Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji o ratu u Ukrajini: ‘Putin je uspjeh pretvorio u zločinački rat koji će izgubiti. Napravit će katastrofu za Rusiju‘

stdClass Object ( [id] => 1173543 [title] => Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji o ratu u Ukrajini: ‘Putin je uspjeh pretvorio u zločinački rat koji će izgubiti. Napravit će katastrofu za Rusiju‘ [alias] => bivsi-hrvatski-veleposlanik-u-rusiji-o-ratu-u-ukrajini-putin-je-uspjeh-pretvorio-u-zlocinacki-rat-koji-ce-izgubiti-napravit-ce-katastrofu-za-rusiju [catid] => 241 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

U studiju Net.hr-a gostovao je bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević koji je govorio o ratu u Ukrajini, oslabljenoj ruskoj poziciji i potencijalnim raspletima ovog rata. Izvještaji s terena govore kako ruska vojska ne napreduje očekivanom brzinom, a zbog takvog su razvoja događaja zasigurno nervozni u Kremlju, smatra Kovačević.

"Vrlo su nervozni u Kremlju, to se vidjelo i po obraćanju predsjednika Putina članovima Vijeća za nacionalnu sigurnost Rusije, onog Vijeća pred kojim je Putin najavio priznanje Luhanska i Donjecka, nakon čega je uslijedila invazija. Prije par dana je održana sjednica putem video linka i prvi dio sjednice je bio Putinovo obraćanje - Putin je njima govorio ono što bi oni trebali reći njemu - govorio je o ruskom herojstvu, borbi protiv nacizma, ruskim ordenima... Sve to govori o tome da se operacije ne odvija onako kako je bila zamišljena", kaže Kovačević.

Kovačević kaže kako mu je Putin, kada se imao prilike s njim sastajati, djelovao kao iznimno koncentriran sugovornik

"Sve ovo potvrđuje predviđanja koja su dolazila prije samog početka rata: Ako Rusija krene u Ukrajinu pogriješit će jer će to biti isrcpljujući rat koji će Ukrajinu razoriti, ali dovesti u pitanje opstanak Rusije. Sad svjedočimo početku tog scenarija", kazao je Kovačević.

Putin sada mora smisliti način kako bilo kakav ishod prikazati kao pobjedu, rezonira Kovačević No, u ovom je trenutku teško procijeniti kako trenutno razmišlja. "On ne govori i ne razmišlja u kategorijama današnjeg vremena, već govori o produžetku Drugog svjetskog rata. U ruskim medijima, koji sada djeluju pod izrazitim nadzorom vlasti, govori se o tome da se Europa boji denacifikacije. Ovu zločinačku misiju u Ukrajini predstavljaju kao oslobađanje Europe i svijeta od nacizma. Teško je to okrarakterizirati drugačije nego kao vrlo jasan nedostatak kontakta sa stvarnošću".

'Putin ovo vidi kao rat protiv Amerike'

Danas je jedno od ključnih pitanja osobnost Vladimira Putina - je li on danas poludio i djeluje li potpuno iracionalno ili je to onaj hladan, proračunati Putin kakvog je svijet dosad imao prilike poznavati. Kovačević kaže da se postupci sadašnjeg Vladimira Putina razlikuju od postupaka i razmišljanja Putina s kojim je on imao prilike razgovarati u nekoliko navrata. "U svim situacijama Putin se pokazao kao vrlo koncentriran sugovornik. Odavao je dojam čovjeka koji je iskreno zabrinut za sudbinu svoje zemlje".

No, kada se Putin odlučio treći put kandidirati za predsjednika 2012. godine i kada je počeo žestoke obračune s opozicijom, postaje jasno da i ono malo predodžbi o Rusiji kako kakvoj, takvoj demokratskoj zemlji hlapi, priča Kovačević.

"Rusija se pretvorila u autokraciju kojoj je Putin na čelu. Nema institucionalnih ograničenja, onog što Amerikanci zovu checks and balances, kojim bi nerazumne ideje predsjednika mogla biti stavljene pod kritiku. Čini se da u Putinovoj neposrednoj blizini nema ljudi koji bi ga upozorili da njegova politika prema Ukrajini, osim što je zločinačka, je katastfofalna za interese Ruske Federacije. Od predsjednika kojim su se mnogi Rusi ponosili jer im je donio bolji život, Putin se pretvorio u predsjednika autokrata kojeg se njegovi građani sve više stide."

Posljednjih dana svakodnevno slušamo prijetnje Rusije nuklearnim oružjem. Posebno je zabrinjavajuće što je upotreba nuklearnog oružja, prema ruskoj nuklearnoj doktrini dopuštena u nekoliko razloga, a jedan od njih jest ako je ugrožena opstojnost Rusije. Taj se formulacija može tumačiti vrlo široko, a da bismo ovim prijetnjama trebali biti zabrinuti smatra i naš sugovornik.

"Putin rat u Ukrajini vidi kao rat protiv Amerike i to je iskoristio za prijetnju nuklearnim oružjem", kaže Kovačević. "Kasnije, objašnjavajući svoje riječi Putin se pozvao na izjavu britanske ministrice vanjskih poslova koja je nešto neoprezno spomenula. Očito je da su ga njegovi suradnici, ili možda neki diplomati upozorili da je pretjerao pa je pokušao dati kakav-takav privid racionalnosti toj svojoj prijetnji".

Ruski cilj neulaska Ukrajine u NATO je bio ostvaren i prije početka rata, kaže Kovačević. Na dnevnom redu je bila i provedba Minska 2, a na Zapadu su počeli govoriti o finlandizaciji Ukrajine kao trajnom rješenju, a sigurnosne teme koje su bitne Rusiji došle su na dnevni red. "Drugim riječima, Rusija je svoje nedvojbene diplomatske uspjehe pretvorila u rat koji će izgubiti. Ovo je najveća Putinova strateška greška", kaže Kovačević.

Putinovi ključni ljudi

Kovačević je gostujući u studiju Net.hr-a analizirao i uži Putinov krug ljudi koji ima ključan utjecaj na rusku politiku. Sve dosadašnje sankcije, koje nisu bile sveobuhvatne kao ove, pokušale su utjecati na oligarhe bliske Putinu, što nije dalo rezultata. No, nove bi sankcije trebale dati rezultate, smatra Kovačević. Nova generacija oligarha svoj status može zahvaliti Putinu. Očito je da oni ne vjeruju ruskim institucijama, jer da vjeruju njihova bogatstva ne bi bila na Zapadu. "Sada je njihova lojalnost Putinu na kušnji".

Ključan krug ljudi oko Putina čine i njegovi prijatelji i suradnici s početka 90-ih godina kada je Putin bio zamjenik gradonačelnika St. Petersburga. Dio tih ljudi su KGB-ovci, a dio poslovni ljudi ili političari koji su gradili karijeru mimo KGB-a, ali uz Putina. Jedan od tih ljudi koji je startao kao Putinov pravni savjetnik je Dimitrij Medvedev. "Putin u njega ima neograničeno povjerenje. Mededev mu je, na određen način, zamjenik. Putin je predsjednik Vijeća za nacionalnu sigurnost, a Medvedev je potpredsjednik i utoliko nadređen Nikolaju Patruševu koji je tajnik tog vijeća, koji je s radio u KGB-u, a onda u FSB-u. Patrušev je nedvojbeno dugogodišnji suradnik ruskog predsjednika, no pitanje je li bi li on mogao i htio utjecati na Putina, rezonira Kovačević.

"Ruska javnost se u sve većoj mjeri pokušava suportstaviti ovakvoj politici. No, da bi izgledi za uspjeh bili veći, netko od ljudi bliskih Putinu morao bi ga upozoriti da mora uvažiti javnost", kaže Kovačević.

German Gref je direktor Sberbanka, surađivao je s Putinom početkom 90-ih u St. Petersburgu, a Putin ga je, kada je došao na vlast imenovao ministrom ekonomskog razvoja i trgovine, a potom i direktora Sberbanka. "On je čovjek koji zna kako bankarski sustav funkcionira i mogao bi Putina upozoriti na posljedice ove velike blokade. Tu je i Igor Sečin, koji je startao u KGB-u, a koji je predsjednik najveće ruske naftne kompanije. On bi mogao upozoriti Putina do kuda bi dovelo ako bi baš sve veze sa Zapadom",

Što se represivnih struktura tiče tu su već spomenuti Patrušev, zatim direktor FSB-a Aleksandar Bortnikov koji dolazi iz istog društva KGB-ovaca. "Oni imaju potrebne informacije i predodžbu o mogućim posljedicama. No, pretpostavljam da se oni boje da bi za njih osobno i za njihove obitelji posljedice bile jako loše ako bi pokušali Putina upozoriti da njegova politika nije u redu".

Važan Putinov suradnik je i Dmitrij Kozak, zamjenik šefa administracije predsjednika. On je početkom 90-ih bio u konkurentskom timu u odnosu na Putina. No, kada je postao premijer Putin ga je pozvao u Vladu i od tada mu je Kozak izrazito blizak suradnik. "Pretpostavljam da on ima prilike biti i u dnevnom kontaktu s Putinom. Dosad je odavao dojamo samosvjesnog čovjeka koji se neće pokoriti baš svim nalozima. Možda bi on mogao Putina upozoriti da politiku treba mijenjati".

Ipak, uz samog Putina, najodgovorniji za ono što se u Rusiji događa jest Sergej Šojgu, ministar obrane. "Šojgu nije iz Putinovog tima iz 90-ih godina, on se nakon raspada Sovjetskog Saveza pridružio Jeljcinu i od 1992. godine nalazi se na ministarskim položajima. Najveći dio tog vremena je proveo kao ministar za izvanredna stanja", kaže Kovačević pa nastavlja:

"Vojno obavještajna služba referira načelniku Generalštaba i ministru obrane, a ne direktno Putinu. Šojgu je taj od kojeg Putin dobiva informacije o stanju na terenu i mislim da bi bilo najnormalnije da on suočen s evidentnim neuspjesima ruske vojske i kao osoba koja je odgovorna za zločine koje ta vojska čini, da bi on trebao, brinući i o sebi, trebao upozoriti Putina da prekine ovo". Na pitanje misli li da će Šojgu to i napraviti, ili je možda već i napravio, Kovačević odgovara:

"Upoznao sam Šojgua kada je bio ministar za izvanredna stanja i činio mi se kao tipični sovjetski čovjek. A Putin avanturu u Ukrajini pokušava obrazložiti time da je Sovjetski Savez nekad bio velik i ovo je sada pokušaj da se Ukrajinci vrate u SSSR. Čini mi se da je ta nostalgija melodija koja odgovara Šojguu. No, bilo vrlo ugodno iznenađenje za mene kada bi on, kao odgovorna osoba, Putina upozororio da se ovo što se radi u Ukrajini, ne bi smjelo raditi", piše Net.hr.