svjetsko gospodarstvo drastično usporilo rast, investicije u SAD-u i Europi strmoglavo padaju...

stdClass Object ( [id] => 585222 [title] => Što se događa s Kinom? Drugo po veličini svjetsko gospodarstvo drastično usporilo rast, investicije u SAD-u i Europi strmoglavo padaju... [alias] => sto-se-dogada-s-kinom-drugo-po-velicini-svjetsko-gospodarstvo-drasticno-usporilo-rast-investicije-u-sad-u-i-europi-strmoglavo-padaju [catid] => 241 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Prošle su godine za čak 73 posto pala kineska izravna inozemna ulaganja u Sjevernoj Americi i Europi, i to je najniža razina u posljednjih šest godina, objavila je odvjetnička tvrtka Baker&McKenzie.

U izvješću stoji da su dovršena ugovorena kineska izravna inozemna ulaganja u Sjevernoj Americi i Europi pala na 30 milijardi dolara u 2018. sa 111 milijardi prethodne godine.

Odvjetnička tvrtka navodi da su kineska ulaganja u SAD-u prošle godine pala 83 posto, ali su u Kanadi porasla 80 posto. I u Europi je zabilježen pad kineskih ulaganja. Ipak, u nekim zemljama lani su porasla kineska izravna ulaganja, a među njima su, primjerice, Njemačka i Francuska.

Agencije javljaju kako su na Wall Streetu pale cijene dionica jer ulagače, između ostaloga, brine neočekivani pad kineskog izvoza. To ukazuje na oštrije usporavanje rasta drugog po veličini svjetskoga gospodarstva. Kineski uvoz u prosincu 2018. pao je za 7,6 posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, prenosi Hina. U objavljenim podacima piše da je kineski izvoz pao 4,4 posto, što je kao posljedicu donijelo oprez ulagača. U anketi Reutersa analitičari su prognozirali rast kineskog uvoza pet posto, a izvoza tri posto, pa su rezultati slabiji u odnosu na očekivanja.

Dr. Branimir Vidmarović, stručnjak za kinesku vanjsku politiku i sigurnost istočne Azije, podsjeća na to da je u zadnjih pet godina kineska ekonomija u padu.

– Prošla, 2018. godina bila je s najnižom stopom rasta BDP-a, a to je, po mišljenju ekonomista i stručnjaka, normalno "ponašanje" ekonomije koja ima svoj ciklus uspona i padova. Druga je stvar što je kineska brzorastuća ekonomija postala vrlo isprepletena s drugim zemljama svijeta i Kina je u zadnjih desetak godina najveći svjetski potrošač za brojne industrije. Kina je, primjerice, najveći uvoznik nafte, najveće tržište automobila, ogromno tržište mobilnih uređaja i drugog, što znači da se bilo kakav negativan pomak u kineskoj ekonomiji lako odražava i na svjetsku ekonomiju – istaknuo je suradnik Instituta za europske i globalizacijske studije.

Od stručnjaka za kinesku politiku doznajemo da je sasvim drukčija pozadina priče kad je riječ o ulaganjima.

– Pad kineskih ulaganja nije uslijedio toliko zbog stanja ekonomije, nego zbog političkog programa Kine. Naime, zadnje dvije godine kineski predsjednik Xi Jinping naredio je veliku kampanju borbe s tzv. iracionalnim ulaganjima, a to je kupovanje velikih nekretnina, sportskih objekata, sportskih klubova poput Milana i tako dalje.

Radi se o tome da je dosta kineskih ulaganja prema Europi i Sjevernoj Americi bio zapravo bijeg kapitala i pranje novca. I zato je predsjednik odlučio stati na kraj takvim ulaganjima, za razliku od, na primjer, ulaganja u energetiku ili infrastrukturu, po čemu je Kina poznata. Predsjednik je rekao da je ulaganje takvog tipa iracionalno i ne pridonosi kineskoj ekonomiji jer se ne vraća i ne pomaže kineskom gospodarstvu. Osim toga, korporacije koje su se bavile takvim ulaganjima i velikim akvizicijama hollywoodskih produkcijskih kuća uglavnom su za to pozajmljivale velike iznose iz kineskih banaka.

Budući da Kina ima problem lokalnog duga, i banke su, nažalost, dio problema. Uz to što se pokušalo ograničiti trošenje kineskog novca izvan domovine, također se pokušalo regulirati to mahnito izdavanje kredita. I na kraju dana, kad zbrojimo rezultate kineske kampanje, koja je istovremeno i antikorupcijska i politička i financijska, onda dobijemo pad ulaganja općenito, posebno u Europi i Americi – doznali smo od dr. Vidmarovića, koji naglašava kako će se posljedice trgovinskog rata sa SAD-om osjetiti tek za nekih pola godina.

Rast kineskog gospodarstva lani usporio na najnižu razinu u 28 godina

Kinesko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju 6,4 posto na godišnjoj razini, najsporije od svjetske financijske krize 2009., dok je u cijeloj prošloj godini rast bio najsporiji u posljednjih 28 godina.

Podaci kineskog statističkog ureda, objavljeni u ponedjeljak, pokazuju da je u proteklom tromjesečju rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) na godišnjoj razini usporen u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 6,5 posto.

Zbog toga je u cijeloj 2018. godini rast gospodarstva usporen sa 6,8 posto, koliko je iznosio u 2017., na 6,6 posto, što je najniža stopa rasta od 1990. godine.

Posljedica je to trgovinskog rata sa SAD-om, usporavanja rasta investicija, ali i slabljenja domaće i inozemne potražnje.

Podaci o BDP-u u skladu su s očekivanjima analitičara u anketi Reutersa, koji očekuju i da će kineske vlasti zbog slabljenja aktivnosti i rasta nezaposlenosti uvesti nove fiskalne i monetarne poticajne mjere kako bi se rast gospodarstva stabilizirao nakon duljeg razdoblja usporavanja.

„Bit će novih poticajnih mjera. Vlasti su ih već najavile, sada su u fazi odobrenja i bit će provedene tijekom godine”, kaže Christy Tan, direktorica istraživanja u National Australia Bank.

Međutim, neki analitičari vjeruju da se rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva usporava oštrije nego što službeni podaci pokazuju, s obzirom da su nedavno objavljeni podaci pokazali da su izvoz i uvoz krajem prošle godine oštro pali, što ukazuje na veću slabost i inozemne i domaće potražnje nego što se mislilo.

Bilo kako bilo, službeni podaci, objavljeni u ponedjeljak, pokazali su da su investicije u fiksni kapital u 2018. godini porasle za samo 5,9 posto, što je njihov najsporiji rast od barem 1996. godine.

U prosincu je, pak, industrijska proizvodnja porasla za 5,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, brže nego u studenom, unatoč padu izvoza.

Promet u trgovini na malo u prosincu je porastao 8,2 posto na godišnjoj razini, nešto brže u odnosu na 8,1 posto u studenome, no ta je stopa rasta i dalje blizu najsporijih u 15 i pol godina.

Na slabost domaće potražnje ukazuje i lanjski pad prodaje automobila, što nije zabilježeno još od 1990. godine.

Zbog svega toga, izvori upoznati sa situacijom kazali su Reutersu da će Peking smanjiti procjenu rasta gospodarstva u ovoj godinu na razinu između 6 i 6,5 posto.

Unatoč najavama novih poticajnih mjera, dio analitičara smatra da će situacija u gospodarstvu prije biti lošija nego što se poboljša, pa u ovoj godini očekuju rast gospodarstva od oko 6,3 posto.

„Ne treba brinuti za kapitalne investicije jer su vlasti najavile ubrzanje ulaganja i provedbe infrastrukturnih projekata. No, problem leži u potrošnji. Zbog trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine, raspoloženje potrošača se pogoršalo. Dosad je solidan rast plaća podržavao potrošnju, no čini se da su potrošači sve oprezniji po pitanju budućnosti”, kaže Naoto Saito, ekonomist u Daiwa Instutute.

Čak i ako SAD i Kina uskoro postignu trgovinski dogovor, analitičari smatraju da to neće biti od prevelike pomoći izvozu, snažnom pokretaču kineskog gospodarstva, jer inozemna potražnja slabi, ne samo u SAD-u nago i u ostatku svijeta. (H)