stdClass Object ( [id] => 115665 [title] => Veliko istraživanje o nacionalizmu: 'Slavonci su radikalniji od Dalmatinaca' [alias] => veliko-istrazivanje-o-nacionalizmu-slavonci-su-radikalniji-od-dalmatinaca [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Je li vas za vrijeme rata netko nazvao ustašom ili četnikom? Čak 28 posto Hrvata i 30 posto Srba na to pitanje odgovara potvrdno. A nakon rata? Broj Srba koji su nazvani četnikom penje se na više od 40 posto!

To je tek djelić zanimljivih istraživanja koje je proveo dr. Dragutin Babić, sociolog s Instituta za migracije i narodnosti, a koja će biti objavljena u najnovijoj knjizi “Etnonacionalizam i rat u Hrvatskoj”, koja u izdanju “Plejade” izlazi iz tiska idući tjedan.

Dr Babić je za svoju prethodnu knjigu “Suživot Hrvata i Srba u Slavoniji” dobio godišnju državnu nagradu za znanost u kategoriji značajno znanstveno dostignuće za 2008. godinu. - "donosi naš subotnji prilog - SPEKTAR"

Koji Vas je rezultat u istraživanjima najviše iznenadio?

- Istraživanje koje je provedeno na prostorima Dalmacije, Banije, istočne i zapadne Slavonije. Rezultati istraživanja donijeli su neke očekivane nalaze. Ono što nismo očekivali jesu međusobna pomaganja i zaštita Srba od strane Hrvata i Hrvata od strane Srba.

Oko 12 posto susjeda i 16 posto prijatelja štitili su Hrvate, odnosno Srbe, i u ratu (nešto veći postotak kod Srba). To nije očekivano, a dogodilo se! O tome se u ratnim vremenima nije smjelo znati jer je narušavalo stereotipnu sliku o “njima” kao istima, a da neki iz “naših redova” spašavaju one čiji su nas sunarodnjaci napali, e to je ipak previše!

Izdajice ‘naše stvari’

U Drugom svjetskom ratu se smatralo herojstvom spasiti Židova kao pripadnika stigmatizirane zajednice. Zašto se primjeri gdje Srbin spašava Hrvata, ili obrnuto, nisu afirmirali u javnosti tijekom rata?

- Bilo je to opasno za “našu stvar”. A ona nije uključivala samo ono dobro, legalno i legitimno, poput obrane vlastita doma, državnog suvereniteta, nego i neke druge aktivnosti. Prije svih, konačni obračun s “njima”, jer oni su svi isti i, uz to, nepopravljivi su! Naravno, u ratu je mnogo toga išlo naruku takvom argumentiranju, pa imamo ono što se u sociologiji naziva samoispunjavajuće proročanstvo.

Osim toga, trebalo je učiniti “probavljivim” pljačku “njihovih” kuća, ubojstvo pripadnika te druge nacije. To nije bilo nešto o čemu “pristojni” ljudi govore. Jer u protivnom ste izdajica “naše stvari”, vlastite nacije, a zna se što se s takvima radi. Uz to, većina pripadnika društva nije natprosječno hrabra, pa otuda privid da šutljiva većina daje legitimitet takvim radnjama.

A i oni koji su bili na moćnim pozicijama, od akademika, crkvenih ljudi do političara i kulturnjaka (uz časne, ali rijetke iznimke) nisu slali pravodobne i adekvatne poruke. I zato je bilo nepopularno, pa i opasno, govoriti o tome da su neki Srbi spašavali Hrvate, a neki Hrvati Srbe u ratnom vihoru.

U knjizi govorite o ustašama i četnicima među nama. Koga te sintagme obilježavaju danas, u postratnom razdoblju?

- Favoriziranjem etničkog identiteta sve do isključivosti, stvoreno je povoljno sociopsihološko ozračje za aktiviranje etničkih stereotipa, predrasuda i stigmi. Iz ropotarnice povijesti izvučeni su “ustaše” i “četnici”, što je trebalo upozoriti na trajna i nepromjenjiva psihopolitička obilježja Hrvata i Srba.

To nisu “ulične” kategorije ili nisu samo ulične, nego ih sustav tolerira za neke svoje potrebe. Pogledajte stadione i sve te uzvike, do poklika “ajte ustaše” ili “za dom spremni”! Tek u novije vrijeme, stidljivo, ali ipak, u prijenosima se reporteri ograđuju od toga. To ne čine političari ili sami nogometaši, jer je to tetošeno u protekla dva desetljeća kao “hrvatstvo” ili u srpskom korpusu kao “srpstvo”.

Etikete “ustaša”, “četnik” generalno se upućuju nacionalno drugima i stoga su vrlo opasne sve do ugrožavanja života obilježenih. Potrebna je dekontaminacija javne sfere, a to je izazov za medije, inteligenciju, crkve i druge sudionike javne scene u Hrvatskoj.

Primitivizam i isključivost

Spominjete u knjizi i primjere kada su ljudi platili životom to što su branili nevine pripadnike drugog naroda, tj. ubili su ih njihovi sunarodnjaci?

- Da, takvih primjera je bilo, a oni pokazuju da i u ratu progovara ono ljudsko, humano, progovaraju ljudi koji se ne mire s takvim uopćavanjima da su svi oni drugi vrijedni prezira i da ih treba likvidirati neovisno o njihovim zbiljskim ratnim ulogama, nego onako po kolektivnom principu, naprosto jer nisu “naši”.

Važnost takvih pojedinaca je iznimna i trebalo bi ih isticati, jer su uspjeli u nepovoljnim okolnostima i za njih vrlo opasnim, a najčešće i tragičnim, izići iz obilježenog i utvrđenog nacionalnog okvira i reagirati na principima koji su tada bili nepopularni, o tome da su svi ljudi jednako vrijedni.

Što danas sadrži stereotip o Srbima kod tzv. običnog hrvatskog građanina?

- Srbi su remetilački faktor, to je glavno u tom stereotipu, a kako je i prvi hrvatski predsjednik sreću nalazio u činjenici da mu, “hvala Bogu, žena nije Židovka ni Srpkinja”, eto prilike za poistovjećivanje pripadnika hrvatskog naroda s takvim stavovima.

Srbi, kako bi to slikovito rekao aktualni splitski gradonačelnik, trebaju znati gdje im je mjesto! Na sreću, hrvatsko društvo je, unatoč takvim izričajima, mnogo slojevitija tvorevina, u kojoj se javlja otpor ovakvim redukcionističkim “slikama” drugih.

A termin Srbin u funkciji vrijeđanja?

- U mnogim situacijama, Srbin je najveća uvreda. Tako najvatreniji Dinamovi navijači, Bad blue boysi, u svojim obračunima s klupskim moćnicima, to u grafitima i skandiranjima zorno pokazuju: “Canjuga, Srbine”, “Mamiću, Srbine”. Srbi su, dakle, oni nepoželjni. Naravno, potrebno je istaknuti da su, posebno pobunjeni Srbi i njihovi lideri, umnogome pridonijeli ovakvim stereotipima.

Oni su ih, zajedno s radikalnim hrvatskim nacionalistima, kontinuirano generirali i politički instrumentalizirali. Bez sociopsihološke dekontaminacije i umanjivanja značenja stereotipa o drugima, posebno Srbima, hrvatsko društvo neće biti uljuđeno i civilizirano, nego podosta primitivno i isključivo.

‘Tvrde’ regije

Po čemu se izdvajaju rezultati Vaših istraživanja kada je riječ o regiji Dalmaciji? Jesu li ratne posljedice, i po čemu, specifične za dalmatinski kraj?

- Dalmacija je uz istočnu Slavoniju imala najteža ratna stradanja (granatiranje dalmatinskih gradova od strane srpskih pobunjenika, protjerivanje Hrvata iz Dalmatinske zagore), što je utjecalo na odgovore ispitanika.

Na primjer, što se tiče pitanja oprosta, Dalmacija je uz istočnu Slavoniju “najtvrđa”. Ipak, kada se promatra i analizira istraživanje u cjelini, Dalmacija ne slijedi istočnu Slavoniju po radikalnosti stavova o nacionalno drugima. Evo jednog primjera.

Na pitanje kako se odnose prema ljudima druge nacionalnosti (Hrvatima, odnosno Srbima), ispitanici u Dalmaciji u 12 posto slučajeva navode odgovor: “Oni me uopće ne zanimaju.” Takvih odgovora je u zapadnoj Slavoniji 10,9%, Baniji 14,2%, dok ih je u istočnoj Slavoniji čak 26,8%. U Dalmaciji je, posebno u šibenskom i zadarskom zaleđu, bilo dosta etničkih incidenata, no situacija se s odmakom od rata tu ipak poboljšava.

ŠENOL SELIMOVIĆ

Starost i oprost

Istraživali ste fenomen oprosta. Tko je pokazao najveću, a tko najmanju spremnost na opraštanje i zaborav?

- Odgovori ispitanika upućuju na generacijske razlike u poimanju oprosta. Primjetno je da su stariji ispitanici tolerantniji i spremniji oprostiti. Prema regijama, oprost je prihvaćeniji u zapadnoj Slavoniji i Baniji, a manje u istočnoj Slavoniji i Dalmaciji.

Veća ratna razaranja i neka specifična regionalna obilježja stanovništva dio su odgovora na pitanje zašto je to tako.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Na pitanje kako se odnose prema ljudima druge nacionalnosti (Hrvatima, odnosno Srbima), ispitanici u Dalmaciji u 12 posto slučajeva navode odgovor: ‘Oni me uopće ne zanimaju.’ Takvih odgovora je u zapadnoj Slavoniji 10,9�, Baniji 14,2�, dok ih je u istočn [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Dr. DRAGUTIN BABIĆ, SOCIOLOG RATA [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2010-11-01 17:29:33 [created_by] => 39 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2010-11-02 08:04:55 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2010-11-01 22:10:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 8355 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 142 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska [secure] => 0 [page_title] => Hrvatska [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2010/10/30/spektar/BABIC 008 (1).jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "700x525" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 142 [name] => Hrvatska [alias] => hrvatska [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 1 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 38108557 Threads: 3 Questions: 7080646794 Slow queries: 3296668 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 607912427 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 56 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front01 [password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/hrvatska ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /vijesti/hrvatska/veliko-istrazivanje-o-nacionalizmu-slavonci-su-radikalniji-od-dalmatinaca-115665 [printLink] => /vijesti/hrvatska/veliko-istrazivanje-o-nacionalizmu-slavonci-su-radikalniji-od-dalmatinaca-115665?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 104448 [name] => DRAGUTINBABIĆ [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => dragutinbabic [link] => /tag/dragutinbabic ) [1] => stdClass Object ( [id] => 432755 [name] => nacionalizam [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => nacionalizam [link] => /tag/nacionalizam ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Na pitanje kako se odnose prema ljudima druge nacionalnosti (Hrvatima, odnosno Srbima), ispitanici u Dalmaciji u 12 posto slučajeva navode odgovor: ‘Oni me uopće ne zanimaju.’ Takvih odgovora je u zapadnoj Slavoniji 10,9�, Baniji 14,2�, dok ih je u istočn [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Dr. DRAGUTIN BABIĆ, SOCIOLOG RATA [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Veliko istraživanje o nacionalizmu: 'Slavonci su radikalniji od Dalmatinaca' [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-11-13-14-36-39 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2010/10/30/spektar/BABIC 008 (1).jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2010/10/30/spektar/BABIC 008 (1).jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Je li vas za vrijeme rata netko nazvao ustašom ili četnikom? Čak 28 posto Hrvata i 30 posto Srba na to pitanje odgovara potvrdno. A nakon rata? Broj Srba koji su nazvani četnikom penje se na više od 40 posto!

To je tek djelić zanimljivih istraživanja koje je proveo dr. Dragutin Babić, sociolog s Instituta za migracije i narodnosti, a koja će biti objavljena u najnovijoj knjizi “Etnonacionalizam i rat u Hrvatskoj”, koja u izdanju “Plejade” izlazi iz tiska idući tjedan.

Dr Babić je za svoju prethodnu knjigu “Suživot Hrvata i Srba u Slavoniji” dobio godišnju državnu nagradu za znanost u kategoriji značajno znanstveno dostignuće za 2008. godinu. - "donosi naš subotnji prilog - SPEKTAR"

Koji Vas je rezultat u istraživanjima najviše iznenadio?

- Istraživanje koje je provedeno na prostorima Dalmacije, Banije, istočne i zapadne Slavonije. Rezultati istraživanja donijeli su neke očekivane nalaze. Ono što nismo očekivali jesu međusobna pomaganja i zaštita Srba od strane Hrvata i Hrvata od strane Srba.

Oko 12 posto susjeda i 16 posto prijatelja štitili su Hrvate, odnosno Srbe, i u ratu (nešto veći postotak kod Srba). To nije očekivano, a dogodilo se! O tome se u ratnim vremenima nije smjelo znati jer je narušavalo stereotipnu sliku o “njima” kao istima, a da neki iz “naših redova” spašavaju one čiji su nas sunarodnjaci napali, e to je ipak previše!

Izdajice ‘naše stvari’

U Drugom svjetskom ratu se smatralo herojstvom spasiti Židova kao pripadnika stigmatizirane zajednice. Zašto se primjeri gdje Srbin spašava Hrvata, ili obrnuto, nisu afirmirali u javnosti tijekom rata?

- Bilo je to opasno za “našu stvar”. A ona nije uključivala samo ono dobro, legalno i legitimno, poput obrane vlastita doma, državnog suvereniteta, nego i neke druge aktivnosti. Prije svih, konačni obračun s “njima”, jer oni su svi isti i, uz to, nepopravljivi su! Naravno, u ratu je mnogo toga išlo naruku takvom argumentiranju, pa imamo ono što se u sociologiji naziva samoispunjavajuće proročanstvo.

Osim toga, trebalo je učiniti “probavljivim” pljačku “njihovih” kuća, ubojstvo pripadnika te druge nacije. To nije bilo nešto o čemu “pristojni” ljudi govore. Jer u protivnom ste izdajica “naše stvari”, vlastite nacije, a zna se što se s takvima radi. Uz to, većina pripadnika društva nije natprosječno hrabra, pa otuda privid da šutljiva većina daje legitimitet takvim radnjama.

A i oni koji su bili na moćnim pozicijama, od akademika, crkvenih ljudi do političara i kulturnjaka (uz časne, ali rijetke iznimke) nisu slali pravodobne i adekvatne poruke. I zato je bilo nepopularno, pa i opasno, govoriti o tome da su neki Srbi spašavali Hrvate, a neki Hrvati Srbe u ratnom vihoru.

U knjizi govorite o ustašama i četnicima među nama. Koga te sintagme obilježavaju danas, u postratnom razdoblju?

- Favoriziranjem etničkog identiteta sve do isključivosti, stvoreno je povoljno sociopsihološko ozračje za aktiviranje etničkih stereotipa, predrasuda i stigmi. Iz ropotarnice povijesti izvučeni su “ustaše” i “četnici”, što je trebalo upozoriti na trajna i nepromjenjiva psihopolitička obilježja Hrvata i Srba.

To nisu “ulične” kategorije ili nisu samo ulične, nego ih sustav tolerira za neke svoje potrebe. Pogledajte stadione i sve te uzvike, do poklika “ajte ustaše” ili “za dom spremni”! Tek u novije vrijeme, stidljivo, ali ipak, u prijenosima se reporteri ograđuju od toga. To ne čine političari ili sami nogometaši, jer je to tetošeno u protekla dva desetljeća kao “hrvatstvo” ili u srpskom korpusu kao “srpstvo”.

Etikete “ustaša”, “četnik” generalno se upućuju nacionalno drugima i stoga su vrlo opasne sve do ugrožavanja života obilježenih. Potrebna je dekontaminacija javne sfere, a to je izazov za medije, inteligenciju, crkve i druge sudionike javne scene u Hrvatskoj.

Primitivizam i isključivost

Spominjete u knjizi i primjere kada su ljudi platili životom to što su branili nevine pripadnike drugog naroda, tj. ubili su ih njihovi sunarodnjaci?

- Da, takvih primjera je bilo, a oni pokazuju da i u ratu progovara ono ljudsko, humano, progovaraju ljudi koji se ne mire s takvim uopćavanjima da su svi oni drugi vrijedni prezira i da ih treba likvidirati neovisno o njihovim zbiljskim ratnim ulogama, nego onako po kolektivnom principu, naprosto jer nisu “naši”.

Važnost takvih pojedinaca je iznimna i trebalo bi ih isticati, jer su uspjeli u nepovoljnim okolnostima i za njih vrlo opasnim, a najčešće i tragičnim, izići iz obilježenog i utvrđenog nacionalnog okvira i reagirati na principima koji su tada bili nepopularni, o tome da su svi ljudi jednako vrijedni.

Što danas sadrži stereotip o Srbima kod tzv. običnog hrvatskog građanina?

- Srbi su remetilački faktor, to je glavno u tom stereotipu, a kako je i prvi hrvatski predsjednik sreću nalazio u činjenici da mu, “hvala Bogu, žena nije Židovka ni Srpkinja”, eto prilike za poistovjećivanje pripadnika hrvatskog naroda s takvim stavovima.

Srbi, kako bi to slikovito rekao aktualni splitski gradonačelnik, trebaju znati gdje im je mjesto! Na sreću, hrvatsko društvo je, unatoč takvim izričajima, mnogo slojevitija tvorevina, u kojoj se javlja otpor ovakvim redukcionističkim “slikama” drugih.

A termin Srbin u funkciji vrijeđanja?

- U mnogim situacijama, Srbin je najveća uvreda. Tako najvatreniji Dinamovi navijači, Bad blue boysi, u svojim obračunima s klupskim moćnicima, to u grafitima i skandiranjima zorno pokazuju: “Canjuga, Srbine”, “Mamiću, Srbine”. Srbi su, dakle, oni nepoželjni. Naravno, potrebno je istaknuti da su, posebno pobunjeni Srbi i njihovi lideri, umnogome pridonijeli ovakvim stereotipima.

Oni su ih, zajedno s radikalnim hrvatskim nacionalistima, kontinuirano generirali i politički instrumentalizirali. Bez sociopsihološke dekontaminacije i umanjivanja značenja stereotipa o drugima, posebno Srbima, hrvatsko društvo neće biti uljuđeno i civilizirano, nego podosta primitivno i isključivo.

‘Tvrde’ regije

Po čemu se izdvajaju rezultati Vaših istraživanja kada je riječ o regiji Dalmaciji? Jesu li ratne posljedice, i po čemu, specifične za dalmatinski kraj?

- Dalmacija je uz istočnu Slavoniju imala najteža ratna stradanja (granatiranje dalmatinskih gradova od strane srpskih pobunjenika, protjerivanje Hrvata iz Dalmatinske zagore), što je utjecalo na odgovore ispitanika.

Na primjer, što se tiče pitanja oprosta, Dalmacija je uz istočnu Slavoniju “najtvrđa”. Ipak, kada se promatra i analizira istraživanje u cjelini, Dalmacija ne slijedi istočnu Slavoniju po radikalnosti stavova o nacionalno drugima. Evo jednog primjera.

Na pitanje kako se odnose prema ljudima druge nacionalnosti (Hrvatima, odnosno Srbima), ispitanici u Dalmaciji u 12 posto slučajeva navode odgovor: “Oni me uopće ne zanimaju.” Takvih odgovora je u zapadnoj Slavoniji 10,9%, Baniji 14,2%, dok ih je u istočnoj Slavoniji čak 26,8%. U Dalmaciji je, posebno u šibenskom i zadarskom zaleđu, bilo dosta etničkih incidenata, no situacija se s odmakom od rata tu ipak poboljšava.

ŠENOL SELIMOVIĆ

Starost i oprost

Istraživali ste fenomen oprosta. Tko je pokazao najveću, a tko najmanju spremnost na opraštanje i zaborav?

- Odgovori ispitanika upućuju na generacijske razlike u poimanju oprosta. Primjetno je da su stariji ispitanici tolerantniji i spremniji oprostiti. Prema regijama, oprost je prihvaćeniji u zapadnoj Slavoniji i Baniji, a manje u istočnoj Slavoniji i Dalmaciji.

Veća ratna razaranja i neka specifična regionalna obilježja stanovništva dio su odgovora na pitanje zašto je to tako.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/veliko-istrazivanje-o-nacionalizmu-slavonci-su-radikalniji-od-dalmatinaca-115665 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=d4629df1827e0893f6cf458d854b0062643e3c1a [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Veliko+istra%C5%BEivanje+o+nacionalizmu%3A+%26%23039%3BSlavonci+su+radikalniji+od+Dalmatinaca%26%23039%3B&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fveliko-istrazivanje-o-nacionalizmu-slavonci-su-radikalniji-od-dalmatinaca-115665 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fveliko-istrazivanje-o-nacionalizmu-slavonci-su-radikalniji-od-dalmatinaca-115665 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Na pitanje kako se odnose prema ljudima druge nacionalnosti (Hrvatima, odnosno Srbima), ispitanici u Dalmaciji u 12 posto slučajeva navode odgovor: ‘Oni me uopće ne zanimaju.’ Takvih odgovora je u zapadnoj Slavoniji 10,9�, Baniji 14,2�, dok ih je u istočn [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Dr. DRAGUTIN BABIĆ, SOCIOLOG RATA [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
HrvatskaDr. DRAGUTIN BABIĆ, SOCIOLOG RATA

Veliko istraživanje o nacionalizmu: 'Slavonci su radikalniji od Dalmatinaca'

Piše PSD.
1. studenog 2010. - 23:10

Je li vas za vrijeme rata netko nazvao ustašom ili četnikom? Čak 28 posto Hrvata i 30 posto Srba na to pitanje odgovara potvrdno. A nakon rata? Broj Srba koji su nazvani četnikom penje se na više od 40 posto!

To je tek djelić zanimljivih istraživanja koje je proveo dr. Dragutin Babić, sociolog s Instituta za migracije i narodnosti, a koja će biti objavljena u najnovijoj knjizi “Etnonacionalizam i rat u Hrvatskoj”, koja u izdanju “Plejade” izlazi iz tiska idući tjedan.

Dr Babić je za svoju prethodnu knjigu “Suživot Hrvata i Srba u Slavoniji” dobio godišnju državnu nagradu za znanost u kategoriji značajno znanstveno dostignuće za 2008. godinu. - "donosi naš subotnji prilog - SPEKTAR"

Koji Vas je rezultat u istraživanjima najviše iznenadio?

- Istraživanje koje j...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. svibanj 2024 15:14