'Ne sporite se sa Slovenijom, veću kamatu teško ćete dobiti'

stdClass Object ( [id] => 304986 [title] => 'Ne sporite se sa Slovenijom, veću kamatu teško ćete dobiti' [alias] => ne-sporite-se-sa-slovenijom-vecu-kamatu-tesko-cete-dobiti [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Hrvati koji su imali devize u Ljubljanskoj banci konačno će vidjeti svoj novac. Naime, nakon dva desetljeća čekanja, počela je isplata stare štednje za građane Hrvatske i BiH, tako da će, prema najavama, već ovog tjedna na račune prvih 39 štediša i njihovih nasljednika sjesti ukupno 685 tisuća eura.

Slovenski Fond za sukcesiju poslao im je informativni izračun, na koji ovi nisu imali primjedbe, pa su njihova rješenja o isplati postala pravomoćna. Velik dio štediša je, međutim, u nedoumici prihvatiti takva rješenja ili ne, jer to znači da pristaju na kamatu od 1,79 posto, dok je Slovencima zajamčena kamata od šest posto, i to za sve godine štednje.

– Jednostavno ne znam što napraviti – uzeti taj novac koji sam, praktički, već bila otpisala ili se sudski sporiti. Smatram da je nepravedna cijela ta priča oko kamata, pa svi bi štediše trebali imati isti status – govori čitateljica (podaci poznati redakciji).

Stvar je, naime, takva da štediše iz Hrvatske i BiH samo prve dvije godine, dakle, od 1. siječnja 1992. do 31. prosinca 1993. godine, dobivaju kamatu od šest posto, kao i Slovenci. Dok će, međutim, državljanima Slovenije ista kamata ostati sve do povrata duga, Hrvatima i građanima BiH ona se smanjuje na 1,79 posto. Republika Slovenija taj potez opravdava činjenicom da su njezini građani u znatno većoj mjeri koristili usluge Ljubljanske banke, prije svega podizali kredite, te im upravo zbog toga pripada veća kamata.

Nećemo ulaziti u to koliko je ovakva odluka pravedna, jer od toga štediše u Hrvatskoj nemaju koristi. Hoće li imati koristi od podnošenja tužbe, pitali smo Iskru Maras, financijsku savjetnicu u udruzi "Splitski potrošač".

– Riječ je o tome da je Slovenija donijela Zakon o isplati stare devizne štednje kojim je utvrdila kamate u iznosu od 1,79 posto, koje teku od 1. siječnja 1994. godine pa do isplate. Žaliti se stoga nema smisla jer oni isplatama samo provode zakon. Jednako besmisleno je i podnošenje žalbe u Strasbourgu.

Naime, Europski sud za ljudska prava već je primio tužbe pojedinaca na ovakvu odluku Slovenije, i već bi se iz Strasbourga reagiralo po tom pitanju da je bilo namjere. Naime, slovenska država tamo lobira za svoje građane i zaštitu svoga državnog proračuna, dok Hrvatska, na žalost, nije stala iza svojih štediša – objašnjava Iskra Maras.

Prema mišljenju naše sugovornice, posebno je suludo plaćati odvjetnike za traženje većih kamata preko suda. Navodi kako ljubljansko odvjetničko društvo "Jadek & Pensa" traži 10 posto od dobivene štednje za žalbu koju će oni napisati i podnijeti sudu.

– To je bacanje novca, pogotovo ako je riječ o manjim iznosima. Sjetimo se da je slučaj "Ališić" iz BiH, i to samo jednom tužbom koja je bila vrhunski obrazložena, omogućio donošenje presude za povrat stare devizne štednje svim štedišama – kaže Iskra Maras.

Navala u prosincu

Slovenski Fond za sukcesiju dosad je zaprimio tek nešto više od 15.500 zahtjeva za verifikaciju starih deviznih uloga kod Ljubljanske banke, a računa se kako čak 230 tisuća osoba ostvaruje pravo na povrat stare štednje.

U prvome mjesecu (prosincu prošle godine) Fond je zaprimao oko 400 zahtjeva dnevno, u siječnju i veljači taj broj je pao na oko 200 zahtjeva na dan, što upućuje na zaključak da još puno ljudi ne poznaje postupak povrata novca iz štednje kod Ljubljanske banke. I.B.