ŠTO STUDIRATI Ako hoćete posao, budite liječnik ili profesor fizike

stdClass Object ( [id] => 104286 [title] => ŠTO STUDIRATI Ako hoćete posao, budite liječnik ili profesor fizike [alias] => sto-studirati-ako-hocete-posao-budite-lijecnik-ili-profesor-fizike [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Piše DIVNa ZENIĆ

Što je danas isplativo studirati, odnosno nakon završetka kojih fakulteta se može naći posao, a koja je diploma, na žalost, put prema birou ili slabo plaćenim poslovima?

Tema je, naravno, kompleksna i jednostavnog odgovora nema, s obzirom na različite afinitete, kao i to da omjer uloženog i dobivenog nije uvijek najpravedniji jer završavanje zahtjevnog fakulteta često ne jamči adekvatno plaćen posao. No, prenoseći podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i analizu tržišta rada portala “Moj posao”, te donoseći na ovim stranicama priče studenata s različitih fakulteta, pokušali smo barem približiti odgovor.

Poznato je, dakle, da na birou gotovo uopće nema liječnika specijalista, zbog čega neke bolnice muku muče s popunjavanjem nedostajućeg kadra, kao i da tržište rada vapi za profesorima iz prirodne grupe predmeta, posebice matematike, fizike i informatike.

Toga kadra na Zavodu gotovo i nema, zbog čega škole imaju problema s organiziranjem nastave, a iznimno loše stanje je, primjerice, u Zadru, gdje je početkom godine profesora matematike tražilo 15 škola, ali na Zavod se već nekoliko godina nije prijavio ni jedan nezaposleni stručnjak koji bi mogao ili želio predavati u školi.

Analitičari takvo stanje tumače time što je riječ o teškim fakultetima, a plaća koja se nudi u prosvjeti i nije baš velika, pa studenti radije odaberu inženjerski smjer.

Podaci sa Zavoda govore kako profesori općenito kratko borave na birou jer je njihova stopa zapošljavanja visoka, a iznimka su, prema statistici s kraja svibnja, jedino profesori hrvatskog jezika i tjelesne i zdravstvene kulture koji su se svrstali na crnu ljestvicu deset zanimanja kojih je najviše u evidenciji Zavoda.

Na toj ljestvici su se, iznenađujuće, našli i diplomirani inženjeri elektrotehnike, koji su donedavno lako nalazili posao, o čemu govori i jedan od naših studenata. Na ljestvici definitivno vode ekonomisti.

Kad steknete ova zvanja, teško ćete do posla

1. diplomirani ekonomist

2. diplomirani pravnik

3. novinar

4. diplomirani ekonomist za financije

5. profesor hrvatskog jezika

6. voditelj nabave i prodaje

7. profesor tjelesne i zdravstvene kulture

8. diplomirani ekonomist za marketing

9. diplomirani inženjer elektrotehnike

10. diplomirani ekonomist menadžmenta

Borit ćemo se za posao

Maja Božić studentica je treće godine Kineziološkog fakulteta, a u sport se, kako kaže, zaljubila sa samo dvije godine.

- Vrlo sam zadovoljna fakultetom. Imamo dosta praktičnih vježbi, vrlo je naporno, ali guštam. U sportu vidim svoju perspektivu – kaže Maja, koja se odbojkom bavi deset godina, ali ne želi u profesionalne vode, nego bi radije otvorila vlastiti sportski centar.

- Ne možemo nakon završetka fakulteta očekivati da nas odmah čeka mjesto na državnim jaslama. Trenutačno radim kao trenerica rolanja u klubu “Kif” i važno mi je da imam posao i zarađujem. Ima vremena za razvijanje obiteljskog biznisa koji mi je krajnji cilj – kaže Maja te zaključuje

Marina Osmančević trenutačno je na drugoj godini Pravnog fakulteta u Splitu, a osim studijskih obveza, volontira na Županijskom sudu, članica je debatnog kluba i udruge ELSA.

- Bez obzira na to što sam još na početku godine počela volontirati, tek danas me neki studenti pitaju kako se mogu uključiti. A poziv je bio izvješen na oglasnoj ploči mjesecima. Trebalo bi studente dodatno informirati, iako postoji čitav niz i pravničkih radionica. Evo sada idem u Sarajevo na potpuno besplatnu radionicu o Srebrnici. Sve je plaćeno, pa čak i put – kaže nam Marina, koja se u budućnosti vidi kao odvjetnica u vlastitom uredu, a kaže kako kvaliteta ipak može doći na vidjelo.

- Često se spominje kako se samo preko veze može uspjeti, ali uvjerena sam kako ni jedan pametan odvjetnički ured neće odbiti studenta koji ima odličan prosjek i ambiciozan je – optimistično zaključuje Marina.

JURE JERIĆ

Inozemstvo nam nudi puno više

Do završetka diplomskog studija komunikacijske i informacijske tehnologije na FESB-u, Splićanina Marija Milišića čeka još samo obrana diplomskog rada. Svih pet godina zahtjevnog studija dao je u roku, problema nije imao ni s jednim predmetom, međutim ni to mu danas u Splitu, kako kaže, ne jamči zapošljavanje, zbog čega se odlučio otisnuti u inozemstvo.

– Prije dvije-tri godine situacija je bila znatno bolja. Inženjeri elektroničari su u Splitu bez problema nalazili posao, ali sada se stanje promijenilo nagore. Manje tvrtke uglavnom ne primaju nove ljude, a velikih je u Splitu malo, za razliku od, primjerice, Zagreba. Vjerujem da će se situacija opet promijeniti, možda će za koju godinu nastupiti zlatno doba za našu struku, međutim ja sam odlučio da neću čekati. Javio sam se u tvrtku “Shell”, čiji su predstavnici u Hrvatskoj tražili kadar, primili su me, i nakon diplome odlazim vani – kaže Mario, ne želeći govoriti o detaljima svoga budućeg zaposlenja.

Priznaje i da za sada ne razmišlja daleko u budućnost, pa ne zna ni hoće li se i kada vratiti.

– Idem, pa ću vidjeti – kaže budući magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije.

Ivan Žaja iz Kaštel Sućurca odličan je student pete godine Medicinskog fakulteta u Splitu i pun volje za daljnjim usavršavanjem. U gimnaziji mu je, kaže, dobro išla biologija, matematika i fizika, a kako je shvatio da nije za profesora, nije upisao PMF, nego se odlučio za Medicinu

- I sto posto sam siguran da nisam pogriješio. Kada pomogneš pacijentu i na licu mu vidiš zahvalnost, shvatiš da si nešto učinio. Nema ljepšeg osjećaja nego spasiti život nekome – ističe Ivan.

Napominje kako mu je super raditi u splitskoj bolnici, gdje je tijekom studija prošao gotovo sve odjele, no njegova je želja da se “ne baci” odmah na kliničku medicinu, nego da se prvo bavi znanošću bez koje se, po njegovu mišljenju, ne može biti kompletan liječnik. Ovo ljeto će, zahvaljujući tome što je izvrstan student, provesti mjesec dana u Milwaukieeju u SAD-u kako bi “iskusio” znanost, a postoji mogućnost i da nakon diplome na tri godine ode u Ameriku.

– Stanje u Hrvatskoj – kaže Žaja – nije bajno, kao ni perspektiva mladih liječnika koji, primjerice, često ne mogu dobiti specijalizaciju koju žele.

D. ZENIĆ