SD Dojavi
OSMRTNICE
PRETPLATA
PREMIUM
stdClass Object ( [id] => 70857 [title] => DRAŽEN LALIĆ O NOVOM POKUŠAJU DA SE SPLIT PREDSTAVI KAO GRAD SLUČAJ 'Kuljiševi majmuni, lopovi i papci najčešće imaju ZG registraciju' [alias] => drazen-lalic-o-novom-pokusaju-da-se-split-predstavi-kao-grad-slucaj-kuljisevi-majmuni-lopovi-i-papci-najcesce-imaju-zg-registraciju [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>
Prvi je val konstruiranja grada slučaja krenuo 1988. esejom “Split vražji otok”, potom je sredinom 90-ih Split dobio oznaku “narkograda”, onda je početkom ovoga desetljeća etiketiran kao središte ekstremnih desničara, da bi ovih dana bio proglašen “metropolom propale istočne Hrvatske”
piše dr. dražen lalić

Dražen Lalić
Grad slučaj, ponovno. U posljednjih dvadesetak godina, prema mojem uvidu, ovo je već četvrti veliki val (bilo ih je još malih i srednjih) konstruiranja i poticanja kolektivne predodžbe o Splitu kao o nekoj politički i kulturno iščašenoj sredini koja je sasvim kontaminirana izljevima primitivizma i urbanim teškoćama.

U svojoj knjizi „Split kontra Splita. Pogled sociologa na probleme jednoga grada“, koja je objavljena 2003. godine, upozorio sam kako Splitu ne treba pristupati kao gradu slučaju, nego kao slučaju (fenomenu) koji je izgleda posebno znakovit za kontroverzije i probleme (funkcioniranja) velikih urbanih sredina kod nas i suvremenoga hrvatskog društva.

Drugi su pošteđeni

Nažalost, u nacionalnim se medijima vrlo rijetko analiziraju društvene prilike i neprilike u Rijeci, Osijeku, Puli i drugim većim središtima osim Zagreba (posljednjih godina Kalmetin Zadar zadobiva nešto veću pažnju, ali ponajprije zbog svojih gospodarskih i drugih uspjeha, a ne zbog u tom gradu i te kako prisutnih narkomanije, kriminala i sličnih problema).

Nedostatak takve analize već se predugo nadomješta pričama i mitovima o Splitu kao navodno najvećem gradu negativcu u nas, a neke od njih poput pljuvačke na licu ispljuvanoga izazivaju gađenje kod promatrača, pa čak i neki vrlo istaknuti Splićani danas smatraju da je to neki „izopćeni grad gubavac“. S posljednjim u vezi, moram iznijeti da sam kao „Dalmoš“ posljednjih nekoliko godina bio u situacijama da se stidim nekih pojava vezanih uz grad mojega srca, ali sigurno češće u prilikama kada sam se ponosio Splitom i Splićanima.

Prvi je val konstruiranja grada slučaja krenuo u proljeće 1988. esejom „Split vražji otok“ (magazin „Start“, 5. svibnja) u kojem je Darko Hudelist dramatično opisao naraslu (bio je to mačji kašalj u usporedbi s kasnijim socijalnim nepogodama) nezaposlenost i socijalnu ugroženost, divlju gradnju, „barbarski odnos“ prema Saloni, stihijsko doseljavanje u grad, devijantna ponašanja mladih te neke druge probleme grada.

Drugi val iz sredine prošloga desetljeća Splitu je pridao oznake „metropola droge“ i „narkograd“, a vezan je uz tadašnje eskaliranje ovisnosti o drogi koje je imalo osobito teške posljedice (1995. je čak dvadesetero mladih Splićana umrlo zbog predoziranja heroinom).


Treći val je preplavio našu medijsku i političku scenu početkom ovoga desetljeća, i to ponajprije u vezi sa skupom „Svi smo mi Mirko Norac“ u veljači 2001., politički uvjetovanim izgredima (dvije invazije terena na Poljudu i za to vezani „gadni“ sukobi s policijom iste godine) dijela pripadnika Torcide i sličnim incidentima.

Tada je Split, uz ostalo, bio etiketiran kao središte (ekstremnih) desničara: Radio 101 ga je u veljači 2001. označio kao „grad narkomana, prostitutki, pijanih pomoraca, besposličara i crnokošuljaša“.

Širenje područja borbe

I posljednji val „podgrijavanja“ fame o „gradu slučaju“ krenuo je iz moćnih metropolskih medija. U „Jutarnjem listu“ 12. kolovoza ove godine Denis Kuljiš je objavio članak u kojem ističe drastične razlike, prema njegovoj ocjeni, između nazadne, parazitske istočne Hrvatske „čavoglavaca“ koji uz incidente slušaju Thompsona i napredne zapadne Hrvatske „normalnih Hrvata“ koja nadasve civilizirano pohodi koncerte svjetske rock atrakcije U2.

Nakon što je tim člankom uspio izazvati brojna i žestoka reagiranja, Kuljiš je u rujnu u tri izdanja magazina „Globus“ objavio veliki feljton u kojem je Splitu dao novu etiketu: „Metropola propale istočne Hrvatske“.

CROPIX
Taj je feljton doveo do „širenja područja borbe“: u eskaliraloj polemici problematiziran je nedavni izbor kontroverznoga Željka Keruma za gradonačelnika Splita i način na koji taj tajkunski političar i(ili) politički tajkun upravlja gradom i javno komunicira.

Primitivne i ksenofobične izjave Keruma i njegovih udvorica, koji su izgleda u stanju “izvaliti“ i najveću glupost (prema Luki Podrugu, gradskom vijećniku HČSP-a, Kerum je u intervjuu Aleksandru Stankoviću na HTV-u 20. rujna „samo javno izrekao ono što 99 posto građana Splita misli“), pogonsko su gorivo i sastavni dio posljednjih sporenja o Splitu kao nekom „gradu slučaju“.

Kad je Kuljiš objavio tekst „U2 bi bilo neugodno u Republici Čavoglave“, jedva sam se suzdržao da i sam javno ne reagiram, iako sam se upravo vratio s višemjesečnoga boravka u inozemstvu i zbog toga nisam imao potanki uvid u politički i drugi kontekst.

Naime, u tekstu je taj novinarski revolveraš kao inicijalnu koristio tezu na kojoj sam zasnovao svoj postizborni osvrt objavljen 14. prosinca 2007. u „Globusu“: rezultati posljednjih parlamentarnih izbora pokazuju kako se produbila teritorijalna pukotina između hrvatskih birača na pravcu sjeverozapad-jugoistok zemlje.

U svađi sa stvarnošću

Nije me briga što je Kuljiš preuzeo moju tezu, koja i nije jako originalna jer bi je mogao „izbaciti“ i politički osrednje upućen srednjoškolac. Međutim, zaista mi smeta što pri svojim površnim pokušajima da interpretira tu važnu podjelu nije uzeo u obzir uz to vezana važna znanstvena objašnjenja, te ih potkrijepio činjenicama iz stvarnoga političkoga i društvenoga života.

Neka od tih objašnjenja iznio sam u svojem tekstu u „Globusu“, pa ih ovdje navodim samo u naznakama: premoć „državnotvornoga“ HDZ-a je najizraženija u područjima koja su naročito bila ugrožena ratom i u kojima mnogi uopće nemaju osjećaj da je rat završio; lijevi centar je prevladao u dijelovima zemlje u kojima više dolazi do izražaja moderan nacrt za življenje i poduzetnički kapitalizam, a HDZ je hametice pobijedio u zonama veće prisutnosti tradicionalne kulture i političkoga kapitalizma; etatističko-centralističku ideologiju te pripadajuću političku praksu spremniji su braniti žitelji mjesta i krajeva koji su upravo time najviše ugroženi, s obzirom na to da upravo oni naročito egzistencijalno ovise o centraliziranoj državi te da mnogi ljudi koji žive u teškim socijalnim prilikama više drže do domovine oličene u moćnoj državi; u Zagreb i razvijene dijelove Hrvatske doselilo se u posljednjem razdoblju mnogo obrazovanih ljudi iz Slavonije, Dalmacije i drugih regija, što je zbog veće sklonosti birača s takvim socijalnim obilježjima SDP-u povećalo izborni dobitak te stranke na sjeverozapadu, ali je uvjetovalo njezin znatan minus u jugoistočnim područjima, itd.

Denis Kuljiš, novinar s instinktom za „dobru priču“, u tom prvom tekstu i u ostalim tekstovima iz serijala o Splitu i istočnoj Hrvatskoj kao da je zgrabio slasnu (medijsku) kost, ali se mnogima nije svidio način na koji je tu kost glodao. Naime, izgledalo je kao da je to činio nekako sa strane i samo za svoj gušt, ne osvrćući se na ono što se zaista zbiva(lo) oko njega.

On se trudio da uklopi stvarnost u tezu u svoje mišljenje, pri čemu se više puta jako posvadio sa zbiljskim stanjem stvari, pa i „upao sam sebi u riječ“. Ako je Zapadna Hrvatska, kao što utvrđuje, „prilično napredna i europeizirana zemlja s razvijenom ekonomijom“, u kojoj se „dosta dobro živi“, zašto „štanca“ tekstove u kojima su u prvom planu „majmuni, gangsteri, heroji, geniji, lupeži & papci“ (naslov njegove knjige iz 2006.), a velika se većina opisanih negativaca i nametnika na društvenom tijelu vozi automobilima sa ZG registracijom?!

Opet o ‘vlajima’

Denis Kuljiš smatra da je baš Split nacionalno „leglo korupcije i gangsteraja“ i metropola tih problema, a ne, recimo, Bandićev Zagreb kojim se bahato šeću kvarni javni dužnosnici i pripadnici „zločinačke organizacije“. Nije poznato iz kojih je izvora prikupio podatke i „podatke“ za svoje članke o Splitu, ali treba upozoriti kako se gradove kao vrlo složene društvene mehanizme može meritorno analizirati samo na osnovi pobližega poznavanja tih sredina i pouzdanih činjenica.

Željko Kerum
Poglavito to vrijedi za Split, grad koji je toliko slojevit i određen suprotnostima da je sam Tin Ujević ustvrdio kako ima „takvu boju duše da je o njoj opasno i govoriti“. Odgovornosti Kuljiša za postavljanje još jednoga paklenog mehanizma „grada slučaja“ u temelje Splita, srozavanje ionako niske razine kulture javnog komuniciranja u nas i povećavanje znatnih regionalnih podjela u suvremenoj Hrvatskoj ima napretek. I ne samo njegove.

U javnosti su se proteklih nekoliko tjedana pojavili tekstovi i istupi u kojima se znatan dio građana Splita označava u kolektivnoj svijesti odvajkada pejorativno doživljenom oznakom „vlaji“, pri čemu se osobito spominje novoga gradonačelnika i njegove pristaše. Tako je Igor Mandić u svojem intervju u emisiji HTV-a „Nedjeljom u dva“ čak rekao: „Željko Kerum ne reprezentira Split, on je samo izabran. Predstavlja element Splita, kako kažemo mi građani, vlaški dio.“ Uopće nisam pristaša Keruma i da sam umjesto na izborima u Zagrebu sudjelovao na onima u Splitu, „sto posto“ ne bih glasovao za njega, a osobno sam u nekoliko navrata javno kritizirao njegove izjave i političke poteze.

Ali, kao uvjereni demokrat jako sam osjetljiv na neprihvaćanje rezultata slobodnih izbora i odbijanje da se tako izabranom gradonačelniku (isto vrijedi i za predsjednika: sjetimo se samo kako su ekstremni desničari vrijeđali Stjepana Mesića) pruži šansa da reprezentira sve građane i cijeli grad (zemlju). Primitivne i šovinističke izjave te nemeritorne odluke (jedan znakoviti splitski grafit iz devedesetih: „Treba znati vladati“) Željka Keruma treba izravno kritizirati, ali pritom je nužno dobro paziti da se „s prljavom vodom ne izbaci i dijete“, odnosno ne potire demokratska volja i diskreditira građane koji su je izrazili.

Najvažniji je doprinos gradu

Gnušam se posprdnoga i podcjenjivačkog odnosa prema građanima Splita porijeklom iz Dalmatinske zagore, kao što prezirem i takav odnos prema svima „drugima“ - Srbima, homoseksualcima i pripadnicima ostalih manjina. Moje dvije kćeri su po svojim korijenima napola „vlajine“; otprilike 50 posto mojih splitskih prijatelja i poznanika s kojima se družim, odnosno njihovi roditelji, uglavnom visoko obrazovani ljudi, rođeni su u nekom dalmatinskom mjestu „iza brda“; dvojica „meštara“ (pok. Srđan Vrcan i pok. Joško Kulušić) koji su najviše utjecali na moj profesionalni razvoj (ovaj tekst i druge medijske tekstove, uz ostalo, pišem zato što mi je šjor Joško, legendarni urednik „Slobodne Dalmacije“, jednom dao šansu...) bili su rodom iz okolice Sinja, što ih nije spriječilo da imaju mnogo ljubavi za svoj grad, i to toliko da ga mogu vidjeti očima istine (G. Marquez).

Bili ljudi porijeklom iz Zagore ili iz Splita, odnosno priobalja, jedino je važno koliko pridonose gradu u kojemu žive ili ga, pak, srozavaju. A jednih i drugih ispod Marjana očito ima među i jednima i drugima. Ide mi na živce i izjednačavanje brojnih Kerumovih birača (četvrtina punoljetne populacije Splita) s primitivnim brđanima; treba s tim u vezi upozoriti kako ljudi s (prevladavajućim) korijenima iz Zagore danas u stanovništvu Splita ne sudjeluju s dvije trećine, kao što je prošloga tjedna u „Jutarnjem listu“ procijenio Jurica Pavičić, nego manje od toga – nešto više od 40 posto, kako su pokazali rezultati jedne ankete koju sam u Splitu proveo početkom ovoga desetljeća.

Također, poznajem više osoba koje su glasovale za Željka Keruma, a porijeklom su s obale ili otoka. Većina onih koji su dali potporu listi vlasnika „Jokera“ vjerojatno su „mješovita“ porijekla, iz obitelji sastavljenih, primjerice, od vlaja i bodula.

Sukob kultura

Naime, žene i muškarci iz različitih područja Dalmacije i drugih krajeva u posljednjih su pola stoljeća intenzivnih doseljavanja u Split međusobno sklopili brojne brakove, i to uglavnom bez izražavanja neke socijalne distancije kod njih samih ili njihovih roditelja i obitelji.

Slijedeći misao Jeana Jacquesa Rousseaua prema kojoj „zgrade čine naselje, ali građani čine grad“, može se ocijeniti kako je Split kao izrazito kompleksna urbana cjelina sačinjen, posebno intenzivno u posljednjih pola stoljeća, od građana vrlo heterogenih kulturnih i drugih obilježja.

U Splitu i još izraženije oko Splita u posljednje se vrijeme nanovo intenzivira određeni sukob kultura slijedom kojega se taj grad pokušava pretvoriti u svojevrsnu urbanu ludu Hrvatske. Što se tiče načina odvijanja toga sukoba, moj je stav jasan: neopravdano je i štetno suprotstavljati se primitivizmu i malograđanštini primitivnim i malograđanskim sredstvima.

(U sljedećem broju: Zastarjele podjele i različite (malo)građanske kulture)

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Prvi je val konstruiranja grada slučaja krenuo 1988. esejom “Split vražji otok”, potom je sredinom 90-ih Split dobio oznaku “narkograda”, onda je početkom ovoga desetljeća etiketiran kao središte ekstremnih desničara, da bi ovih dana bio proglašen “metrop [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ugledni splitski sociolog na radu u zagrebu [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2009-10-09 19:18:01 [created_by] => 34 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2009-10-12 21:00:33 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2009-10-09 22:41:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 13932 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 142 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska [secure] => 0 [page_title] => Hrvatska [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2009/10/10/Novosti/MASLINA_DOLAC1-030409.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "700x475" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 142 [name] => Hrvatska [alias] => hrvatska [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 1 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7515215 Threads: 3 Questions: 1607005855 Slow queries: 4769237 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 110681117 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 53 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front02 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/hrvatska ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /vijesti/hrvatska/drazen-lalic-o-novom-pokusaju-da-se-split-predstavi-kao-grad-slucaj-kuljisevi-majmuni-lopovi-i-papci-najcesce-imaju-zg-registraciju-70857 [printLink] => /vijesti/hrvatska/drazen-lalic-o-novom-pokusaju-da-se-split-predstavi-kao-grad-slucaj-kuljisevi-majmuni-lopovi-i-papci-najcesce-imaju-zg-registraciju-70857?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 223611 [name] => draženlalić [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => drazenlalic [link] => /tag/drazenlalic ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Prvi je val konstruiranja grada slučaja krenuo 1988. esejom “Split vražji otok”, potom je sredinom 90-ih Split dobio oznaku “narkograda”, onda je početkom ovoga desetljeća etiketiran kao središte ekstremnih desničara, da bi ovih dana bio proglašen “metrop [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ugledni splitski sociolog na radu u zagrebu [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => DRAŽEN LALIĆ O NOVOM POKUŠAJU DA SE SPLIT PREDSTAVI KAO GRAD SLUČAJ 'Kuljiševi majmuni, lopovi i papci najčešće imaju ZG registraciju' [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-12-07-24-12-34 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2009/10/10/Novosti/MASLINA_DOLAC1-030409.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2009/10/10/Novosti/MASLINA_DOLAC1-030409.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}
Prvi je val konstruiranja grada slučaja krenuo 1988. esejom “Split vražji otok”, potom je sredinom 90-ih Split dobio oznaku “narkograda”, onda je početkom ovoga desetljeća etiketiran kao središte ekstremnih desničara, da bi ovih dana bio proglašen “metropolom propale istočne Hrvatske”
piše dr. dražen lalić

Dražen Lalić
Grad slučaj, ponovno. U posljednjih dvadesetak godina, prema mojem uvidu, ovo je već četvrti veliki val (bilo ih je još malih i srednjih) konstruiranja i poticanja kolektivne predodžbe o Splitu kao o nekoj politički i kulturno iščašenoj sredini koja je sasvim kontaminirana izljevima primitivizma i urbanim teškoćama.

U svojoj knjizi „Split kontra Splita. Pogled sociologa na probleme jednoga grada“, koja je objavljena 2003. godine, upozorio sam kako Splitu ne treba pristupati kao gradu slučaju, nego kao slučaju (fenomenu) koji je izgleda posebno znakovit za kontroverzije i probleme (funkcioniranja) velikih urbanih sredina kod nas i suvremenoga hrvatskog društva.

Drugi su pošteđeni

Nažalost, u nacionalnim se medijima vrlo rijetko analiziraju društvene prilike i neprilike u Rijeci, Osijeku, Puli i drugim većim središtima osim Zagreba (posljednjih godina Kalmetin Zadar zadobiva nešto veću pažnju, ali ponajprije zbog svojih gospodarskih i drugih uspjeha, a ne zbog u tom gradu i te kako prisutnih narkomanije, kriminala i sličnih problema).

Nedostatak takve analize već se predugo nadomješta pričama i mitovima o Splitu kao navodno najvećem gradu negativcu u nas, a neke od njih poput pljuvačke na licu ispljuvanoga izazivaju gađenje kod promatrača, pa čak i neki vrlo istaknuti Splićani danas smatraju da je to neki „izopćeni grad gubavac“. S posljednjim u vezi, moram iznijeti da sam kao „Dalmoš“ posljednjih nekoliko godina bio u situacijama da se stidim nekih pojava vezanih uz grad mojega srca, ali sigurno češće u prilikama kada sam se ponosio Splitom i Splićanima.

Prvi je val konstruiranja grada slučaja krenuo u proljeće 1988. esejom „Split vražji otok“ (magazin „Start“, 5. svibnja) u kojem je Darko Hudelist dramatično opisao naraslu (bio je to mačji kašalj u usporedbi s kasnijim socijalnim nepogodama) nezaposlenost i socijalnu ugroženost, divlju gradnju, „barbarski odnos“ prema Saloni, stihijsko doseljavanje u grad, devijantna ponašanja mladih te neke druge probleme grada.

Drugi val iz sredine prošloga desetljeća Splitu je pridao oznake „metropola droge“ i „narkograd“, a vezan je uz tadašnje eskaliranje ovisnosti o drogi koje je imalo osobito teške posljedice (1995. je čak dvadesetero mladih Splićana umrlo zbog predoziranja heroinom).


Treći val je preplavio našu medijsku i političku scenu početkom ovoga desetljeća, i to ponajprije u vezi sa skupom „Svi smo mi Mirko Norac“ u veljači 2001., politički uvjetovanim izgredima (dvije invazije terena na Poljudu i za to vezani „gadni“ sukobi s policijom iste godine) dijela pripadnika Torcide i sličnim incidentima.

Tada je Split, uz ostalo, bio etiketiran kao središte (ekstremnih) desničara: Radio 101 ga je u veljači 2001. označio kao „grad narkomana, prostitutki, pijanih pomoraca, besposličara i crnokošuljaša“.

Širenje područja borbe

I posljednji val „podgrijavanja“ fame o „gradu slučaju“ krenuo je iz moćnih metropolskih medija. U „Jutarnjem listu“ 12. kolovoza ove godine Denis Kuljiš je objavio članak u kojem ističe drastične razlike, prema njegovoj ocjeni, između nazadne, parazitske istočne Hrvatske „čavoglavaca“ koji uz incidente slušaju Thompsona i napredne zapadne Hrvatske „normalnih Hrvata“ koja nadasve civilizirano pohodi koncerte svjetske rock atrakcije U2.

Nakon što je tim člankom uspio izazvati brojna i žestoka reagiranja, Kuljiš je u rujnu u tri izdanja magazina „Globus“ objavio veliki feljton u kojem je Splitu dao novu etiketu: „Metropola propale istočne Hrvatske“.

CROPIX
Taj je feljton doveo do „širenja područja borbe“: u eskaliraloj polemici problematiziran je nedavni izbor kontroverznoga Željka Keruma za gradonačelnika Splita i način na koji taj tajkunski političar i(ili) politički tajkun upravlja gradom i javno komunicira.

Primitivne i ksenofobične izjave Keruma i njegovih udvorica, koji su izgleda u stanju “izvaliti“ i najveću glupost (prema Luki Podrugu, gradskom vijećniku HČSP-a, Kerum je u intervjuu Aleksandru Stankoviću na HTV-u 20. rujna „samo javno izrekao ono što 99 posto građana Splita misli“), pogonsko su gorivo i sastavni dio posljednjih sporenja o Splitu kao nekom „gradu slučaju“.

Kad je Kuljiš objavio tekst „U2 bi bilo neugodno u Republici Čavoglave“, jedva sam se suzdržao da i sam javno ne reagiram, iako sam se upravo vratio s višemjesečnoga boravka u inozemstvu i zbog toga nisam imao potanki uvid u politički i drugi kontekst.

Naime, u tekstu je taj novinarski revolveraš kao inicijalnu koristio tezu na kojoj sam zasnovao svoj postizborni osvrt objavljen 14. prosinca 2007. u „Globusu“: rezultati posljednjih parlamentarnih izbora pokazuju kako se produbila teritorijalna pukotina između hrvatskih birača na pravcu sjeverozapad-jugoistok zemlje.

U svađi sa stvarnošću

Nije me briga što je Kuljiš preuzeo moju tezu, koja i nije jako originalna jer bi je mogao „izbaciti“ i politički osrednje upućen srednjoškolac. Međutim, zaista mi smeta što pri svojim površnim pokušajima da interpretira tu važnu podjelu nije uzeo u obzir uz to vezana važna znanstvena objašnjenja, te ih potkrijepio činjenicama iz stvarnoga političkoga i društvenoga života.

Neka od tih objašnjenja iznio sam u svojem tekstu u „Globusu“, pa ih ovdje navodim samo u naznakama: premoć „državnotvornoga“ HDZ-a je najizraženija u područjima koja su naročito bila ugrožena ratom i u kojima mnogi uopće nemaju osjećaj da je rat završio; lijevi centar je prevladao u dijelovima zemlje u kojima više dolazi do izražaja moderan nacrt za življenje i poduzetnički kapitalizam, a HDZ je hametice pobijedio u zonama veće prisutnosti tradicionalne kulture i političkoga kapitalizma; etatističko-centralističku ideologiju te pripadajuću političku praksu spremniji su braniti žitelji mjesta i krajeva koji su upravo time najviše ugroženi, s obzirom na to da upravo oni naročito egzistencijalno ovise o centraliziranoj državi te da mnogi ljudi koji žive u teškim socijalnim prilikama više drže do domovine oličene u moćnoj državi; u Zagreb i razvijene dijelove Hrvatske doselilo se u posljednjem razdoblju mnogo obrazovanih ljudi iz Slavonije, Dalmacije i drugih regija, što je zbog veće sklonosti birača s takvim socijalnim obilježjima SDP-u povećalo izborni dobitak te stranke na sjeverozapadu, ali je uvjetovalo njezin znatan minus u jugoistočnim područjima, itd.

Denis Kuljiš, novinar s instinktom za „dobru priču“, u tom prvom tekstu i u ostalim tekstovima iz serijala o Splitu i istočnoj Hrvatskoj kao da je zgrabio slasnu (medijsku) kost, ali se mnogima nije svidio način na koji je tu kost glodao. Naime, izgledalo je kao da je to činio nekako sa strane i samo za svoj gušt, ne osvrćući se na ono što se zaista zbiva(lo) oko njega.

On se trudio da uklopi stvarnost u tezu u svoje mišljenje, pri čemu se više puta jako posvadio sa zbiljskim stanjem stvari, pa i „upao sam sebi u riječ“. Ako je Zapadna Hrvatska, kao što utvrđuje, „prilično napredna i europeizirana zemlja s razvijenom ekonomijom“, u kojoj se „dosta dobro živi“, zašto „štanca“ tekstove u kojima su u prvom planu „majmuni, gangsteri, heroji, geniji, lupeži & papci“ (naslov njegove knjige iz 2006.), a velika se većina opisanih negativaca i nametnika na društvenom tijelu vozi automobilima sa ZG registracijom?!

Opet o ‘vlajima’

Denis Kuljiš smatra da je baš Split nacionalno „leglo korupcije i gangsteraja“ i metropola tih problema, a ne, recimo, Bandićev Zagreb kojim se bahato šeću kvarni javni dužnosnici i pripadnici „zločinačke organizacije“. Nije poznato iz kojih je izvora prikupio podatke i „podatke“ za svoje članke o Splitu, ali treba upozoriti kako se gradove kao vrlo složene društvene mehanizme može meritorno analizirati samo na osnovi pobližega poznavanja tih sredina i pouzdanih činjenica.

Željko Kerum
Poglavito to vrijedi za Split, grad koji je toliko slojevit i određen suprotnostima da je sam Tin Ujević ustvrdio kako ima „takvu boju duše da je o njoj opasno i govoriti“. Odgovornosti Kuljiša za postavljanje još jednoga paklenog mehanizma „grada slučaja“ u temelje Splita, srozavanje ionako niske razine kulture javnog komuniciranja u nas i povećavanje znatnih regionalnih podjela u suvremenoj Hrvatskoj ima napretek. I ne samo njegove.

U javnosti su se proteklih nekoliko tjedana pojavili tekstovi i istupi u kojima se znatan dio građana Splita označava u kolektivnoj svijesti odvajkada pejorativno doživljenom oznakom „vlaji“, pri čemu se osobito spominje novoga gradonačelnika i njegove pristaše. Tako je Igor Mandić u svojem intervju u emisiji HTV-a „Nedjeljom u dva“ čak rekao: „Željko Kerum ne reprezentira Split, on je samo izabran. Predstavlja element Splita, kako kažemo mi građani, vlaški dio.“ Uopće nisam pristaša Keruma i da sam umjesto na izborima u Zagrebu sudjelovao na onima u Splitu, „sto posto“ ne bih glasovao za njega, a osobno sam u nekoliko navrata javno kritizirao njegove izjave i političke poteze.

Ali, kao uvjereni demokrat jako sam osjetljiv na neprihvaćanje rezultata slobodnih izbora i odbijanje da se tako izabranom gradonačelniku (isto vrijedi i za predsjednika: sjetimo se samo kako su ekstremni desničari vrijeđali Stjepana Mesića) pruži šansa da reprezentira sve građane i cijeli grad (zemlju). Primitivne i šovinističke izjave te nemeritorne odluke (jedan znakoviti splitski grafit iz devedesetih: „Treba znati vladati“) Željka Keruma treba izravno kritizirati, ali pritom je nužno dobro paziti da se „s prljavom vodom ne izbaci i dijete“, odnosno ne potire demokratska volja i diskreditira građane koji su je izrazili.

Najvažniji je doprinos gradu

Gnušam se posprdnoga i podcjenjivačkog odnosa prema građanima Splita porijeklom iz Dalmatinske zagore, kao što prezirem i takav odnos prema svima „drugima“ - Srbima, homoseksualcima i pripadnicima ostalih manjina. Moje dvije kćeri su po svojim korijenima napola „vlajine“; otprilike 50 posto mojih splitskih prijatelja i poznanika s kojima se družim, odnosno njihovi roditelji, uglavnom visoko obrazovani ljudi, rođeni su u nekom dalmatinskom mjestu „iza brda“; dvojica „meštara“ (pok. Srđan Vrcan i pok. Joško Kulušić) koji su najviše utjecali na moj profesionalni razvoj (ovaj tekst i druge medijske tekstove, uz ostalo, pišem zato što mi je šjor Joško, legendarni urednik „Slobodne Dalmacije“, jednom dao šansu...) bili su rodom iz okolice Sinja, što ih nije spriječilo da imaju mnogo ljubavi za svoj grad, i to toliko da ga mogu vidjeti očima istine (G. Marquez).

Bili ljudi porijeklom iz Zagore ili iz Splita, odnosno priobalja, jedino je važno koliko pridonose gradu u kojemu žive ili ga, pak, srozavaju. A jednih i drugih ispod Marjana očito ima među i jednima i drugima. Ide mi na živce i izjednačavanje brojnih Kerumovih birača (četvrtina punoljetne populacije Splita) s primitivnim brđanima; treba s tim u vezi upozoriti kako ljudi s (prevladavajućim) korijenima iz Zagore danas u stanovništvu Splita ne sudjeluju s dvije trećine, kao što je prošloga tjedna u „Jutarnjem listu“ procijenio Jurica Pavičić, nego manje od toga – nešto više od 40 posto, kako su pokazali rezultati jedne ankete koju sam u Splitu proveo početkom ovoga desetljeća.

Također, poznajem više osoba koje su glasovale za Željka Keruma, a porijeklom su s obale ili otoka. Većina onih koji su dali potporu listi vlasnika „Jokera“ vjerojatno su „mješovita“ porijekla, iz obitelji sastavljenih, primjerice, od vlaja i bodula.

Sukob kultura

Naime, žene i muškarci iz različitih područja Dalmacije i drugih krajeva u posljednjih su pola stoljeća intenzivnih doseljavanja u Split međusobno sklopili brojne brakove, i to uglavnom bez izražavanja neke socijalne distancije kod njih samih ili njihovih roditelja i obitelji.

Slijedeći misao Jeana Jacquesa Rousseaua prema kojoj „zgrade čine naselje, ali građani čine grad“, može se ocijeniti kako je Split kao izrazito kompleksna urbana cjelina sačinjen, posebno intenzivno u posljednjih pola stoljeća, od građana vrlo heterogenih kulturnih i drugih obilježja.

U Splitu i još izraženije oko Splita u posljednje se vrijeme nanovo intenzivira određeni sukob kultura slijedom kojega se taj grad pokušava pretvoriti u svojevrsnu urbanu ludu Hrvatske. Što se tiče načina odvijanja toga sukoba, moj je stav jasan: neopravdano je i štetno suprotstavljati se primitivizmu i malograđanštini primitivnim i malograđanskim sredstvima.

(U sljedećem broju: Zastarjele podjele i različite (malo)građanske kulture)

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/drazen-lalic-o-novom-pokusaju-da-se-split-predstavi-kao-grad-slucaj-kuljisevi-majmuni-lopovi-i-papci-najcesce-imaju-zg-registraciju-70857 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=32d9aa0f4e610730f3e1c9ba67e8af39910d6a61 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=DRA%C5%BDEN+LALI%C4%86+O+NOVOM+POKU%C5%A0AJU+DA+SE+SPLIT+PREDSTAVI+KAO+GRAD+SLU%C4%8CAJ+%26%23039%3BKulji%C5%A1evi+majmuni%2C+lopovi+i+papci+naj%C4%8De%C5%A1%C4%87e+imaju+ZG+registraciju%26%23039%3B&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fdrazen-lalic-o-novom-pokusaju-da-se-split-predstavi-kao-grad-slucaj-kuljisevi-majmuni-lopovi-i-papci-najcesce-imaju-zg-registraciju-70857 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fdrazen-lalic-o-novom-pokusaju-da-se-split-predstavi-kao-grad-slucaj-kuljisevi-majmuni-lopovi-i-papci-najcesce-imaju-zg-registraciju-70857 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Prvi je val konstruiranja grada slučaja krenuo 1988. esejom “Split vražji otok”, potom je sredinom 90-ih Split dobio oznaku “narkograda”, onda je početkom ovoga desetljeća etiketiran kao središte ekstremnih desničara, da bi ovih dana bio proglašen “metrop [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ugledni splitski sociolog na radu u zagrebu [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Hrvatskaugledni splitski sociolog na radu u zagrebu

DRAŽEN LALIĆ O NOVOM POKUŠAJU DA SE SPLIT PREDSTAVI KAO GRAD SLUČAJ 'Kuljiševi majmuni, lopovi i papci najčešće imaju ZG registraciju'

Piše PSD.
10. listopada 2009. - 00:41
PREMIUM
Prvi je val konstruiranja grada slučaja krenuo 1988. esejom “Split vražji otok”, potom je sredinom 90-ih Split dobio oznaku “narkograda”, onda je početkom ovoga desetljeća etiketiran kao središte ekstremnih desničara, da bi ovih dana bio proglašen “metropolom propale istočne Hrvatske”
piše dr. dražen lalić

Dražen Lalić
Grad slučaj, ponovno. U posljednjih dvadesetak godina, prema mojem uvidu, ovo je već četvrti veliki val (bilo ih je još malih i srednjih) konstruiranja i poticanja kolektivne predodžbe o Splitu kao o nekoj politički i kulturno iščašenoj sredini koja je sasvim kontaminirana izljevima primitivizma i urbanim teškoć...
#DRAŽENLALIĆ
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. svibanj 2024 09:24