SD Dojavi
OSMRTNICE
PRETPLATA
PREMIUM
stdClass Object ( [id] => 563787 [title] => Dok je ustaša i partizana, koga briga za starohrvatsku baštinu: možete li zamisliti kako bi u Britaniji bio dočekan naš turist koji bi pokušao skakati po Stonehengeu?  [alias] => dok-je-ustasa-i-partizana-koga-briga-za-starohrvatsku-bastinu-mozete-li-zamisliti-kako-bi-u-britaniji-bio-docekan-nas-turist-koji-bi-pokusao-skakati-po-stonehengeu-nbsp [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Zašto je našoj ultradesnici i braniteljima bilo važnije tražiti ostavku ministrice Nine Obuljen Koržinek zbog nekoliko filmova koje je financirao Hrvatski audiovizualni centar, nego zahtijevati da ode jer Ministarstvo zapušta starohrvatsku baštinu?

Primjer prvi. Mjesto radnje središte Zadarskog polutoka, blizu rive (iza hotela "Zagreb"). Stoji ta cijev od vanjske jedinice klima-uređaja koju godinu, a odnedavno je dobila društvo od još nekoliko cijevi i nitko se odviše ne uzbuđuje. Malo domišljatosti i puno bezobrazluka. I eto rješenja. U stambenoj zgradi prebacili četiri cijevi iz klima-uređaja do ograđene površine u kojoj se nalaze arheološki ostaci ranosrednjovjekovne crkvice sv. Stomorice.

Turisti i građani prolaze ispod tih cijevi, voda kapa u arheološke iskopine, a komunalni redari valjda ne gledaju tako visoko u zrak kad prolaze, kao bogme ni konzervatori. U međuvremenu, dio vode se slijeva niz rubni zid kojim je ograđeno nalazište i po kojem ostaju crni tragovi, a kad kapa druga cijev nastaje blato uz same temelje ostataka crkvice.

Probajte to u Stonehengeu

Inače, crkvica svete Stomorice iz X.- XI. st. unikatna je ranokršćanska crkva ovakvog tipa kod nas. Ima šesterolisnu osnovu, a umjesto jedne apside ima pravokutni krak na kojemu je bio zvonik. Ona ima tlocrt nalik na ključ pa legenda kaže da simbolizira ključeve sv. Petra. Ovaj posebni tlocrt - "ključ" iskorišten je kao logo stranice Turističke zajednice "Secret Zadar". "Otkrijte i istražite tajni Zadar čitajući ove i još mnoge druge legende i crtice", pozivaju na sajtu Turističke zajednice.

U međuvremenu, po Stomorici su nedavno skakali strani turisti, zabavljajući se vještinom kretanja po zidovima zvanom parkour. Mediji su sa simpatijama komentirali kako su turisti našli “savršeno mjesto za svoju zabavu”. Možete li zamisliti kako bi u Britaniji bio dočekan naš turist koji bi pokušao iz zabave skakati po Stonehengeu?

To nije sve, od prošlog ljeta kameno oplošje tisućljetnog Sv. Donata postalo je “platno” na kojem se projicira reklama. Kad padne noć, na tisućljetnoj fasadi oglašava se izložba “Old Croatian heritage in new light”. Oglas je postao još veći ovog ljeta, pa sad s pleternim krugom i strelicom projekcija zauzme trećinu visine crkve Donata koji spada u najveće predromaničke crkve u Europi!
U početku su građani negodovali pitajući se što konzervatori rade, ali sad je ovakvo oglašavanje postalo dio rutine u ne odveć maštovitoj turističkoj ponudi Zadra.

Odnos prema predromaničkim crkvicama nije bolji ni kada krenemo prema Splitu. Nakon svih medijskih napisa, doznali smo kako se ipak ne prodaje teren Šuplje crkve u kojoj se krunio kralj Zvonimir. Ali, stanje s tim lokalitetom daleko je od idealnog. Jedna od najvažnijih crkava iz 11. stoljeća tretira se kao najbeznačajnija baraka. Temelji redovito poplave zimi ili za velikih kiša. Bude blata, trava izraste...

Prošle godine je ministrica Obuljen Koržinek prilikom posjeta Saloni, Dioklecijanovu akveduktu i Zvonimirovoj krunidbenoj crkvi obećala pomoć svog ministarstva preko Hrvatskih voda da se zaustavi poplavljivanje temelja crkve. Ali i dalje najviše brige o tome vodi Grad Solin, a to nije dovoljno.

U Splitu, crkvica sv. Trojice iz IX. stoljeća na Poljudu se nalazi okružena smećem, zapuštenim raslinjem, do nje vode dva vrlo neuredna makadamska puta. Netko je bez ikakve dozvole posadio uz nju bugenviliju, misleći valjda da je ukrašava. A netko drugi skinuo je s nje znak da se radi o zaštićenom kulturnom dobru (možda zbog prodaje u staro željezo?). Par metara od crkve su neugledne barake potleušice i nekakva poljoprivreda… Nitko ne uređuje ambijent za najbolje očuvanu šesterolisnu predromaničku crkvu u nas.

Da se barem pokosi...

U Varoši je crkva sv. Mikule iz XI. stoljeća (poslije mijenjana). Njezin krov je postao botanički vrt, godinama zarasta u veliki korov. Sreća je da kamene ploče s krovišta još ne padaju prolaznicima na glave. A kad mi ne brinemo o svom naslijeđu, neće ni drugi. Pa su tako ovo ljeto strani motociklisti našli parking neposredno ispred vratnica ove male, ali umjetnički važne crkvice, koja na sebi nema oznaku da je zaštićeni spomenik kulture, niti postoji oznaka u Varoši kako doći do nje.

Srednjovjekovne pustinjačke crkvice na Marjanu, od kojih su neke oštećene, nemoguće je posjetiti i u njih ući ako ne znate tajnu šifru - a to je da nazovete nekoga iz bratovštine sv. Križa, koja o njima brine i otvara ih nedjeljom, po dogovoru, u popodnevnim satima. I južnije, osobito na Lopudu, nalazimo nekoliko zapuštenih crkvica.

Usput, jeste li znali da ove godine Arheološki muzej u Zagrebu i Muzej arheoloških spomenika u Splitu pod geslom ”Branimirova godina” obilježavaju 1130 godina od pronalaska natpisa pronađenog u Muću Gornjem 1871. na ulomku oltarne pregrade iz 888. godine s njegovim imenom? Samo desetak godina ranije papa Ivan VIII., prema ondašnjim uzusima priznaje Branimira i njegov narod, a kako se uobičajilo tumačiti u nas, time priznaje i hrvatsku državu. Izložba u Arheološkome muzeju u Zagrebu, otvorena 22. kolovoza, posvećena je pisanim svjedočanstvima o Branimiru i arheološkim istraživanjima u Muću. Druga izložba otvorena na isti dan u Muzeju posvećena je graditeljstvu u doba Branimira. Odjek koji su izložbe dobile je vrlo malen. Što se, nekako, moglo i očekivati.

Što se zapravo događa? Je li u pitanju zaborav, odnosno indiferentnost prema počecima državnosti i vremenima kad su Hrvati ovdje došli i prema materijalnim tragovima kulture?

Naravno, nisu sve stare crkvice u jako lošem stanju, mnogima fali malo restauratorskih radova, ili da se barem pokosi trava. Ali kad je očit nemar u pitanju ili kad je baština doista ugrožena i profanirana, to ne izaziva reakciju koja bi se očekivala u atmosferi u kojoj je nacionalizam pojačan, a čak je poželjno biti radikalno desno orijentiran, ako je suditi po komentarima na društvenim mrežama. Pa se postavlja pitanje, nije li sve to turbo desničarenje velika i pomodna - laž? Je li kič nacionalizam, u Thompsonovoj scenografiji mistike “mačeva i pletera”, privlačniji od stvarnog “kamenja” zapuštene povijesti?

Zgražanje za sva vremena

Dovoljno se sjetiti kako su arheolozi na čelu sa Ljubom Gudeljem morali braniti lokalitet Rižinice, koji ima vrijedno naslijeđe, od antike do Trpimira iz IX. stoljeća, od namjere Županijske uprave za ceste koju vodi glavni čovjek gradskog HDZ-a Petar Škorić da se probije trasa preko ove vrijedne nacionalne ostavštine. Prosvjed je organiziralo i Društvo prijatelja solinske baštine, pisalo se i Zlatku Hasanbegoviću, ondašnjem ministru kulture i velikom desničaru. Sve je zaustavljeno istupima rijetkih stručnjaka, pobunom nekolicine entuzijasta i pisanjem medija, a sudeći po tišini kojom su stvar ispratili tzv. veliki Hrvatine, preko Trpimirove baštine komotno bi prošli cesta i plinovod.

Kako je moguće da je nacionalne radikale više privuklo hoće li se graditi ne baš potrebna crkva na početku Splita 3 uz križanje Bušićeve i Poljičke, gdje je predviđena velika tržnica, a u blizini ima dovoljno crkava, nego ugrožavanje tisućljetne baštine?

Zašto je braniteljskim udrugama važnije tražiti zabrane koncerata nego da traže zabranjivanje višemetarskih cijevi od klima-uređaja koje su drznici izbacili na arheološko nalazište crkvice Stomorice usred Zadra?

Ministarstvo kulture zaštitilo je prostor oko Sv. Trojice kao arheološku zonu. No, nema parka, jer Grad i država ne otkupljuju parcele. Pa par metara od crkvice rastu salata i kupus, a s druge strane malo dalje je ilegalni deponij. Zašto branitelji ne traže da država ili Grad otkupe parcele za park sa Sv. Trojicom, osobito jer bi trebao biti pokraj četiri zgrade koje je Ministarstvo branitelja za njih izgradilo?

Nije loše spomenuti da je sakralna baština pomogla Zadru nakon Drugog svjetskog rata. Zadar je tek 1947. službeno prestao biti dio Italije i pripojen je “Narodnoj Republici Hrvatskoj” i ondašnjoj Jugoslaviji. Onda je 1948. došao Miroslav Krleža, zgražajući se nad stanjem baštine. “A na ninskom Sv. Križu raste trava, nema brave, morska sol i vjetrovi grizu i izjedaju glagoljicu starih kraljevskih natpisa, a Sv. Lovro je glavni zahod u centru grada, Sv. Petar izbombardovan...” Potaknuo je Krleža čuveni projekt “Zlato i srebro Zadra” kojemu je bila namjera istaknuti slavensku pripadnost ovoga grada, koja ga je kroz povijest vezivala i s Bosnom. Akademicima je Krleža naložio da se uključe u urbanističku obnovu Zadra kako bi se kulturni spomenici bolje zaštitili.

Jedina crkvica koja je živa kao kulturni i duhovni artefakt je Sv. Križ u Ninu. To valjda može zahvaliti knjizi “Broj iz svjetlosti” Mladena Pejakovića. Naime, dok su neki povjesničari umjetnosti i arheolozi smatrali nepravilnosti u gradnji za nedostatke pa su pri obnovi koristili pučke majstore kako bi sve bilo “autentično”, Pejaković je tvrdio da su navodne nepravilnosti zapravo dio pažljivog projekta.

Dogradnje i devastacije

Na stranicama Grada Nina Sv. Križ se predstavlja kao građevina očuvana iz 9. stoljeća koja je - kalendar. Jer se po njezinim posebno postavljenim prozorima mogu mjeriti točni datumi suncostaja (solsticija) i ravnodnevnice (ekvinocija). Zbog toga se na prvi dan ljeta održava manifestacija “Festival sunca i svjetlosti”. Barem da je netko u Dalmaciji našao povod da ne zabavlja turiste kao kostimirani Rimljani i gladijatori!

Kad je došao nakon prvih izbora u Split, dr. Franjo Tuđman posjetio je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i pitao ondašnjeg ravnatelja koliko naroda ima u kamenu natpise o svojoj državnosti iz ranog srednjeg vijeka, znajući da će odgovor biti – malo.

Jesu li s postignućem suvremene državnosti ova ishodišta nacionalnog identiteta doživjela sudbinu “Vile Velebita” i “Bana Jelačića”, pjesama koje su bile simboli bunta dok nije bilo države, a danas više nikoga ne zanimaju?

Vani, kad nađu tragove vikinškog naselja, od toga naprave reklamu da čitav svijet zna. Ovdje, osim autora monografije o Kliškoj tvrđavi Valtera Firića, skoro nitko ne reagira na dogradnje koje po svojim projektima vode konzervatori na Kliškoj tvrđavi, a kakvih prije nije bilo, a na zahtjeve novinara šef splitskih konzervatora Radoslav Bužančić i izvođači radova nisu pokazali dokumentaciju po kojoj se radovi izvode.

Postanemo li ravnodušni prema povijesti, i ona će biti prema nama. Nisu pronađeni tragovi dvoraca hrvatskih kraljeva i knezova. Nalazi o Hrvatima od VII. do XI. st. su puno siromašniji nego o kulturama prapovijesti ili antike. Nešto povijesnih dokumenata, predromaničke crkvice, pokoji natpisi uklesani u kamenu, karolinški mačevi, ostruge, naušnice, prstenje i glinene posude iz grobišta, svjedoče da smo tu bili od ranog srednjeg vijeka.

Zaborave li Hrvati to ishodište identiteta, na onaj dio bašitne na kojem su u kamenu upisana imena knezova i kraljeva prije tisuću godina u oltarnim pregradama crkvica koje su podizali, slika Otona Ivekovića “Dolazak Hrvata na Jadran” izgledat će kao plakat Turističke zajednice koji nas prikazuje kao turiste koji su navratili okupati se u sinjemu moru.

Kako je u javnosti Thompsonova pjesma “Kletva kralja Zvonimira” postala važnija od sramotne sudbine krunidbene crkve zadnjeg narodnog kralja na koju kao da je bačena kletva? Dok crkva plavi u blatu i močvari, našoj desnici je važnije braniti Marka Perkovića da u uvodu “Čavoglava” pozdravlja ustaškim pozdravom.

Revitalizacija 'kraljevskoga grada'

Jesu li stvarno Bajaga i “Hladno pivo” veći neprijatelji hrvatske kulture od profaniranja jedne od najljepših predromaničkih crkava u Europi, Sv. Donata, s divovskim reklamama?

Ili su društvene mreže i medije zauzeli desni primitivci i provokatori sa svojim priopćenjima i komentarima, koji čine da se u svađama oko gluposti izgubi kolektivna energija, kakva je bila potrebna narodu da u deset godina od 1945. očisti od ruševina Zadar koji je bio 80 posto uništen savezničkim bombardiranjem?

Današnji pandan tog velikog napora bila bi revitalizacija “kraljevskoga grada Knina”, pretvorenog u žalosnu žabokrečinu iz koje mladi - odlaze. Isto se može reći za još širu okolicu, u kojoj su stoljećima živjeli Hrvati i Srbi, a danas je u dijelovima sablasno opustošena i ljudi muku muče da dobiju struju i vodu u XXI. stoljeću.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => (re)definiranje identiteta [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2018-09-03 12:36:44 [created_by] => 3201 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2018-09-03 13:48:47 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2018-09-03 13:44:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 14056 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 142 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska [secure] => 0 [page_title] => Hrvatska [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2018\/09\/30\/Spektar\/9951982.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/09\/30\/Spektar\/9220503.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/09\/30\/Spektar\/6354188.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/09\/30\/Spektar\/9951985.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/09\/30\/Spektar\/9951983.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/09\/30\/Spektar\/10132730.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/09\/30\/Spektar\/10132731.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/09\/30\/Spektar\/10224229.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/09\/30\/Spektar\/10224314.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/09\/30\/Spektar\/10224342.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1205"},{"size0":"1693x2500"},{"size0":"1920x1174"},{"size0":"1920x2718"},{"size0":"1920x1261"},{"size0":"1920x1248"},{"size0":"1920x1256"},{"size0":"1920x1080"},{"size0":"1920x2560"},{"size0":"1920x1080"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 142 [name] => Hrvatska [alias] => hrvatska [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 1 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7552020 Threads: 3 Questions: 1610893579 Slow queries: 4781203 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 110781933 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 59 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front02 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/hrvatska ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /vijesti/hrvatska/dok-je-ustasa-i-partizana-koga-briga-za-starohrvatsku-bastinu-mozete-li-zamisliti-kako-bi-u-britaniji-bio-docekan-nas-turist-koji-bi-pokusao-skakati-po-stonehengeu-nbsp-563787 [printLink] => /vijesti/hrvatska/dok-je-ustasa-i-partizana-koga-briga-za-starohrvatsku-bastinu-mozete-li-zamisliti-kako-bi-u-britaniji-bio-docekan-nas-turist-koji-bi-pokusao-skakati-po-stonehengeu-nbsp-563787?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 271328 [name] => baština [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => bastina [link] => /tag/bastina ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => (re)definiranje identiteta [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Dok je ustaša i partizana, koga briga za starohrvatsku baštinu: možete li zamisliti kako bi u Britaniji bio dočekan naš turist koji bi pokušao skakati po Stonehengeu?  [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3201 [name] => Sandi Vidulić [username] => sandi-viduli [email] => sandi-viduli@sd.hr [password] => $2y$10$QEONSV0iJcSKDJHoRmUlnugIL0..tKPBYNZIP7zCykZEUoWHMIhke [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/sandi-vidulic-3201 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1719 [gender] => m [description] => [image] => [url] => [group] => 1 [plugins] => ) [avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/d7b193a1bc1ac1437dad7e71367ea22f?s=100&default=https%3A%2F%2Ff02.slobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/09/30/Spektar/9951982.jpg [galleryCount] => 10 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/09/30/Spektar/9951982.jpg [title] => ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/09/30/Spektar/9220503.jpg [title] => ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/09/30/Spektar/6354188.jpg [title] => ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/09/30/Spektar/9951985.jpg [title] => ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/09/30/Spektar/9951983.jpg [title] => ) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/09/30/Spektar/10132730.jpg [title] => ) [6] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/09/30/Spektar/10132731.jpg [title] => ) [7] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/09/30/Spektar/10224229.jpg [title] => ) [8] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/09/30/Spektar/10224314.jpg [title] => ) [9] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/09/30/Spektar/10224342.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [videoType] => allvideos [text] => {OCMSplitter}

Zašto je našoj ultradesnici i braniteljima bilo važnije tražiti ostavku ministrice Nine Obuljen Koržinek zbog nekoliko filmova koje je financirao Hrvatski audiovizualni centar, nego zahtijevati da ode jer Ministarstvo zapušta starohrvatsku baštinu?

Primjer prvi. Mjesto radnje središte Zadarskog polutoka, blizu rive (iza hotela "Zagreb"). Stoji ta cijev od vanjske jedinice klima-uređaja koju godinu, a odnedavno je dobila društvo od još nekoliko cijevi i nitko se odviše ne uzbuđuje. Malo domišljatosti i puno bezobrazluka. I eto rješenja. U stambenoj zgradi prebacili četiri cijevi iz klima-uređaja do ograđene površine u kojoj se nalaze arheološki ostaci ranosrednjovjekovne crkvice sv. Stomorice.

Turisti i građani prolaze ispod tih cijevi, voda kapa u arheološke iskopine, a komunalni redari valjda ne gledaju tako visoko u zrak kad prolaze, kao bogme ni konzervatori. U međuvremenu, dio vode se slijeva niz rubni zid kojim je ograđeno nalazište i po kojem ostaju crni tragovi, a kad kapa druga cijev nastaje blato uz same temelje ostataka crkvice.

Probajte to u Stonehengeu

Inače, crkvica svete Stomorice iz X.- XI. st. unikatna je ranokršćanska crkva ovakvog tipa kod nas. Ima šesterolisnu osnovu, a umjesto jedne apside ima pravokutni krak na kojemu je bio zvonik. Ona ima tlocrt nalik na ključ pa legenda kaže da simbolizira ključeve sv. Petra. Ovaj posebni tlocrt - "ključ" iskorišten je kao logo stranice Turističke zajednice "Secret Zadar". "Otkrijte i istražite tajni Zadar čitajući ove i još mnoge druge legende i crtice", pozivaju na sajtu Turističke zajednice.

U međuvremenu, po Stomorici su nedavno skakali strani turisti, zabavljajući se vještinom kretanja po zidovima zvanom parkour. Mediji su sa simpatijama komentirali kako su turisti našli “savršeno mjesto za svoju zabavu”. Možete li zamisliti kako bi u Britaniji bio dočekan naš turist koji bi pokušao iz zabave skakati po Stonehengeu?

To nije sve, od prošlog ljeta kameno oplošje tisućljetnog Sv. Donata postalo je “platno” na kojem se projicira reklama. Kad padne noć, na tisućljetnoj fasadi oglašava se izložba “Old Croatian heritage in new light”. Oglas je postao još veći ovog ljeta, pa sad s pleternim krugom i strelicom projekcija zauzme trećinu visine crkve Donata koji spada u najveće predromaničke crkve u Europi!
U početku su građani negodovali pitajući se što konzervatori rade, ali sad je ovakvo oglašavanje postalo dio rutine u ne odveć maštovitoj turističkoj ponudi Zadra.

Odnos prema predromaničkim crkvicama nije bolji ni kada krenemo prema Splitu. Nakon svih medijskih napisa, doznali smo kako se ipak ne prodaje teren Šuplje crkve u kojoj se krunio kralj Zvonimir. Ali, stanje s tim lokalitetom daleko je od idealnog. Jedna od najvažnijih crkava iz 11. stoljeća tretira se kao najbeznačajnija baraka. Temelji redovito poplave zimi ili za velikih kiša. Bude blata, trava izraste...

Prošle godine je ministrica Obuljen Koržinek prilikom posjeta Saloni, Dioklecijanovu akveduktu i Zvonimirovoj krunidbenoj crkvi obećala pomoć svog ministarstva preko Hrvatskih voda da se zaustavi poplavljivanje temelja crkve. Ali i dalje najviše brige o tome vodi Grad Solin, a to nije dovoljno.

U Splitu, crkvica sv. Trojice iz IX. stoljeća na Poljudu se nalazi okružena smećem, zapuštenim raslinjem, do nje vode dva vrlo neuredna makadamska puta. Netko je bez ikakve dozvole posadio uz nju bugenviliju, misleći valjda da je ukrašava. A netko drugi skinuo je s nje znak da se radi o zaštićenom kulturnom dobru (možda zbog prodaje u staro željezo?). Par metara od crkve su neugledne barake potleušice i nekakva poljoprivreda… Nitko ne uređuje ambijent za najbolje očuvanu šesterolisnu predromaničku crkvu u nas.

Da se barem pokosi...

U Varoši je crkva sv. Mikule iz XI. stoljeća (poslije mijenjana). Njezin krov je postao botanički vrt, godinama zarasta u veliki korov. Sreća je da kamene ploče s krovišta još ne padaju prolaznicima na glave. A kad mi ne brinemo o svom naslijeđu, neće ni drugi. Pa su tako ovo ljeto strani motociklisti našli parking neposredno ispred vratnica ove male, ali umjetnički važne crkvice, koja na sebi nema oznaku da je zaštićeni spomenik kulture, niti postoji oznaka u Varoši kako doći do nje.

Srednjovjekovne pustinjačke crkvice na Marjanu, od kojih su neke oštećene, nemoguće je posjetiti i u njih ući ako ne znate tajnu šifru - a to je da nazovete nekoga iz bratovštine sv. Križa, koja o njima brine i otvara ih nedjeljom, po dogovoru, u popodnevnim satima. I južnije, osobito na Lopudu, nalazimo nekoliko zapuštenih crkvica.

Usput, jeste li znali da ove godine Arheološki muzej u Zagrebu i Muzej arheoloških spomenika u Splitu pod geslom ”Branimirova godina” obilježavaju 1130 godina od pronalaska natpisa pronađenog u Muću Gornjem 1871. na ulomku oltarne pregrade iz 888. godine s njegovim imenom? Samo desetak godina ranije papa Ivan VIII., prema ondašnjim uzusima priznaje Branimira i njegov narod, a kako se uobičajilo tumačiti u nas, time priznaje i hrvatsku državu. Izložba u Arheološkome muzeju u Zagrebu, otvorena 22. kolovoza, posvećena je pisanim svjedočanstvima o Branimiru i arheološkim istraživanjima u Muću. Druga izložba otvorena na isti dan u Muzeju posvećena je graditeljstvu u doba Branimira. Odjek koji su izložbe dobile je vrlo malen. Što se, nekako, moglo i očekivati.

Što se zapravo događa? Je li u pitanju zaborav, odnosno indiferentnost prema počecima državnosti i vremenima kad su Hrvati ovdje došli i prema materijalnim tragovima kulture?

Naravno, nisu sve stare crkvice u jako lošem stanju, mnogima fali malo restauratorskih radova, ili da se barem pokosi trava. Ali kad je očit nemar u pitanju ili kad je baština doista ugrožena i profanirana, to ne izaziva reakciju koja bi se očekivala u atmosferi u kojoj je nacionalizam pojačan, a čak je poželjno biti radikalno desno orijentiran, ako je suditi po komentarima na društvenim mrežama. Pa se postavlja pitanje, nije li sve to turbo desničarenje velika i pomodna - laž? Je li kič nacionalizam, u Thompsonovoj scenografiji mistike “mačeva i pletera”, privlačniji od stvarnog “kamenja” zapuštene povijesti?

Zgražanje za sva vremena

Dovoljno se sjetiti kako su arheolozi na čelu sa Ljubom Gudeljem morali braniti lokalitet Rižinice, koji ima vrijedno naslijeđe, od antike do Trpimira iz IX. stoljeća, od namjere Županijske uprave za ceste koju vodi glavni čovjek gradskog HDZ-a Petar Škorić da se probije trasa preko ove vrijedne nacionalne ostavštine. Prosvjed je organiziralo i Društvo prijatelja solinske baštine, pisalo se i Zlatku Hasanbegoviću, ondašnjem ministru kulture i velikom desničaru. Sve je zaustavljeno istupima rijetkih stručnjaka, pobunom nekolicine entuzijasta i pisanjem medija, a sudeći po tišini kojom su stvar ispratili tzv. veliki Hrvatine, preko Trpimirove baštine komotno bi prošli cesta i plinovod.

Kako je moguće da je nacionalne radikale više privuklo hoće li se graditi ne baš potrebna crkva na početku Splita 3 uz križanje Bušićeve i Poljičke, gdje je predviđena velika tržnica, a u blizini ima dovoljno crkava, nego ugrožavanje tisućljetne baštine?

Zašto je braniteljskim udrugama važnije tražiti zabrane koncerata nego da traže zabranjivanje višemetarskih cijevi od klima-uređaja koje su drznici izbacili na arheološko nalazište crkvice Stomorice usred Zadra?

Ministarstvo kulture zaštitilo je prostor oko Sv. Trojice kao arheološku zonu. No, nema parka, jer Grad i država ne otkupljuju parcele. Pa par metara od crkvice rastu salata i kupus, a s druge strane malo dalje je ilegalni deponij. Zašto branitelji ne traže da država ili Grad otkupe parcele za park sa Sv. Trojicom, osobito jer bi trebao biti pokraj četiri zgrade koje je Ministarstvo branitelja za njih izgradilo?

Nije loše spomenuti da je sakralna baština pomogla Zadru nakon Drugog svjetskog rata. Zadar je tek 1947. službeno prestao biti dio Italije i pripojen je “Narodnoj Republici Hrvatskoj” i ondašnjoj Jugoslaviji. Onda je 1948. došao Miroslav Krleža, zgražajući se nad stanjem baštine. “A na ninskom Sv. Križu raste trava, nema brave, morska sol i vjetrovi grizu i izjedaju glagoljicu starih kraljevskih natpisa, a Sv. Lovro je glavni zahod u centru grada, Sv. Petar izbombardovan...” Potaknuo je Krleža čuveni projekt “Zlato i srebro Zadra” kojemu je bila namjera istaknuti slavensku pripadnost ovoga grada, koja ga je kroz povijest vezivala i s Bosnom. Akademicima je Krleža naložio da se uključe u urbanističku obnovu Zadra kako bi se kulturni spomenici bolje zaštitili.

Jedina crkvica koja je živa kao kulturni i duhovni artefakt je Sv. Križ u Ninu. To valjda može zahvaliti knjizi “Broj iz svjetlosti” Mladena Pejakovića. Naime, dok su neki povjesničari umjetnosti i arheolozi smatrali nepravilnosti u gradnji za nedostatke pa su pri obnovi koristili pučke majstore kako bi sve bilo “autentično”, Pejaković je tvrdio da su navodne nepravilnosti zapravo dio pažljivog projekta.

Dogradnje i devastacije

Na stranicama Grada Nina Sv. Križ se predstavlja kao građevina očuvana iz 9. stoljeća koja je - kalendar. Jer se po njezinim posebno postavljenim prozorima mogu mjeriti točni datumi suncostaja (solsticija) i ravnodnevnice (ekvinocija). Zbog toga se na prvi dan ljeta održava manifestacija “Festival sunca i svjetlosti”. Barem da je netko u Dalmaciji našao povod da ne zabavlja turiste kao kostimirani Rimljani i gladijatori!

Kad je došao nakon prvih izbora u Split, dr. Franjo Tuđman posjetio je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika i pitao ondašnjeg ravnatelja koliko naroda ima u kamenu natpise o svojoj državnosti iz ranog srednjeg vijeka, znajući da će odgovor biti – malo.

Jesu li s postignućem suvremene državnosti ova ishodišta nacionalnog identiteta doživjela sudbinu “Vile Velebita” i “Bana Jelačića”, pjesama koje su bile simboli bunta dok nije bilo države, a danas više nikoga ne zanimaju?

Vani, kad nađu tragove vikinškog naselja, od toga naprave reklamu da čitav svijet zna. Ovdje, osim autora monografije o Kliškoj tvrđavi Valtera Firića, skoro nitko ne reagira na dogradnje koje po svojim projektima vode konzervatori na Kliškoj tvrđavi, a kakvih prije nije bilo, a na zahtjeve novinara šef splitskih konzervatora Radoslav Bužančić i izvođači radova nisu pokazali dokumentaciju po kojoj se radovi izvode.

Postanemo li ravnodušni prema povijesti, i ona će biti prema nama. Nisu pronađeni tragovi dvoraca hrvatskih kraljeva i knezova. Nalazi o Hrvatima od VII. do XI. st. su puno siromašniji nego o kulturama prapovijesti ili antike. Nešto povijesnih dokumenata, predromaničke crkvice, pokoji natpisi uklesani u kamenu, karolinški mačevi, ostruge, naušnice, prstenje i glinene posude iz grobišta, svjedoče da smo tu bili od ranog srednjeg vijeka.

Zaborave li Hrvati to ishodište identiteta, na onaj dio bašitne na kojem su u kamenu upisana imena knezova i kraljeva prije tisuću godina u oltarnim pregradama crkvica koje su podizali, slika Otona Ivekovića “Dolazak Hrvata na Jadran” izgledat će kao plakat Turističke zajednice koji nas prikazuje kao turiste koji su navratili okupati se u sinjemu moru.

Kako je u javnosti Thompsonova pjesma “Kletva kralja Zvonimira” postala važnija od sramotne sudbine krunidbene crkve zadnjeg narodnog kralja na koju kao da je bačena kletva? Dok crkva plavi u blatu i močvari, našoj desnici je važnije braniti Marka Perkovića da u uvodu “Čavoglava” pozdravlja ustaškim pozdravom.

Revitalizacija 'kraljevskoga grada'

Jesu li stvarno Bajaga i “Hladno pivo” veći neprijatelji hrvatske kulture od profaniranja jedne od najljepših predromaničkih crkava u Europi, Sv. Donata, s divovskim reklamama?

Ili su društvene mreže i medije zauzeli desni primitivci i provokatori sa svojim priopćenjima i komentarima, koji čine da se u svađama oko gluposti izgubi kolektivna energija, kakva je bila potrebna narodu da u deset godina od 1945. očisti od ruševina Zadar koji je bio 80 posto uništen savezničkim bombardiranjem?

Današnji pandan tog velikog napora bila bi revitalizacija “kraljevskoga grada Knina”, pretvorenog u žalosnu žabokrečinu iz koje mladi - odlaze. Isto se može reći za još širu okolicu, u kojoj su stoljećima živjeli Hrvati i Srbi, a danas je u dijelovima sablasno opustošena i ljudi muku muče da dobiju struju i vodu u XXI. stoljeću.

[jcfields] => Array ( ) [event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>










[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/dok-je-ustasa-i-partizana-koga-briga-za-starohrvatsku-bastinu-mozete-li-zamisliti-kako-bi-u-britaniji-bio-docekan-nas-turist-koji-bi-pokusao-skakati-po-stonehengeu-nbsp-563787 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=131847ebcda0f5aae608c4a49e63291488be8c40 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Dok+je+usta%C5%A1a+i+partizana%2C+koga+briga+za+starohrvatsku+ba%C5%A1tinu%3A+mo%C5%BEete+li+zamisliti+kako+bi+u+Britaniji+bio+do%C4%8Dekan+na%C5%A1+turist+koji+bi+poku%C5%A1ao+skakati+po+Stonehengeu%3F%C2%A0&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fdok-je-ustasa-i-partizana-koga-briga-za-starohrvatsku-bastinu-mozete-li-zamisliti-kako-bi-u-britaniji-bio-docekan-nas-turist-koji-bi-pokusao-skakati-po-stonehengeu-nbsp-563787 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fdok-je-ustasa-i-partizana-koga-briga-za-starohrvatsku-bastinu-mozete-li-zamisliti-kako-bi-u-britaniji-bio-docekan-nas-turist-koji-bi-pokusao-skakati-po-stonehengeu-nbsp-563787 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => (re)definiranje identiteta [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Hrvatska(re)definiranje identiteta

Dok je ustaša i partizana, koga briga za starohrvatsku baštinu: možete li zamisliti kako bi u Britaniji bio dočekan naš turist koji bi pokušao skakati po Stonehengeu? 

Piše Sandi Vidulić
3. rujna 2018. - 15:44
PREMIUM
Galerija

Zašto je našoj ultradesnici i braniteljima bilo važnije tražiti ostavku ministrice Nine Obuljen Koržinek zbog nekoliko filmova koje je financirao Hrvatski audiovizualni centar, nego zahtijevati da ode jer Ministarstvo zapušta starohrvatsku baštinu?

Primjer prvi. Mjesto radnje središte Zadarskog polutoka, blizu rive (iza hotela "Zagreb"). Stoji ta cijev od vanjske jedinice klima-uređaja koju godinu, a odnedavno je dobila društvo od još nekoliko cijevi i nitko se odviše ne uzbuđuje. Malo domišljatosti i puno bezobrazluka. I eto rješenja. U stambenoj zgradi prebacili četiri cijevi iz klima-uređaja do ograđene površine u kojoj se nalaze arheološki ostaci ranosrednjovjekovne crkvice sv. Stomorice.

Turisti i građani prolaze ispod tih cijevi, voda kapa u arheološke...

#BAŠTINA
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. svibanj 2024 19:37