stdClass Object
(
[id] => 253634
[title] => MI 6: Ubijte Miloševića snajperom ili u švicarskom tunelu
[alias] => mi-6-ubijte-milosevica-snajperom-ili-u-svicarskom-tunelu
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Međunarodna politika u Jugoslaviji i njenim državama nasljednicama bila je oblikovana brojnim mitovima koji su kružili, o ratu i njegovim korijenima, mnogi od kojih su potekli iz Beograda i mnogi od kojih su postali opće mjesto u ministarstvima vanjskih poslova i ministarstvima obrane u mnogim europskim zemljama. Ovim riječima je Carole Hodge, istraživačica sa Sveučilišta u Glasgowu 2005. započela svoju knjigu Britanija i Balkan.
Razjašnjavajući karakter tih mitova Hodge je istaknula da se na zapadu početkom 1990-ih smatralo da je proces raspada Jugoslavije građanski rat i etnički konflikt s korijenima u stoljetnoj mržnji, pri čemu su Srbi okarakterizirani kao vojno nepobjedivi i kao najbolji jamac opstanka Jugoslavije.
Ove europske političke mitove u najnovije vrijeme je izrazio Branislav Radeljić, sa Sveučilišta u istočnom Londonu u knjizi Europa i postjugoslavenski prostor koja je izašla 2013. Prema Radeljiću odluka o međunarodnom priznanju Slovenije, a posebno Hrvatske je značila da se rat premješta u Bosnu i Hercegovinu, zbog čega se pristup europskih političkih vođa pokazao vrlo nezrelim.
Nitko nije htio u
‘balkansku močvaru’
On smatra da su tadašnja europska dvanaestorica pokazala
značajan nedostatak dalekovidnosti u predviđanju događaja na Balkanu što je rezultiralo činjenicom da se intervencija tadašnje Europske zajednice, a od 1992. Europske unije,
sastojala od ustrajnog kritiziranja srpske strane u sukobu.
Iako su mnogi u Europi, ali i u Hrvatskoj još uvijek skloni stvari promatrati na ovakav način, najnovije spoznaje pokazuju da povijesna stvarnost u prvoj polovici 90-ih 20. stoljeća nije bila tako jednostavna. Posebno kad su u pitanju stavovi koji su o Hrvatskoj i njenom Domovinskom ratu prevladavali u europskim centrima moći.
Da je tome tako svjedoče dvojbe kojima je bio opterećen tadašnji francuski predsjednik
François Mitterrand. Prema njegovoj biografiji, koju je napisao novinar BBC-ja i poznati biograf
Philip Short, francuski predsjednik je početkom 1991. dobio tajnu poruku od Miloševićeva bliskog suradnika
Borislava Jovića u kojoj ga je ovaj upozorio da se priprema
žestoka borba koja će dovesti do raspada Jugoslavije i da
nije lako napraviti razgraničenje između različitih naroda...jer smo vrlo izmiješani. Postoji rizik od građanskog rata koji bi bio tragedija za Balkan i za Europu. Ovo je početak kraja rekao je Mitterrand tada jednom svom bliskom suradniku. Ipak, kao i većina ostalih europskih državnika, posebno britanski i španjolski premijeri
Major i
Gonzales, koji su se bojali reakcija Iraca i Baska, on je bio pristalica očuvanja Jugoslavije.
Stoga je bio suočen s dvojbom - vojnom intervencijom razdvojiti zaraćene strane ili skrštenih ruku promatrati razvoj događaja. Naime, Francuska je već bila pripremala vojni plan za eventualnu vojnu intervenciju europskih saveznika koji je predviđao angažman 10.000 pripadnika francuskih mirovnih snaga, te isti broj vojnika iz ostalih većih europskih zemalja.
No, ovom planu žestoko se oduprla Velika Britanija.
Neću slati svoju vojsku nigdje rekao je britanski premijer
John Major francuskom predsjedniku, a britanski ministar vanjskih poslova
Douglas Hurd nadopunio riječima
ni jedan britanski vojnik neće se boriti u Jugoslaviji. Rezimirajući ova stajališta, koja su u prvoj polovici 1991. prevladavala u europskim centrima moći
Philip Short je u svojoj knjizi kratko zaključio kako u tadašnjoj Europi
nitko nije htio riskirati da bude uhvaćen u balkanskoj močvari.
No, iza ove europske neodlučnosti, pa i straha, stajali su vrlo jasni interesi i vrlo konkretna namjera Velike Britanije. Prema riječima
Carole Hodge Velika Britanija je u ovo doba, čak i pod cijenu svađanja sa svojim europskim saveznicima, podržavala velikosrpski centralizam Slobodana Miloševića.
Iz Britanske je perspektive ojačana Srbija, koja bi se proširila na račun Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tada izgledala kao
moćan saveznik na jugoistoku...koristan u vojnom i političkom smislu, ne samo kao bedem protiv hegemonije Njemačke unutar Europe nego i kao
mogući zaštitni kordon prema islamu.
U pozadini ovakvog držanja vlade u Londonu bio je i euroskepticizam, koji i danas čini važnu osnovicu britanske politike. Naime, Velika Britanija nije bila pripravna dodatno oslabiti svoj, ionako dvojben status velike sile, i priključiti se sporazumu iz Maastrichta koji je tada bio u završnoj fazi i koji je predviđao jačanje europskog jedinstva kroz stvaranje Europske unije.
Britanski euroskepticizam počivao je na strahu da će postati drugorazredan sila u Europi kojom dominiraju Francuska i Njemačka koje su još u doba hladnog rata skovale pragmatično savezništvo. Zato je bojkot europskog jedinstva i isticanje posebnog stava bio jedini način da se, barem u diplomatskom smislu, sačuva britanski status velike sile.
U ovakvim okolnostima, smatra
Carole Hodge, nametanje potpunog embarga na oružje svim zemljama nestajuće Jugoslavije
,na britanski inicijativu, pojačalo je dojam da se britanska politika opredjelila za smirenje sukoba. Iako je upotreba sile ostalo glavna točka prijepora između Britanije i njenih europskih partnera, britanska pozicija izgledala je opravdana. No, prema riječima
Carole Hodge, sve je ovo bila politička igra i kupovanje vremena da se omogući ostvarenje Miloševićevih velikosrpskih ciljeva.
Parsons: U pola
sata uništili bi JNA
 |
Pad Vukovara izazvao je značajan emocionalni
odjeku Nizozemskoj koja je pozvala na napuštanje
politike ne miješanja |
Istovremeno, prema vlastitoj javnosti, britanska je vlada nastojala ublažiti ili čak uljepšati sliku stanja na terenu, jer je postalo jasno da
različite faze rata nisu bile kumulativne, odnosno da nije riječ o spirali spontanog etničkog sukoba, nego o postupnoj eskalaciji promišljene agresije iz Beograda.
Pet dana prije pada Vukovara u parlamentu u Londonu britanski ministar obrane
Douglas Hogg je izjavio:
Ne možemo započeti rat...ako nije potvrđen odgovarajućom rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Trenutno nije vjerojatno da možemo dobiti takvo ovlaštenje u skoroj budućnosti. Isto vrijedi i za zračne napade.
No, u Londonu je bilo i drugačijih stajališta. Osim šačice parlamentaraca, oglasio se i bivši britanski veleposlanik u UN-u
Anthony Parsons koji je izjavio:
Pitam se, bili čitav ovaj zaplet mogao biti okončan kad bi američka Šesta flota na Sredozemlju, posvetila pola sata uništavanju sićušne jugoslavenske mornarice koja bombardira Dubrovnik i kad bi NATO, zračnim udarima, nokautirao srpsko topništvo koje je razaralo Vukovar.
Za to vrijeme u Parizu je bio prisutan strah da će se na predstojećim pregovorima u Maastrichtu, Francuska i Njemačka naći na suprotnim stranama pregovaračkog stola, ali i na suprotnim stranama buktećeg rata na području nestajuće Jugoslavije.
Ako Nijemci podupru Hrvate, a Francuzi i Britanci Srbe, rekao je
Mitterrand njemačkom kancelaru
Helmuthu Kohlu napola u šali, a napola ozbiljno,
srljamo u ponavljanje 1914. kada su njemačko-francuske napetosti, nakon sarajevskog atentata kojeg je sponzorirala tajna služba Srbije, eskalirale u Prvi svjetski rat.
Kohl se složio da je to opasno i suglasio se da se priznanje Hrvatske, ali i Slovenije odgodi do završetka pregovora u Maastrichtu, na kojima je trebalo postići sporazum s euroskeptičnom Britanijom koja je odbijala prihvatiti ideju o euru kao zajedničkoj valuti, ali i Europsku socijalnu povelju.
No, 23. prosinca 1991., manje od dva tjedna nakon što su dvanestorica u Maastrichtu dogovorila o osnivanju
Europske unije, Kohl je iznenadio svoje europske saveznike najavivši jednostrano priznanje Hrvatske i Slovenije. Mitterand je odlučio da se nema smisla suprotstavljati Kohlu jer je odnose Pariza i Bonna smatrao važnijim od Balkana. Nakon toga su, prema riječima
Philipa Shorta,
15. siječnja 1992. europski partneri pokorno slijedili vodstvo njemačkog kancelara i priznali Hrvatsku i Sloveniju.
Nizozemce je
pogodio pad Vukovara
To je učinila čak i Velika Britanija, koja je bila zadovoljna time što je dobila tražene ustupke unutar novouspostavljene Europske unije.
Ipak, pad Vukovara izazvao je značajan emocionalni odjek u Nizozemskoj koja je pozvala na napuštanje politike ne miješanja te UN-u ponudila bojnu od 500 do 800 ljudi za mirovnu akciju. Hrvatski predsjednik
Tuđman ovu je ideju prihvatio jer je vjerovao da dolazak postrojbi UN-a sa sobom treba donijeti međunarodno priznanje Hrvatske.
Prema riječima
Carole Hodge i Milošević je, dočekujući u studenome 1991. u Beogradu skupinu prosrpskih britanskih parlamentaraca, rekao kako je
spreman dopustiti samostalnost Hrvatske jer je pragmatično računao da
međunarodno priznanje Hrvatske, pod uvjetom da ne obuhvati priznanje jamstva njene teritorijalne cjelovitosti, neće štetiti srpskim inetresima...i neće donijeti opipljive dobiti Hrvatskoj, a Srbiji će omogućiti da se fokusira na Bosnu i Hercegovinu.
Zbog ovakve sve očitije ratoborne politike Milošević je, izgleda počeo smetati vladi u Londonu, koja je čak počela razmišljati o njegovu uklanjanju. Ako je vjerovati povjesničaru, novinaru i bivšem istraživaču na
Kraljevskom institutu za vanjsku politiku u Londonu,
Marku Curtisu, britanska tajna služba MI6 je 1992. izdala interni dokument pod nazivom
Razlozi za ubojstvo srpskog predsjednika Miloševića.
Taj dokument je predviđao tri moguće opcije za uklanjanje Miloševića: obučiti srpsku paravonju skupinu da izvrši ubojstvo, poslati tim diverzanata iz britanskih Specijalnih zračnih snaga (SAS) da ga ubiju snajperom ili iz zasjede, ili ga ubiti u namještenoj prometnoj nesreći u cestovnim tunelima, kada dođe na mirovne pregovore u Ženevu. Nešto kasnije, tijekom rata na Kosovu zrakoplovi NATO-a su, piše
Curtis,
posebno ciljali Miloševića.
Opisujući situaciju nakon pada Vukovara i međunarodnog priznanja Hrvatske, prethodno spomenuti
Branislav Radeljić je konstatirao da su
hrvatske vlasti nastojale održavati dobre odnose sa zapadom, ponajviše zato da bi dobili potporu za svoje akcije, odnosno buduće konačno oslobođenje zemlje.
Tuđmanov režim, piše
Radeljić,
se s jedne strane oslanjao na značajnu potporu Katoličke crkve, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, hrvatsku dijasporu i potporu međunarodnih medija, nastojeći uvjeriti zapad u hrvatsku predanost liberalnoj prozapadnoj demokraciji, zbog čega neke vlade nisu imale primjedbu na neke njegove nacionalističke postupke...
Iako
Radeljić ističe kako je nakon konačne ratne pobjede 1995., koju velikim dijelom smatra zločinom, Hrvatska bila izložena
vanjskom kriticizmu i pritisku i izolaciji od euroatlanstkih asocijacija, današnjem hrvatskom uhu ugodno zvuči činjenica da čak i jedan ovakav vrlo kritični istraživač Domovinski rat ne stavlja u ideologizirani politički koš “balkanskih ratova” nego ga izričito naziva
Hrvatski rat za nezavisnost.
TIHOMIR RAJČIĆ
‘Mreža
prijevare’
Priča je napisana na osnovi sljedeće literature: Knjiga “Europa i postjugoslavenski prostor” politologa Branislava Radeljića sa Sveučilišta u istočnom Londonu, objavljena je 2013., kada i “Mitterrand. Studija o neodređenosti” koju je napisao novinar BBC-ja i poznati biograf Philip Short. ”Britanija i Balkan” britanske istraživačice Carole Hodge sa Sveučilišta u Glasgowu pojavila se 2006. i prevedena je na hrvatski. Najstarija u ovom četverolistu je “Mreža prijevare” koju je napisao povjesničar i novinar, negdašnji istraživač na Kraljevskom institutu za vanjsku politiku u Londonu Mark Curtis . Ta je knjiga je objavljena 2003.
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => tajni plan
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2014-11-16 16:34:56
[created_by] => 38
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2014-11-16 17:23:35
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2014-11-16 17:19:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 17585
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 241
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Europe i svijeta.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, politika, europa, svijet
[secure] => 0
[page_title] => Svijet
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2014/11/16/Nedjeljna/H3119976.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "800x605"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 241
[name] => Svijet
[alias] => svijet
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 2
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 38329686 Threads: 3 Questions: 7093202326 Slow queries: 3299228
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 608230435
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 49
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front01
[password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/svijet
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/svijet/mi-6-ubijte-milosevica-snajperom-ili-u-svicarskom-tunelu-253634
[printLink] => /vijesti/svijet/mi-6-ubijte-milosevica-snajperom-ili-u-svicarskom-tunelu-253634?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 206142
[name] => slobodanmilošević
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => slobodanmilosevic
[link] => /tag/slobodanmilosevic
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => tajni plan
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => MI 6: Ubijte Miloševića snajperom ili u švicarskom tunelu
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-14-02-40-06-38
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/11/16/Nedjeljna/H3119976.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/11/16/Nedjeljna/H3119976.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Međunarodna politika u Jugoslaviji i njenim državama nasljednicama bila je oblikovana brojnim mitovima koji su kružili, o ratu i njegovim korijenima, mnogi od kojih su potekli iz Beograda i mnogi od kojih su postali opće mjesto u ministarstvima vanjskih poslova i ministarstvima obrane u mnogim europskim zemljama. Ovim riječima je Carole Hodge, istraživačica sa Sveučilišta u Glasgowu 2005. započela svoju knjigu Britanija i Balkan.
Razjašnjavajući karakter tih mitova Hodge je istaknula da se na zapadu početkom 1990-ih smatralo da je proces raspada Jugoslavije građanski rat i etnički konflikt s korijenima u stoljetnoj mržnji, pri čemu su Srbi okarakterizirani kao vojno nepobjedivi i kao najbolji jamac opstanka Jugoslavije.
Ove europske političke mitove u najnovije vrijeme je izrazio Branislav Radeljić, sa Sveučilišta u istočnom Londonu u knjizi Europa i postjugoslavenski prostor koja je izašla 2013. Prema Radeljiću odluka o međunarodnom priznanju Slovenije, a posebno Hrvatske je značila da se rat premješta u Bosnu i Hercegovinu, zbog čega se pristup europskih političkih vođa pokazao vrlo nezrelim.
Nitko nije htio u
‘balkansku močvaru’
On smatra da su tadašnja europska dvanaestorica pokazala
značajan nedostatak dalekovidnosti u predviđanju događaja na Balkanu što je rezultiralo činjenicom da se intervencija tadašnje Europske zajednice, a od 1992. Europske unije,
sastojala od ustrajnog kritiziranja srpske strane u sukobu.
Iako su mnogi u Europi, ali i u Hrvatskoj još uvijek skloni stvari promatrati na ovakav način, najnovije spoznaje pokazuju da povijesna stvarnost u prvoj polovici 90-ih 20. stoljeća nije bila tako jednostavna. Posebno kad su u pitanju stavovi koji su o Hrvatskoj i njenom Domovinskom ratu prevladavali u europskim centrima moći.
Da je tome tako svjedoče dvojbe kojima je bio opterećen tadašnji francuski predsjednik
François Mitterrand. Prema njegovoj biografiji, koju je napisao novinar BBC-ja i poznati biograf
Philip Short, francuski predsjednik je početkom 1991. dobio tajnu poruku od Miloševićeva bliskog suradnika
Borislava Jovića u kojoj ga je ovaj upozorio da se priprema
žestoka borba koja će dovesti do raspada Jugoslavije i da
nije lako napraviti razgraničenje između različitih naroda...jer smo vrlo izmiješani. Postoji rizik od građanskog rata koji bi bio tragedija za Balkan i za Europu. Ovo je početak kraja rekao je Mitterrand tada jednom svom bliskom suradniku. Ipak, kao i većina ostalih europskih državnika, posebno britanski i španjolski premijeri
Major i
Gonzales, koji su se bojali reakcija Iraca i Baska, on je bio pristalica očuvanja Jugoslavije.
Stoga je bio suočen s dvojbom - vojnom intervencijom razdvojiti zaraćene strane ili skrštenih ruku promatrati razvoj događaja. Naime, Francuska je već bila pripremala vojni plan za eventualnu vojnu intervenciju europskih saveznika koji je predviđao angažman 10.000 pripadnika francuskih mirovnih snaga, te isti broj vojnika iz ostalih većih europskih zemalja.
No, ovom planu žestoko se oduprla Velika Britanija.
Neću slati svoju vojsku nigdje rekao je britanski premijer
John Major francuskom predsjedniku, a britanski ministar vanjskih poslova
Douglas Hurd nadopunio riječima
ni jedan britanski vojnik neće se boriti u Jugoslaviji. Rezimirajući ova stajališta, koja su u prvoj polovici 1991. prevladavala u europskim centrima moći
Philip Short je u svojoj knjizi kratko zaključio kako u tadašnjoj Europi
nitko nije htio riskirati da bude uhvaćen u balkanskoj močvari.
No, iza ove europske neodlučnosti, pa i straha, stajali su vrlo jasni interesi i vrlo konkretna namjera Velike Britanije. Prema riječima
Carole Hodge Velika Britanija je u ovo doba, čak i pod cijenu svađanja sa svojim europskim saveznicima, podržavala velikosrpski centralizam Slobodana Miloševića.
Iz Britanske je perspektive ojačana Srbija, koja bi se proširila na račun Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tada izgledala kao
moćan saveznik na jugoistoku...koristan u vojnom i političkom smislu, ne samo kao bedem protiv hegemonije Njemačke unutar Europe nego i kao
mogući zaštitni kordon prema islamu.
U pozadini ovakvog držanja vlade u Londonu bio je i euroskepticizam, koji i danas čini važnu osnovicu britanske politike. Naime, Velika Britanija nije bila pripravna dodatno oslabiti svoj, ionako dvojben status velike sile, i priključiti se sporazumu iz Maastrichta koji je tada bio u završnoj fazi i koji je predviđao jačanje europskog jedinstva kroz stvaranje Europske unije.
Britanski euroskepticizam počivao je na strahu da će postati drugorazredan sila u Europi kojom dominiraju Francuska i Njemačka koje su još u doba hladnog rata skovale pragmatično savezništvo. Zato je bojkot europskog jedinstva i isticanje posebnog stava bio jedini način da se, barem u diplomatskom smislu, sačuva britanski status velike sile.
U ovakvim okolnostima, smatra
Carole Hodge, nametanje potpunog embarga na oružje svim zemljama nestajuće Jugoslavije
,na britanski inicijativu, pojačalo je dojam da se britanska politika opredjelila za smirenje sukoba. Iako je upotreba sile ostalo glavna točka prijepora između Britanije i njenih europskih partnera, britanska pozicija izgledala je opravdana. No, prema riječima
Carole Hodge, sve je ovo bila politička igra i kupovanje vremena da se omogući ostvarenje Miloševićevih velikosrpskih ciljeva.
Parsons: U pola
sata uništili bi JNA
|
Pad Vukovara izazvao je značajan emocionalni
odjeku Nizozemskoj koja je pozvala na napuštanje
politike ne miješanja |
Istovremeno, prema vlastitoj javnosti, britanska je vlada nastojala ublažiti ili čak uljepšati sliku stanja na terenu, jer je postalo jasno da
različite faze rata nisu bile kumulativne, odnosno da nije riječ o spirali spontanog etničkog sukoba, nego o postupnoj eskalaciji promišljene agresije iz Beograda.
Pet dana prije pada Vukovara u parlamentu u Londonu britanski ministar obrane
Douglas Hogg je izjavio:
Ne možemo započeti rat...ako nije potvrđen odgovarajućom rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Trenutno nije vjerojatno da možemo dobiti takvo ovlaštenje u skoroj budućnosti. Isto vrijedi i za zračne napade.
No, u Londonu je bilo i drugačijih stajališta. Osim šačice parlamentaraca, oglasio se i bivši britanski veleposlanik u UN-u
Anthony Parsons koji je izjavio:
Pitam se, bili čitav ovaj zaplet mogao biti okončan kad bi američka Šesta flota na Sredozemlju, posvetila pola sata uništavanju sićušne jugoslavenske mornarice koja bombardira Dubrovnik i kad bi NATO, zračnim udarima, nokautirao srpsko topništvo koje je razaralo Vukovar.
Za to vrijeme u Parizu je bio prisutan strah da će se na predstojećim pregovorima u Maastrichtu, Francuska i Njemačka naći na suprotnim stranama pregovaračkog stola, ali i na suprotnim stranama buktećeg rata na području nestajuće Jugoslavije.
Ako Nijemci podupru Hrvate, a Francuzi i Britanci Srbe, rekao je
Mitterrand njemačkom kancelaru
Helmuthu Kohlu napola u šali, a napola ozbiljno,
srljamo u ponavljanje 1914. kada su njemačko-francuske napetosti, nakon sarajevskog atentata kojeg je sponzorirala tajna služba Srbije, eskalirale u Prvi svjetski rat.
Kohl se složio da je to opasno i suglasio se da se priznanje Hrvatske, ali i Slovenije odgodi do završetka pregovora u Maastrichtu, na kojima je trebalo postići sporazum s euroskeptičnom Britanijom koja je odbijala prihvatiti ideju o euru kao zajedničkoj valuti, ali i Europsku socijalnu povelju.
No, 23. prosinca 1991., manje od dva tjedna nakon što su dvanestorica u Maastrichtu dogovorila o osnivanju
Europske unije, Kohl je iznenadio svoje europske saveznike najavivši jednostrano priznanje Hrvatske i Slovenije. Mitterand je odlučio da se nema smisla suprotstavljati Kohlu jer je odnose Pariza i Bonna smatrao važnijim od Balkana. Nakon toga su, prema riječima
Philipa Shorta,
15. siječnja 1992. europski partneri pokorno slijedili vodstvo njemačkog kancelara i priznali Hrvatsku i Sloveniju.
Nizozemce je
pogodio pad Vukovara
To je učinila čak i Velika Britanija, koja je bila zadovoljna time što je dobila tražene ustupke unutar novouspostavljene Europske unije.
Ipak, pad Vukovara izazvao je značajan emocionalni odjek u Nizozemskoj koja je pozvala na napuštanje politike ne miješanja te UN-u ponudila bojnu od 500 do 800 ljudi za mirovnu akciju. Hrvatski predsjednik
Tuđman ovu je ideju prihvatio jer je vjerovao da dolazak postrojbi UN-a sa sobom treba donijeti međunarodno priznanje Hrvatske.
Prema riječima
Carole Hodge i Milošević je, dočekujući u studenome 1991. u Beogradu skupinu prosrpskih britanskih parlamentaraca, rekao kako je
spreman dopustiti samostalnost Hrvatske jer je pragmatično računao da
međunarodno priznanje Hrvatske, pod uvjetom da ne obuhvati priznanje jamstva njene teritorijalne cjelovitosti, neće štetiti srpskim inetresima...i neće donijeti opipljive dobiti Hrvatskoj, a Srbiji će omogućiti da se fokusira na Bosnu i Hercegovinu.
Zbog ovakve sve očitije ratoborne politike Milošević je, izgleda počeo smetati vladi u Londonu, koja je čak počela razmišljati o njegovu uklanjanju. Ako je vjerovati povjesničaru, novinaru i bivšem istraživaču na
Kraljevskom institutu za vanjsku politiku u Londonu,
Marku Curtisu, britanska tajna služba MI6 je 1992. izdala interni dokument pod nazivom
Razlozi za ubojstvo srpskog predsjednika Miloševića.
Taj dokument je predviđao tri moguće opcije za uklanjanje Miloševića: obučiti srpsku paravonju skupinu da izvrši ubojstvo, poslati tim diverzanata iz britanskih Specijalnih zračnih snaga (SAS) da ga ubiju snajperom ili iz zasjede, ili ga ubiti u namještenoj prometnoj nesreći u cestovnim tunelima, kada dođe na mirovne pregovore u Ženevu. Nešto kasnije, tijekom rata na Kosovu zrakoplovi NATO-a su, piše
Curtis,
posebno ciljali Miloševića.
Opisujući situaciju nakon pada Vukovara i međunarodnog priznanja Hrvatske, prethodno spomenuti
Branislav Radeljić je konstatirao da su
hrvatske vlasti nastojale održavati dobre odnose sa zapadom, ponajviše zato da bi dobili potporu za svoje akcije, odnosno buduće konačno oslobođenje zemlje.
Tuđmanov režim, piše
Radeljić,
se s jedne strane oslanjao na značajnu potporu Katoličke crkve, kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, hrvatsku dijasporu i potporu međunarodnih medija, nastojeći uvjeriti zapad u hrvatsku predanost liberalnoj prozapadnoj demokraciji, zbog čega neke vlade nisu imale primjedbu na neke njegove nacionalističke postupke...
Iako
Radeljić ističe kako je nakon konačne ratne pobjede 1995., koju velikim dijelom smatra zločinom, Hrvatska bila izložena
vanjskom kriticizmu i pritisku i izolaciji od euroatlanstkih asocijacija, današnjem hrvatskom uhu ugodno zvuči činjenica da čak i jedan ovakav vrlo kritični istraživač Domovinski rat ne stavlja u ideologizirani politički koš “balkanskih ratova” nego ga izričito naziva
Hrvatski rat za nezavisnost.
TIHOMIR RAJČIĆ
‘Mreža
prijevare’
Priča je napisana na osnovi sljedeće literature: Knjiga “Europa i postjugoslavenski prostor” politologa Branislava Radeljića sa Sveučilišta u istočnom Londonu, objavljena je 2013., kada i “Mitterrand. Studija o neodređenosti” koju je napisao novinar BBC-ja i poznati biograf Philip Short. ”Britanija i Balkan” britanske istraživačice Carole Hodge sa Sveučilišta u Glasgowu pojavila se 2006. i prevedena je na hrvatski. Najstarija u ovom četverolistu je “Mreža prijevare” koju je napisao povjesničar i novinar, negdašnji istraživač na Kraljevskom institutu za vanjsku politiku u Londonu Mark Curtis . Ta je knjiga je objavljena 2003.
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/mi-6-ubijte-milosevica-snajperom-ili-u-svicarskom-tunelu-253634
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=17dd65213c277215354b88cb3bd167122b39a808
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=MI+6%3A+Ubijte+Milo%C5%A1evi%C4%87a+snajperom+ili+u+%C5%A1vicarskom+tunelu&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fmi-6-ubijte-milosevica-snajperom-ili-u-svicarskom-tunelu-253634
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fmi-6-ubijte-milosevica-snajperom-ili-u-svicarskom-tunelu-253634
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => tajni plan
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
14. svibanj 2024 04:40
