stdClass Object
(
[id] => 487083
[title] => Splićanin i dezerter iz najzloglasnije nacističke divizije ekskluzivno za Slobodnu: Pliva je i moja!
[alias] => splicanin-i-dezerter-iz-najzloglasnije-nacisticke-divizije-ekskluzivno-za-slobodnu-pliva-je-i-moja
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Kada smo prije desetak dana na ovim stranicama pisali o "misterioznom" Splićaninu Scipiju Voini i njegovoj dobivenoj bitki pred Ustavnim sudom za povrat nacionalizirane imovine koju koristi današnja "Pliva", nismo ni slutili kakva intrigantna biografija stoji iza ovog 87-godišnjaka.
Stoga smo se, kada je Voina napokon pristao razgovarati za medije, poklonivši povjerenje upravo našem listu, pokušali izboriti za što više detalja iz biografije ovog uglednog psihijatra, kojeg je životni put, kao u nekoj srednjoeuropskoj upečatljivoj filmskoj sagi Istvana Saba ili Krzysztofa Kieslowskog, vodio od Rumunjske, Austrije i Švicarske do Splita, gdje provodi zaslužene umirovljeničke dane. Jasno, pokušali smo u razgovoru s Voinom utvrditi hoće li napokon dobiti svoju naknadu kao unuk Dragutina Peroša, jednog od osnivača predratnih tvrtki iz kojih je nastala "Pliva".
- Rođen sam 26. 12. 1930. u Temišvaru, u Rumunjskoj, od oca Virgila Voina koji je porijeklom iz vrlo stare Stonske, humsko-kneževske loze i majke Marte rođene Peroš, iz također stare braniteljske kliško-mravinačke obitelji – počinje svoju biografiju naš sugovornik, nastavljajući kako se nakon očeve smrti 1939. preselio zajedno s majkom u Zagreb, gdje je polazio gimnaziju, sve dok mu se majka nije razboljela i morala liječiti u Austriji, pa su stanovali kod tetke u Beču.
Bijeg od ruskog strijeljanja
Kako ste dočekali i prebrodili 2. svjetski rat? Objavljeno je da ste služili vojsku u elitnim i zloglasnim SS postrojbama nacističke Njemačke?
- Tijekom veljače 1945. došli su jednoga dana njemački oficiri radi regrutiranja u razred gimnazije koju sam pohađao i koji je bio isključivo muški i objasnili nam da imamo sada priliku da se predbilježimo za rod vojske po našem izboru. Dok bi poslije, kako su nam govorili, bili novačeni po godištima, pa bismo morali prihvatiti rod vojske koji nas pripada.
Svi učenici su se prihvatili dobivenih formulara, uvjereni u istinitost informacije, jedino sam se ja digao i izjavio da nisam njemački državljanin, a Austrija je tada bila dio Njemačke, već Hrvat. Nadležni oficir se na to samo nasmijao i rekao da sam očito đak jedne njemačke škole, i da prema tome mogu slobodno ispuniti formular, to više što ću kao Hrvat i onako biti kad-tad novačen, bez obzira gdje.
Morao sam poslušati i ispunio formular sa željom da služim u mornarici, koja mi je bila ionako draga zbog djedova oduševljenja morem i Jadranom. To je bilo prihvaćeno bez problema i komisija je otišla.
No, nije prošlo niti dva tjedna od tog događaja, kada su se u dvorištu škole pojavili vojni kamioni, i na osnovi tih formulara sve nas istog godišta rođenja pokupili iz školskih klupa i utovarili na kamione. Zatim su nas odvezli u jednu kasarnu, gdje smo primili uniforme po kojima smo shvatili da smo sad u SS-u.
Vjerojatno ste jedan od rijetkih preživjelih pripadnika tih jedinica. Kakvo je tada bilo stanje u njemačkoj vojsci čiji je poraz neminovan?
- Ja sam tada bio, tek nakon nekoliko tjedana, navršio 14 godina! U spomenutoj SS postrojbi bio sam sedam tjedana protiv svoje volje i dezertirao prvom prilikom koja mi se ukazala.
Kako ste uspjeli dezertirati?
- Nakon mobilizacije ustrojili su nas u satnije i pukovnije, dobili smo svoje nadređene, mi smo trebali slušati jedva tridesetogodišnjaka, koji je bio realist bez fanatizma. Prebacili su nas nakon kratke prehrambene pauze na kolodvor i pravac fronta južno od Beča, gdje su njemačke trupe u borbi s Rusima imali velike gubitke u ljudstvu. Stoga su, očito, morali popuniti postrojbe, pa makar školarcima.
Oficiri su se kleli da će naše obitelji biti obaviještene gdje se nalazimo, no to je bila laž, a mi smo prebačeni u tada još relativno mirni dio fronte. Doživio sam u sljedećih nekoliko tjedana koješta i odlučio da moram naći načina izbjeći zarobljavanje, jer su Rusi svu tu dječurliju radi SS-ovskih oznaka odmah ubijali.
I tako mi je jednog dana početkom travnja uspjelo da se iskradem iz spavaonice u jednoj ispražnjenoj seljačkoj kući i preko brda i dolina, usput se rješavajući SS-ovskih oznaka i proseći hranu od seljaka, uspio sam pronaći moju majku koja je bila prisiljena zbog teških bombardiranja Beča uteći u jedan logor za izbjeglice u jednom mjestu uz Dunav, prema Linzu.
Moj joj je dolazak donio veliku radost, pa smo sada zajedno bili evakuirani u Bavarsku, i tamo dočekali Amerikance kojima sam zbog znanja engleskog služio za prevodioca i bili smo ujesen repatrirani u Zagreb, u Jugoslaviju, k djedu i baki.
Sjećanja na djeda
U kakvoj Vam je uspomeni ostao djed Dragutin Peroš, čiji ste nasljednik u postupku povratka nacionalizirane imovine u "Plivi"?
- Bio je to za mene najdjed. Svake mi je večeri kao djetetu pričao pred spavanje priče o brodovima svih kategorija i boja, o hrabrim kapetanima koji su se uspješno suprotstavili nevremenu i zlim ljudima. On je potajno za vrijeme rata slušao zabranjeni radio BBC, dok smo se svi toga plašili.
Vozio se u tvornicu tramvajem, dok su svi njegovi direktori mercedesima vozili supruge do frizerke u susjedstvu. Nije pušio, nije pio puno, imao je staračku šećernu bolest i srčanu astmu. Bio je osnivač "Jadranske straže", pa je u njihovim ljetovalištima za malo novca mogao nama priuštiti odmore.
Na putu željeznicom do mora djed mi je uvijek na prozoru govorio: "Pazi dobro, samo još časak pa ćeš ugledati najljepše more na svijetu, s modrinom koje nigdje nema". Bio je čovjekoljubac.
Kad je još kao siromašan čovjek uspio podići upropaštenu apoteku u Bavaništu, srpskom selu u Banatu, imao je vrlo dobre, čak prijateljske odnose s protom u kući do njegove. Za tog popa je organizirao crkveni zbor, održao je redovne tečajeve opismenjavanja srpskog stanovništva, doveo je ravno s budimpeštanskog fakulteta upravo promoviranog mladog mađarskog liječnika.
I onda, dolaskom ratne zbrke 1918. jedne noći prota njemu zakuca na prozor i kaže: "Drago, probudi se, skupi ženu i djecu, upregni konje i bjež' u Pančevo, mještani te hoće objesiti na crkvenom tornju!!!" I tako djed Peroš uteče i nikada se onamo više nije vratio. No, moram reći da nije imao nikakvih predrasuda protiv bilo kojeg naroda u poslu.
Kako je tekao život u poraću? Kako ste se uspjeli školovati do diplome na Medicinskom fakultetu?
- Iza djedove smrti, koji je nakon 2. svjetskog rata primao penziju, mada skromnu, i smrti bake, majka i ja ostali smo bez ikakvih sredstava. Ona je iznajmljivala u dvosobnom stanu u spavaćoj sobi djeda i bake jedan krevet studenticama, u drugom je ostala ona, a divan ispred bračnog kreveta je također iznajmila. Isto tako, u "tinelu" na sofi je spavao jedan student iz Like, ja sam spavao na jednoj sklopivoj fotelji, dok je u djevojačkoj sobi do kuhinje spavao jedan Vojvođanin koji se budio i počinjao radni dan u tri ujutro naglas pjevajući!
Što se tiče mog školovanja, uspio sam uhvatiti zaostatak od dvije godine prekida u srednjoj školi i uz neke manje peripetije završio redovno. Uspio sam zatim, u početku honorarno, dobiti mjesto specijalizacije iz neurologije i psihijatrije.
Za troškove mog studija medicine trebao sam se pobrinuti sam, uz pomoć Student servisa je to išlo kako-tako. Znači, istovarivao sam drvene cjepanice na ranžirnom kolodvoru, prao izloge po zagrebačkim dućanima i tek na kraju bio šef paviljona na Velesajmu kao neki čovjek za vezu između izlagača i uprave sajma, i uz neke delikatne obavještajne zadatke.
Kad sam počeo raditi u Klinici u Vinogradskoj kod profesora Hudolin, za malo više od godinu dana dobio sam vođenje Odjela za ovisnike, sudjelovao sam na nekoliko kongresa i stvorio više poznanstava na temelju pokazanih uspjeha u radu.
Godine 1966. nakon diplome sam otišao u Švicarsku, radio najprije kao šef odjela, a zatim sam osnovao prvu specijaliziranu bolnicu za ovisnike u Švicarskoj. Od 1972. vodio sam privatnu ordinaciju u Luzernu.
Postupak dug 20 godina
S zahtjevom za odštetu nacionalizirane imovine "Plive" javili ste se 1997. pred pripadajućim uredom grada Zagreba. Tek 11 godina kasnije dobili ste prvo nepravomoćno rješenje, kakvu i koliku naknadu su Vam pritom dali, s obzirom na činjenicu da je Vaš djed 2. svjetski rat dočekao kao vlasnik četiri posto tvrtke "Kaštel" iz kojeg je nastala "Pliva"?
- Ne znam detalje, jedino mi je rečeno da naknada sveukupno jedva da bi dosegnula 100 tisuća kuna.
Koji su bili argumenti Ministarstva pravosuđa kada su, u dva navrata, poništili rješenje Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze? Zašto se već 20 godina nije riješio Vaš zahtjev?
- O rješenjima Ministarstva pravosuđa detalje zna moj odvjetnik. Ne mogu proniknuti što stoji iza ovakvog odnosa državnih institucija prema meni i drugim tražiteljima nacionalizirane imovine koju koristi "Pliva" i zašto nam nisu dodijeljene dionice "Plive", iako je Zakon o pretvorbi omogućio obeštećenje vlasnika nacionalizirane imovine i njihovih nasljednika.
Je li Vas, nakon nedavne odluke Ustavnog suda kojim je Gradskom uredu za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove i Ministarstvu pravosuđa naloženo da napokon, nakon 20 godina, riješe Vaš zahtjev, itko kontaktirao iz te dvije institucije?
- Nitko me nije kontaktirao.
Koja su onda Vaša očekivanja, hoćete li dobiti ono što tražite i hoće li spomenuti nalog Ustavnog suda biti izvršen ili će se opet naći način da se pravomoćno rješenje o Vašoj naknadi prolongira do daljnjega?
- Nadam se da će se odluka Ustavnog suda primijeniti, ali nakon svega što sam doživio u posljednjih 20 godina, skeptičan sam.
KRONOLOGIJA
1918. - Zagrebački medicinari i poduzetnici Gustav Janeček i Dragutin Peroš, djed Scipija Voine, pokreću tvrtku 'ISIS' za industriju i promet droga i kemikalija.
1920. - Mađarsko poduzeće Chinoin iz Ujpesta i 'ISIS' osnivaju dioničko društvo 'Kaštel', čiju je imovinu nakon 2. svjetskog rata i nacionalizacije preuzela zagrebačka 'Pliva'.
1930. - U Temišvaru u Rumunjskoj rođen Scipio Voina.
1939. - Scipio Voina doselio se u Zagreb
1941. - Izbija 2. svjetski rat a vlasti tzv. NDH oduzimaju 'Kaštel' d.d. vlasnicima i preimenuju ga u 'Plivu' d.d.
1947. - Vlasti SFRJ donose odluku o nacionalizaciji 'Plive' d.d.
1966. - Scipio Voina napušta Jugoslaviju i odlazi u Švicarsku
1993. - Počinje pretvorba 'Plive' d.d., država se proglašava stopostotnim vlasnikom tvrtke u vrijednosti 650 milijuna DEM
1994. - Dio predratnih vlasnika 'Kaštela' dobilo je dionice 'Plive' prema Zakonu o pretvorbi
1996. - Donesen Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme SFRJ ili denacionalizaciji
1997. - Scipio Voina podnio zahtjev prema zakonu o denacionalizaciji i predratnom vlasništvu Dragutina Peroša
2000. - Nakon četverogodišnje rasprodaje 'Plivinih' dionica, država ostala vlasnik 16 posto 'Plive'
2006. - Država prodala sve dionice 'Plive' koje je imala sa zaključnim računom da je na njima zaradila šest milijardi i 833 milijuna kuna, vlasnik 'Plive' postao američki 'Barr'
2008. - Scipio Voina dobio prvo, nepravomoćno rješenje da mu pripada naknada za nacionaliziranu imovinu koji koristi 'Pliva'
2009. - Izraelska 'TEVA' postala stopostotni vlasnik 'Plive'
2011. - Ministarstvo pravosuđa poništilo rješenje zagrebačke gradske uprave o naknadi Scipiju Voini
2013. - Zagrebačka gradska uprava ponovno izdala rješenje o naknadi Scipiju Voini
2015. - Ministarstvo pravosuđa ponovno poništilo rješenje o naknadi Voini
2017. - Ustavni sud naložio zagrebačkoj Gradskoj upravi i Ministarstvu pravosuđa da u roku tri mjeseca počevši od 30. 3. 2017., donesu rješenje Scipiju Voini o naknadi za nacionaliziranu imovinu 'Plive'.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => oduzeto bogatstvo
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2017-05-20 17:31:35
[created_by] => 3224
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2017-05-21 10:37:42
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2017-05-20 21:37:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 33719
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/Images/2017/05/19/Novosti/8732244.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "1200x954"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 15520632 Threads: 7 Questions: 3205878309 Slow queries: 7223831
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 236084667
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 52
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front06
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/hrvatska/splicanin-i-dezerter-iz-najzloglasnije-nacisticke-divizije-ekskluzivno-za-slobodnu-pliva-je-i-moja-487083
[printLink] => /vijesti/hrvatska/splicanin-i-dezerter-iz-najzloglasnije-nacisticke-divizije-ekskluzivno-za-slobodnu-pliva-je-i-moja-487083?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 147737
[name] => pliva
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => pliva
[link] => /tag/pliva
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 357534
[name] => Split
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => split
[link] => /tag/split
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 317322
[name] => Scipio Voina
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => scipio-voina
[link] => /tag/scipio-voina
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => oduzeto bogatstvo
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Splićanin i dezerter iz najzloglasnije nacističke divizije ekskluzivno za Slobodnu: Pliva je i moja!
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3224
[name] => Vedran Marjanović
[username] => vedran-marjanovi
[email] => vedran-marjanovi@sd.hr
[password] => $2y$10$dphPkEg50r33NkbCNFODDeDi.PpR/sXRCGHdQ3rMuaSwyITpaVDgu
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/vedran-marjanovic-3224
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1742
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/69caff7eb18594281557ba33686b27ed?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/05/19/Novosti/8732244.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/05/19/Novosti/8732244.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Kada smo prije desetak dana na ovim stranicama pisali o "misterioznom" Splićaninu Scipiju Voini i njegovoj dobivenoj bitki pred Ustavnim sudom za povrat nacionalizirane imovine koju koristi današnja "Pliva", nismo ni slutili kakva intrigantna biografija stoji iza ovog 87-godišnjaka.
Stoga smo se, kada je Voina napokon pristao razgovarati za medije, poklonivši povjerenje upravo našem listu, pokušali izboriti za što više detalja iz biografije ovog uglednog psihijatra, kojeg je životni put, kao u nekoj srednjoeuropskoj upečatljivoj filmskoj sagi Istvana Saba ili Krzysztofa Kieslowskog, vodio od Rumunjske, Austrije i Švicarske do Splita, gdje provodi zaslužene umirovljeničke dane. Jasno, pokušali smo u razgovoru s Voinom utvrditi hoće li napokon dobiti svoju naknadu kao unuk Dragutina Peroša, jednog od osnivača predratnih tvrtki iz kojih je nastala "Pliva".
- Rođen sam 26. 12. 1930. u Temišvaru, u Rumunjskoj, od oca Virgila Voina koji je porijeklom iz vrlo stare Stonske, humsko-kneževske loze i majke Marte rođene Peroš, iz također stare braniteljske kliško-mravinačke obitelji – počinje svoju biografiju naš sugovornik, nastavljajući kako se nakon očeve smrti 1939. preselio zajedno s majkom u Zagreb, gdje je polazio gimnaziju, sve dok mu se majka nije razboljela i morala liječiti u Austriji, pa su stanovali kod tetke u Beču.
Bijeg od ruskog strijeljanja
Kako ste dočekali i prebrodili 2. svjetski rat? Objavljeno je da ste služili vojsku u elitnim i zloglasnim SS postrojbama nacističke Njemačke?
- Tijekom veljače 1945. došli su jednoga dana njemački oficiri radi regrutiranja u razred gimnazije koju sam pohađao i koji je bio isključivo muški i objasnili nam da imamo sada priliku da se predbilježimo za rod vojske po našem izboru. Dok bi poslije, kako su nam govorili, bili novačeni po godištima, pa bismo morali prihvatiti rod vojske koji nas pripada.
Svi učenici su se prihvatili dobivenih formulara, uvjereni u istinitost informacije, jedino sam se ja digao i izjavio da nisam njemački državljanin, a Austrija je tada bila dio Njemačke, već Hrvat. Nadležni oficir se na to samo nasmijao i rekao da sam očito đak jedne njemačke škole, i da prema tome mogu slobodno ispuniti formular, to više što ću kao Hrvat i onako biti kad-tad novačen, bez obzira gdje.
Morao sam poslušati i ispunio formular sa željom da služim u mornarici, koja mi je bila ionako draga zbog djedova oduševljenja morem i Jadranom. To je bilo prihvaćeno bez problema i komisija je otišla.
No, nije prošlo niti dva tjedna od tog događaja, kada su se u dvorištu škole pojavili vojni kamioni, i na osnovi tih formulara sve nas istog godišta rođenja pokupili iz školskih klupa i utovarili na kamione. Zatim su nas odvezli u jednu kasarnu, gdje smo primili uniforme po kojima smo shvatili da smo sad u SS-u.
Vjerojatno ste jedan od rijetkih preživjelih pripadnika tih jedinica. Kakvo je tada bilo stanje u njemačkoj vojsci čiji je poraz neminovan?
- Ja sam tada bio, tek nakon nekoliko tjedana, navršio 14 godina! U spomenutoj SS postrojbi bio sam sedam tjedana protiv svoje volje i dezertirao prvom prilikom koja mi se ukazala.
Kako ste uspjeli dezertirati?
- Nakon mobilizacije ustrojili su nas u satnije i pukovnije, dobili smo svoje nadređene, mi smo trebali slušati jedva tridesetogodišnjaka, koji je bio realist bez fanatizma. Prebacili su nas nakon kratke prehrambene pauze na kolodvor i pravac fronta južno od Beča, gdje su njemačke trupe u borbi s Rusima imali velike gubitke u ljudstvu. Stoga su, očito, morali popuniti postrojbe, pa makar školarcima.
Oficiri su se kleli da će naše obitelji biti obaviještene gdje se nalazimo, no to je bila laž, a mi smo prebačeni u tada još relativno mirni dio fronte. Doživio sam u sljedećih nekoliko tjedana koješta i odlučio da moram naći načina izbjeći zarobljavanje, jer su Rusi svu tu dječurliju radi SS-ovskih oznaka odmah ubijali.
I tako mi je jednog dana početkom travnja uspjelo da se iskradem iz spavaonice u jednoj ispražnjenoj seljačkoj kući i preko brda i dolina, usput se rješavajući SS-ovskih oznaka i proseći hranu od seljaka, uspio sam pronaći moju majku koja je bila prisiljena zbog teških bombardiranja Beča uteći u jedan logor za izbjeglice u jednom mjestu uz Dunav, prema Linzu.
Moj joj je dolazak donio veliku radost, pa smo sada zajedno bili evakuirani u Bavarsku, i tamo dočekali Amerikance kojima sam zbog znanja engleskog služio za prevodioca i bili smo ujesen repatrirani u Zagreb, u Jugoslaviju, k djedu i baki.
Sjećanja na djeda
U kakvoj Vam je uspomeni ostao djed Dragutin Peroš, čiji ste nasljednik u postupku povratka nacionalizirane imovine u "Plivi"?
- Bio je to za mene najdjed. Svake mi je večeri kao djetetu pričao pred spavanje priče o brodovima svih kategorija i boja, o hrabrim kapetanima koji su se uspješno suprotstavili nevremenu i zlim ljudima. On je potajno za vrijeme rata slušao zabranjeni radio BBC, dok smo se svi toga plašili.
Vozio se u tvornicu tramvajem, dok su svi njegovi direktori mercedesima vozili supruge do frizerke u susjedstvu. Nije pušio, nije pio puno, imao je staračku šećernu bolest i srčanu astmu. Bio je osnivač "Jadranske straže", pa je u njihovim ljetovalištima za malo novca mogao nama priuštiti odmore.
Na putu željeznicom do mora djed mi je uvijek na prozoru govorio: "Pazi dobro, samo još časak pa ćeš ugledati najljepše more na svijetu, s modrinom koje nigdje nema". Bio je čovjekoljubac.
Kad je još kao siromašan čovjek uspio podići upropaštenu apoteku u Bavaništu, srpskom selu u Banatu, imao je vrlo dobre, čak prijateljske odnose s protom u kući do njegove. Za tog popa je organizirao crkveni zbor, održao je redovne tečajeve opismenjavanja srpskog stanovništva, doveo je ravno s budimpeštanskog fakulteta upravo promoviranog mladog mađarskog liječnika.
I onda, dolaskom ratne zbrke 1918. jedne noći prota njemu zakuca na prozor i kaže: "Drago, probudi se, skupi ženu i djecu, upregni konje i bjež' u Pančevo, mještani te hoće objesiti na crkvenom tornju!!!" I tako djed Peroš uteče i nikada se onamo više nije vratio. No, moram reći da nije imao nikakvih predrasuda protiv bilo kojeg naroda u poslu.
Kako je tekao život u poraću? Kako ste se uspjeli školovati do diplome na Medicinskom fakultetu?
- Iza djedove smrti, koji je nakon 2. svjetskog rata primao penziju, mada skromnu, i smrti bake, majka i ja ostali smo bez ikakvih sredstava. Ona je iznajmljivala u dvosobnom stanu u spavaćoj sobi djeda i bake jedan krevet studenticama, u drugom je ostala ona, a divan ispred bračnog kreveta je također iznajmila. Isto tako, u "tinelu" na sofi je spavao jedan student iz Like, ja sam spavao na jednoj sklopivoj fotelji, dok je u djevojačkoj sobi do kuhinje spavao jedan Vojvođanin koji se budio i počinjao radni dan u tri ujutro naglas pjevajući!
Što se tiče mog školovanja, uspio sam uhvatiti zaostatak od dvije godine prekida u srednjoj školi i uz neke manje peripetije završio redovno. Uspio sam zatim, u početku honorarno, dobiti mjesto specijalizacije iz neurologije i psihijatrije.
Za troškove mog studija medicine trebao sam se pobrinuti sam, uz pomoć Student servisa je to išlo kako-tako. Znači, istovarivao sam drvene cjepanice na ranžirnom kolodvoru, prao izloge po zagrebačkim dućanima i tek na kraju bio šef paviljona na Velesajmu kao neki čovjek za vezu između izlagača i uprave sajma, i uz neke delikatne obavještajne zadatke.
Kad sam počeo raditi u Klinici u Vinogradskoj kod profesora Hudolin, za malo više od godinu dana dobio sam vođenje Odjela za ovisnike, sudjelovao sam na nekoliko kongresa i stvorio više poznanstava na temelju pokazanih uspjeha u radu.
Godine 1966. nakon diplome sam otišao u Švicarsku, radio najprije kao šef odjela, a zatim sam osnovao prvu specijaliziranu bolnicu za ovisnike u Švicarskoj. Od 1972. vodio sam privatnu ordinaciju u Luzernu.
Postupak dug 20 godina
S zahtjevom za odštetu nacionalizirane imovine "Plive" javili ste se 1997. pred pripadajućim uredom grada Zagreba. Tek 11 godina kasnije dobili ste prvo nepravomoćno rješenje, kakvu i koliku naknadu su Vam pritom dali, s obzirom na činjenicu da je Vaš djed 2. svjetski rat dočekao kao vlasnik četiri posto tvrtke "Kaštel" iz kojeg je nastala "Pliva"?
- Ne znam detalje, jedino mi je rečeno da naknada sveukupno jedva da bi dosegnula 100 tisuća kuna.
Koji su bili argumenti Ministarstva pravosuđa kada su, u dva navrata, poništili rješenje Gradskog ureda za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze? Zašto se već 20 godina nije riješio Vaš zahtjev?
- O rješenjima Ministarstva pravosuđa detalje zna moj odvjetnik. Ne mogu proniknuti što stoji iza ovakvog odnosa državnih institucija prema meni i drugim tražiteljima nacionalizirane imovine koju koristi "Pliva" i zašto nam nisu dodijeljene dionice "Plive", iako je Zakon o pretvorbi omogućio obeštećenje vlasnika nacionalizirane imovine i njihovih nasljednika.
Je li Vas, nakon nedavne odluke Ustavnog suda kojim je Gradskom uredu za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove i Ministarstvu pravosuđa naloženo da napokon, nakon 20 godina, riješe Vaš zahtjev, itko kontaktirao iz te dvije institucije?
- Nitko me nije kontaktirao.
Koja su onda Vaša očekivanja, hoćete li dobiti ono što tražite i hoće li spomenuti nalog Ustavnog suda biti izvršen ili će se opet naći način da se pravomoćno rješenje o Vašoj naknadi prolongira do daljnjega?
- Nadam se da će se odluka Ustavnog suda primijeniti, ali nakon svega što sam doživio u posljednjih 20 godina, skeptičan sam.
KRONOLOGIJA
1918. - Zagrebački medicinari i poduzetnici Gustav Janeček i Dragutin Peroš, djed Scipija Voine, pokreću tvrtku 'ISIS' za industriju i promet droga i kemikalija.
1920. - Mađarsko poduzeće Chinoin iz Ujpesta i 'ISIS' osnivaju dioničko društvo 'Kaštel', čiju je imovinu nakon 2. svjetskog rata i nacionalizacije preuzela zagrebačka 'Pliva'.
1930. - U Temišvaru u Rumunjskoj rođen Scipio Voina.
1939. - Scipio Voina doselio se u Zagreb
1941. - Izbija 2. svjetski rat a vlasti tzv. NDH oduzimaju 'Kaštel' d.d. vlasnicima i preimenuju ga u 'Plivu' d.d.
1947. - Vlasti SFRJ donose odluku o nacionalizaciji 'Plive' d.d.
1966. - Scipio Voina napušta Jugoslaviju i odlazi u Švicarsku
1993. - Počinje pretvorba 'Plive' d.d., država se proglašava stopostotnim vlasnikom tvrtke u vrijednosti 650 milijuna DEM
1994. - Dio predratnih vlasnika 'Kaštela' dobilo je dionice 'Plive' prema Zakonu o pretvorbi
1996. - Donesen Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme SFRJ ili denacionalizaciji
1997. - Scipio Voina podnio zahtjev prema zakonu o denacionalizaciji i predratnom vlasništvu Dragutina Peroša
2000. - Nakon četverogodišnje rasprodaje 'Plivinih' dionica, država ostala vlasnik 16 posto 'Plive'
2006. - Država prodala sve dionice 'Plive' koje je imala sa zaključnim računom da je na njima zaradila šest milijardi i 833 milijuna kuna, vlasnik 'Plive' postao američki 'Barr'
2008. - Scipio Voina dobio prvo, nepravomoćno rješenje da mu pripada naknada za nacionaliziranu imovinu koji koristi 'Pliva'
2009. - Izraelska 'TEVA' postala stopostotni vlasnik 'Plive'
2011. - Ministarstvo pravosuđa poništilo rješenje zagrebačke gradske uprave o naknadi Scipiju Voini
2013. - Zagrebačka gradska uprava ponovno izdala rješenje o naknadi Scipiju Voini
2015. - Ministarstvo pravosuđa ponovno poništilo rješenje o naknadi Voini
2017. - Ustavni sud naložio zagrebačkoj Gradskoj upravi i Ministarstvu pravosuđa da u roku tri mjeseca počevši od 30. 3. 2017., donesu rješenje Scipiju Voini o naknadi za nacionaliziranu imovinu 'Plive'.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/splicanin-i-dezerter-iz-najzloglasnije-nacisticke-divizije-ekskluzivno-za-slobodnu-pliva-je-i-moja-487083
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=159233ca87294f30e1b85e5eac214091d8347114
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Spli%C4%87anin+i+dezerter+iz+najzloglasnije+nacisti%C4%8Dke+divizije+ekskluzivno+za+Slobodnu%3A+Pliva+je+i+moja%21&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fsplicanin-i-dezerter-iz-najzloglasnije-nacisticke-divizije-ekskluzivno-za-slobodnu-pliva-je-i-moja-487083
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fsplicanin-i-dezerter-iz-najzloglasnije-nacisticke-divizije-ekskluzivno-za-slobodnu-pliva-je-i-moja-487083
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => oduzeto bogatstvo
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
19. svibanj 2024 02:28
