Prema još preliminarnim analizama, koje trebaju provjeriti i potvrditi klimatolozi DHMZ-a, srednja mjesečna temperatura zraka ovogodišnje veljače diljem Hrvatske je rekordno visoka. A objavljeno je kakvo nas vrijeme očekuje u ožujku i možemo li ponovno očekivati visoke temperature.
Iznadprosječna toplina veljače te pozitivno odstupanje od prosječne temperature zraka u siječnju i pogotovo prosincu pridonijelo je i srednjoj sezonskoj temperaturi zraka visokoj kao rijetko kada, ponegdje i kao nikada do sada u znanoj povijesti službenih meteoroloških mjerenja, koja su u našim krajevima počela još sredinom 19. stoljeća.
Odstupanja od prosjeka su većinom od 3 do 5 °C. Klimatolozi DHMZ-a uskoro će vrlo vjerojatno potvrditi kako je zima bila rekordno topla u, primjerice, Osijeku, Gospiću, Rijeci i Dubrovniku, te ponegdje druga najtoplija iza zime 2013./2024., primjerice na meteorološkoj postaji Split Marjan ili zime 2006./2007. u zagrebačkom Maksimiru, piše meteorolog Zoran Vakula HRT.
Dugoročne prognoze za ožujak i dalje su postojane u postojanju prilično velike vjerojatnosti još jednog barem malo toplijeg mjeseca od prosječnog u sada već dugom nizu koji traje od lipnja 2023. godine, u dijelu Hrvatske čak i od svibnja. Naime, posljednji diljem Hrvatske barem malo hladniji mjesec od prosječnog bio je travanj prošle godine.
Naravno, ostvarenje te prognoze pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature zraka ožujka ne znači izostanak povremenih hladnijih razdoblja. Uostalom, ožujak je poznat po promjenjivosti kao i po mrazevima, i to ne samo slabijima. I dok mnogi govore kako je to neprijeporno nakon ovako tople veljače i cijele zime, te kako “mora doći do znatnijeg zahladnjenja” koje bi barem malo “izjednačilo” ovu toplinu zimskih mjeseci – valja se prisjetiti, i zbog spoznaja posljedica pojave jačeg mraza, čak i snijega – nadati se, da će nam ovogodišnji ožujak biti poput onih koji su uslijedili nakon dosadašnjih jako toplih veljača. Primjerice, 2014. godine – unatoč veljači znatno toplijoj od prosjeka – i ožujak je bio takav, ponegdje čak i bez temperaturnih minusa ili uz samo “blage”.
Ukratko, “sigurne prognoze” ne postoje. Uostalom, tada se ne bi zvale prognoze, nego analize ili dijagnoze. Za prilagođavanje mogućim, ali ne i nužnim, prodorima hladnijeg zraka najbolje je pratiti prognoze 7 do 10 dana unaprijed, i to ne samo jednog izračuna jednog modela atmosfere, nego ansambl prognoze – skupa izračuna više različitih modela, na temelju kojih stručnjaci DHMZ-a svakodnevno pripremaju prognoze.
Proljeće, ljeto ne samo za ožujak, nego i za cijelo proljeće i ljeto, u dugoročnim prognostičkim izračunima postoji umjerena do velika vjerojatnost – štoviše, većinom čak i veća od 80 posto – da će srednja sezonska temperatura zraka biti barem malo veća od prosječne iz posljednjeg klimatološkog niza od 1991. do 2020. godine!
Naravno, prognoze mjesečnih i sezonskih količina oborine su manje pouzdane. Ostvare li trenutačne, tijekom proljeća su još i moguće lokalno znatnije količine na mjesečnom nivou, ali u ljetnim mjesecima povećana je vjerojatnost za sušu, piše Zoran Vakula za HRT.
