stdClass Object
(
[id] => 636665
[title] => Donosimo primjere zadataka iz PISA testa, biste li ih znali riješiti? Čak 64 posto naših đaka nije znalo izračunati duljinu koraka
[alias] => donosimo-primjere-zadataka-iz-pisa-testa-biste-li-ih-znali-rijesiti-cak-64-posto-nasih-daka-nije-znalo-izracunati-duljinu-koraka
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Na slici su prikazani otisci stopala čovjeka koji hoda. Duljina koraka P je udaljenost između stražnjih dijelova dvaju uzastopnih otisaka. Za muškarce, formula n/P = 140 daje približan odnos između n i P, gdje je n = broj koraka u minuti, a P = duljina koraka u metrima. PITANJE: Ako se ova formula koristi za Hrvojevo hodanje, a Hrvoje napravi 70 koraka u minuti, koliko iznosi Hrvojeva duljina koraka? Prikaži postupak izračunavanja.
Na ovo pitanje iz provjere matematičke pismenosti na jednome od ranijih PISA testiranja točan odgovor nije znalo dati 64 posto hrvatskih učenika.
A to je samo jedan od jednostavnijih zadataka iz ovakvih istraživanja, ali očigledno prezahtjevan za hrvatske 15-godišnjake, koji su i na najnovijem PISA testiranju 2018. godine pokazali ispodprosječne rezultate u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti.
Zašto je tome tako? Zašto se ni uz sva precizno objašnjena pitanja, slike, grafove, dijagrame, naši učenici ne odvažuju ili ne znaju koristiti alate poput logičkog i kritičkog mišljenja, logičkog zaključivanja?
Je li gore što od 2006. godine, otkad smo naše 15-godišnjake uključili u to međunarodno istraživanje, učenici stagniraju u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti ili to što se strmoglavljuju u domeni prirodoslovne pismenosti? Zašto djeca nakon završene obvezne osnovne škole u velikom broju ne razumiju pitanja osnovne složenosti, a podsjetimo, na najnovijoj PISA-i iz 2018. godine zauzeli su 29. mjesto u čitalačkoj, 36. mjesto u prirodoslovnoj i 40. mjesto u matematičkoj pismenosti od 79 ispitivanih zemalja.
Stručnjaci se slažu da je tome više uzroka.
- PISA je istraživanje osmišljeno prema konceptu pismenosti i usmjereno na poznavanje te primjenu određenih vještina u svakodnevnom životu. Djeca se na PISA testiranju nalaze u ispitnoj situaciji u novom okruženju, koje ne vježbaju u našem obrazovnom sustavu. Uz to, izazov našim učenicima predstavlja potreba da se integriraju znanja iz različitih područja i da na taj način integrirano znanje smjeste u praktično okruženje i pruže odgovor. Taj aspekt pismenosti, odnosno primjene znanja u neposrednom životnom okruženju, nedovoljno je zastupljen u cijeloj vertikali našeg obrazovanja – smatra prof. dr. Josip Burušić, voditelj Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala zagrebačkog Instituta Ive Pilara. Tu je i aspekt osposobljenosti učitelja da na inovativan način poučavaju učenike u mjeri i na način kojim bi se odgovorilo na individualne potrebe učenika.
- Naši učitelji realno i nemaju previše autonomije jer su planovi i programi propisani. Čak i oni koji iskazuju neku kreativnost i inovativnost, suočavaju se s administrativnim zahtjevima da slijede propisani kurikulum. U takvoj situaciji apsolutne propisanosti i administrativne presije brzo odustaju i najkreativniji – zaključuje prof. dr. Burušić.
- Nije čudo što su u matematičkoj pismenosti najbolji učenici iz dalekoistočnih zemalja. Biti dobar u matematici dio je tamošnje kulture, generalni je stav pozitivan i djeca se time žele baviti. U nas je, pak, generalni stav u društvu da je matematika nešto nepotrebno i dosadno, djeca o tome slušaju i kod kuće. Dok se to ne promijeni, nastavnik se može “rastaviti”, ali velikih pomaka neće biti – ocjenjuje doc. dr. Franka Miriam Bruckler s Matematičkog odsjeka zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
U matematici, kao i u sportu, ne možete bez redovitog vježbanja, a djeca danas u tome još uvijek vide samo apstraktne formule, kaže ona.
- Više problemskih zadataka u nastavi u našoj školi je poželjno, kao i poticanje na kritičko mišljenje, ali to, barem kada je u matematici riječ, ne bi riješilo generalni problem. Prvi korak je taj da na razini društva shvatimo važnost matematike kao alata koji vodi naprijed – kaže doc. dr. Bruckler.
PLJAČKE
Neki televizijski izvjestitelj pokazao je sljedeći grafikon i izjavio: “Ovaj grafikon pokazuje da je od 1998. do 1999. godine došlo do ogromnog porasta u broju pljački.”
Smatraš li da je izvjestiteljeva izjava realno tumačenje grafikona? Obrazloži svoj odgovor.
PRODAJA ALBUMA
U siječnju su sastavi Divlja tišina i Pomahnitale princeze izdali nove albume. U veljači su uslijedili albumi sastava Nema problema i Metalni orlovi. Grafikon prikazuje prodaju albuma tih sastava od siječnja do lipnja.
a) Koliko albuma je prodao sastav Metalni orlovi u travnju?
b) Menadžer sastava Pomahnitale princeze zabrinut je jer se broj njihovih prodanih albuma smanjio od veljače do lipnja. Koliko bi mogla iznositi količina njihove prodaje za srpanj nastavi li se isti negativni trend?
POVRŠINA STANA
Ovo je tlocrt stana koji Goranovi roditelji žele kupiti od jedne agencije za prodaju nekretnina.
Da bi procijenio ukupnu površinu stana, možeš izmjeriti veličinu svake prostorije, izračunati površinu te zbrojiti sve površine. Međutim, postoji mnogo učinkovitija metoda za procjenu ukupne površine kod koje moraš izmjeriti samo 4 dužine. Označi na gornjem tlocrtu četiri dužine koje su potrebne za procjenu ukupne površine ovoga stana.
Grabar Kitarović: Rezultati PISA 2018 dokaz da reforma ne donosi rezultate
Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović u srijedu za posjeta varaždinskom Sveučilištu Sjever izrazila žaljenje zbog rezultata PISA 2018, prema kojima su naši učenici ispod prosjeka zemalja OECD-a, a za nju je to dokaz kako reforma obrazovanja ne donosi rezultate i da s njom moramo "žustrije krenuti.”
U govoru studentima, Grabar Kitarović je istaknula da se od početka mandata zalaže za decentralizaciju koju smatra jednim od ključeva rješavanja pitanja svih pitanja u Hrvatskoj, a to je demografija.
„Svaki dio Hrvatske jednako je bitan kao i Zagreb i moj je cilj zadržati ljude u svim dijelovima Hrvatske, posebno mlade ljude. Za to, naravno, moramo pružiti temeljne uvjete, a jedan od njih je obrazovanje, posebno visokoškolsko obrazovanje i posebno STEM", rekla je predsjednica.
Dodala je kako je poznato da Sveučilište Sjever ima 26 studijskih programa te da se većim dijelom izvode programi iz STEM područja. Istaknula je da od početka mandata snažno potiče interes učenika za područje STEM-a, zbog čega je, kako je rekla, nekad bila i meta neopravdanih i neutemeljenih kritika.
"Dokazano je da zemlje koje imaju razvijene programe iz tog područja i vrsne STEM stručnjake bilježe snažan gospodarski razvoj" rekla je Grabar- Kitarović.
Predsjednica se osvrnula i na rezultate PISA testova, izrazivši žaljenje što su tako loši za hrvatske učenike.
„Rezultati tih istraživanja pokazuju da naš obrazovni sustav umjesto da ide naprijed, na žalost ide unatrag. Ne možemo nikako biti zadovoljni tim rezultatima za 2018. godinu. Na žalost, mislim da je to jedan od dokaza da ova reforma obrazovanja o kojoj toliko pričamo ne donosi rezultate i da moramo žustrije krenuti”, rekla je predsjednica.
Istaknula je kako "nema mjesta svađama o ideološkim pitanjima, već se trebamo usredotočiti na ljude, studente, učenike."
Mišljenja je da se mora puno više pozornosti posvetiti razvoju STEM područja u cjelini, kako bi se Hrvatska razvijala kao moderno društvo znanja i napretka. Nazvala je STEM zanimanja zanimanjima budućnosti i za mladiće i za djevojke.
Dodala je kako obrazovne politike nisu i ne smiju biti politički ukras stranaka, niti sredstvo ideoloških obračuna.
„Zbog toga sam dosad podržala sve ministre obrazovanja i one koji su podržavali reformu obrazovanja, ali ovi su rezultati poražavajući i svi moramo uložiti puno više napora, jer ulaganje u mlade ljude je ulaganje u budućnost ove države”, rekla je.
Kako je istaknula "moramo osuvremeniti obrazovne programe, rasteretiti učenika suvišnih informacija i podupirati njihovu matematičku, prirodoslovnu, a iznad svega čitalačku pismenost u kojoj smo također ispod prosjeka članica OECD-a u kojima se provode PISA istraživanja".
Budući da se na Sveučilištu Sjever, između ostaloga, izvodi diplomski sveučilišni studij Sestrinstvo - Menađment u sestrinstvu, predsjednica se osvrnula i na tu profesiju te istaknula kako profesije kao što su medicinske sestre "sigurno neće nestati te da su iznimno potrebne i tražene, kako kod nas tako i u Europi."
Govoreći o stanju u zdravstvenim ustanovama, rekla je kako je „tehnologija koliko-toliko na razini, ali da se još uvijek ne ulaže dovoljno u ljude." Odlaze nam liječnici, odlaze nam sestre, još malo moramo uložiti u tehnologiju i nadogradnju sustava kako bismo spriječili odljev medicinskih sestara iz Hrvatske”, rekla je Grabar-Kitarović.
Nakon posjeta Sveučilištu Sjever, predsjednica je obišla Advent u Varaždinu, nakon čega će nazočiti božićnom druženju s članovima HDZ-a i ostalim građanima u varaždinskoj Areni.
Na slici su prikazani otisci stopala čovjeka koji hoda. Duljina koraka P je udaljenost između stražnjih dijelova dvaju uzastopnih otisaka. Za muškarce, formula n/P = 140 daje približan odnos između n i P, gdje je n = broj koraka u minuti, a P = duljina koraka u metrima. PITANJE: Ako se ova formula koristi za Hrvojevo hodanje, a Hrvoje napravi 70 koraka u minuti, koliko iznosi Hrvojeva duljina koraka? Prikaži postupak izračunavanja.
Na ovo pitanje iz provjere matematičke pismenosti na jednome od ranijih PISA testiranja točan odgovor nije znalo dati 64 posto hrvatskih učenika.
A to je samo jedan od jednostavnijih zadataka iz ovakvih istraživanja, ali očigledno prezahtjevan za hrvatske 15-godišnjake, koji su i na najnovijem PISA testiranju 2018. godine pokazali ispodprosječne rezultate u čitalačkoj, matematičkoj i prirodoslovnoj pismenosti.
Zašto je tome tako? Zašto se ni uz sva precizno objašnjena pitanja, slike, grafove, dijagrame, naši učenici ne odvažuju ili ne znaju koristiti alate poput logičkog i kritičkog mišljenja, logičkog zaključivanja?
Je li gore što od 2006. godine, otkad smo naše 15-godišnjake uključili u to međunarodno istraživanje, učenici stagniraju u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti ili to što se strmoglavljuju u domeni prirodoslovne pismenosti? Zašto djeca nakon završene obvezne osnovne škole u velikom broju ne razumiju pitanja osnovne složenosti, a podsjetimo, na najnovijoj PISA-i iz 2018. godine zauzeli su 29. mjesto u čitalačkoj, 36. mjesto u prirodoslovnoj i 40. mjesto u matematičkoj pismenosti od 79 ispitivanih zemalja.
Stručnjaci se slažu da je tome više uzroka.
- PISA je istraživanje osmišljeno prema konceptu pismenosti i usmjereno na poznavanje te primjenu određenih vještina u svakodnevnom životu. Djeca se na PISA testiranju nalaze u ispitnoj situaciji u novom okruženju, koje ne vježbaju u našem obrazovnom sustavu. Uz to, izazov našim učenicima predstavlja potreba da se integriraju znanja iz različitih područja i da na taj način integrirano znanje smjeste u praktično okruženje i pruže odgovor. Taj aspekt pismenosti, odnosno primjene znanja u neposrednom životnom okruženju, nedovoljno je zastupljen u cijeloj vertikali našeg obrazovanja – smatra prof. dr. Josip Burušić, voditelj Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala zagrebačkog Instituta Ive Pilara. Tu je i aspekt osposobljenosti učitelja da na inovativan način poučavaju učenike u mjeri i na način kojim bi se odgovorilo na individualne potrebe učenika.
- Naši učitelji realno i nemaju previše autonomije jer su planovi i programi propisani. Čak i oni koji iskazuju neku kreativnost i inovativnost, suočavaju se s administrativnim zahtjevima da slijede propisani kurikulum. U takvoj situaciji apsolutne propisanosti i administrativne presije brzo odustaju i najkreativniji – zaključuje prof. dr. Burušić.
- Nije čudo što su u matematičkoj pismenosti najbolji učenici iz dalekoistočnih zemalja. Biti dobar u matematici dio je tamošnje kulture, generalni je stav pozitivan i djeca se time žele baviti. U nas je, pak, generalni stav u društvu da je matematika nešto nepotrebno i dosadno, djeca o tome slušaju i kod kuće. Dok se to ne promijeni, nastavnik se može “rastaviti”, ali velikih pomaka neće biti – ocjenjuje doc. dr. Franka Miriam Bruckler s Matematičkog odsjeka zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
U matematici, kao i u sportu, ne možete bez redovitog vježbanja, a djeca danas u tome još uvijek vide samo apstraktne formule, kaže ona.
- Više problemskih zadataka u nastavi u našoj školi je poželjno, kao i poticanje na kritičko mišljenje, ali to, barem kada je u matematici riječ, ne bi riješilo generalni problem. Prvi korak je taj da na razini društva shvatimo važnost matematike kao alata koji vodi naprijed – kaže doc. dr. Bruckler.
PLJAČKE
Neki televizijski izvjestitelj pokazao je sljedeći grafikon i izjavio: “Ovaj grafikon pokazuje da je od 1998. do 1999. godine došlo do ogromnog porasta u broju pljački.”
Smatraš li da je izvjestiteljeva izjava realno tumačenje grafikona? Obrazloži svoj odgovor.
PRODAJA ALBUMA
U siječnju su sastavi Divlja tišina i Pomahnitale princeze izdali nove albume. U veljači su uslijedili albumi sastava Nema problema i Metalni orlovi. Grafikon prikazuje prodaju albuma tih sastava od siječnja do lipnja.
a) Koliko albuma je prodao sastav Metalni orlovi u travnju?
b) Menadžer sastava Pomahnitale princeze zabrinut je jer se broj njihovih prodanih albuma smanjio od veljače do lipnja. Koliko bi mogla iznositi količina njihove prodaje za srpanj nastavi li se isti negativni trend?
POVRŠINA STANA
Ovo je tlocrt stana koji Goranovi roditelji žele kupiti od jedne agencije za prodaju nekretnina.
Da bi procijenio ukupnu površinu stana, možeš izmjeriti veličinu svake prostorije, izračunati površinu te zbrojiti sve površine. Međutim, postoji mnogo učinkovitija metoda za procjenu ukupne površine kod koje moraš izmjeriti samo 4 dužine. Označi na gornjem tlocrtu četiri dužine koje su potrebne za procjenu ukupne površine ovoga stana.
Grabar Kitarović: Rezultati PISA 2018 dokaz da reforma ne donosi rezultate
Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović u srijedu za posjeta varaždinskom Sveučilištu Sjever izrazila žaljenje zbog rezultata PISA 2018, prema kojima su naši učenici ispod prosjeka zemalja OECD-a, a za nju je to dokaz kako reforma obrazovanja ne donosi rezultate i da s njom moramo "žustrije krenuti.”
U govoru studentima, Grabar Kitarović je istaknula da se od početka mandata zalaže za decentralizaciju koju smatra jednim od ključeva rješavanja pitanja svih pitanja u Hrvatskoj, a to je demografija.
„Svaki dio Hrvatske jednako je bitan kao i Zagreb i moj je cilj zadržati ljude u svim dijelovima Hrvatske, posebno mlade ljude. Za to, naravno, moramo pružiti temeljne uvjete, a jedan od njih je obrazovanje, posebno visokoškolsko obrazovanje i posebno STEM", rekla je predsjednica.
Dodala je kako je poznato da Sveučilište Sjever ima 26 studijskih programa te da se većim dijelom izvode programi iz STEM područja. Istaknula je da od početka mandata snažno potiče interes učenika za područje STEM-a, zbog čega je, kako je rekla, nekad bila i meta neopravdanih i neutemeljenih kritika.
"Dokazano je da zemlje koje imaju razvijene programe iz tog područja i vrsne STEM stručnjake bilježe snažan gospodarski razvoj" rekla je Grabar- Kitarović.
Predsjednica se osvrnula i na rezultate PISA testova, izrazivši žaljenje što su tako loši za hrvatske učenike.
„Rezultati tih istraživanja pokazuju da naš obrazovni sustav umjesto da ide naprijed, na žalost ide unatrag. Ne možemo nikako biti zadovoljni tim rezultatima za 2018. godinu. Na žalost, mislim da je to jedan od dokaza da ova reforma obrazovanja o kojoj toliko pričamo ne donosi rezultate i da moramo žustrije krenuti”, rekla je predsjednica.
Istaknula je kako "nema mjesta svađama o ideološkim pitanjima, već se trebamo usredotočiti na ljude, studente, učenike."
Mišljenja je da se mora puno više pozornosti posvetiti razvoju STEM područja u cjelini, kako bi se Hrvatska razvijala kao moderno društvo znanja i napretka. Nazvala je STEM zanimanja zanimanjima budućnosti i za mladiće i za djevojke.
Dodala je kako obrazovne politike nisu i ne smiju biti politički ukras stranaka, niti sredstvo ideoloških obračuna.
„Zbog toga sam dosad podržala sve ministre obrazovanja i one koji su podržavali reformu obrazovanja, ali ovi su rezultati poražavajući i svi moramo uložiti puno više napora, jer ulaganje u mlade ljude je ulaganje u budućnost ove države”, rekla je.
Kako je istaknula "moramo osuvremeniti obrazovne programe, rasteretiti učenika suvišnih informacija i podupirati njihovu matematičku, prirodoslovnu, a iznad svega čitalačku pismenost u kojoj smo također ispod prosjeka članica OECD-a u kojima se provode PISA istraživanja".
Budući da se na Sveučilištu Sjever, između ostaloga, izvodi diplomski sveučilišni studij Sestrinstvo - Menađment u sestrinstvu, predsjednica se osvrnula i na tu profesiju te istaknula kako profesije kao što su medicinske sestre "sigurno neće nestati te da su iznimno potrebne i tražene, kako kod nas tako i u Europi."
Govoreći o stanju u zdravstvenim ustanovama, rekla je kako je „tehnologija koliko-toliko na razini, ali da se još uvijek ne ulaže dovoljno u ljude." Odlaze nam liječnici, odlaze nam sestre, još malo moramo uložiti u tehnologiju i nadogradnju sustava kako bismo spriječili odljev medicinskih sestara iz Hrvatske”, rekla je Grabar-Kitarović.
Nakon posjeta Sveučilištu Sjever, predsjednica je obišla Advent u Varaždinu, nakon čega će nazočiti božićnom druženju s članovima HDZ-a i ostalim građanima u varaždinskoj Areni.
Na slici su prikazani otisci stopala čovjeka koji hoda. Duljina koraka P je udaljenost između stražnjih dijelova dvaju uzastopnih otisaka. Za muškarce, formula n/P = 140 daje približan odnos između n i P, gdje je n = broj koraka u minuti, a P = duljina koraka u metrima. PITANJE: Ako se ova formula koristi za Hrvojevo hodanje, a Hrvoje napravi 70 koraka u minuti, koliko iznosi Hrvojeva duljina koraka? Prikaži postupak izračunavanja.
Na ovo pitanje iz provjere matematičke pismenosti na jednome od ranijih PISA testiranja točan odgovor nije znalo dati 64 posto hrvatskih učenika.
A to je samo jedan od jednostavnijih zadataka iz ovakvih istraživanja, ali očigledno prezahtjevan za hrvatske 15-godišnjake, koji su i na najnovijem PISA testiranju 2018. godine pokazali ispodprosječne rezu...
