stdClass Object
(
[id] => 478315
[title] => Dalmatinac koji je više od 30 godina proveo u Skandinaviji: Oni imaju besplatne trajekte i najbolju tehnologiju, a mladi ljudi čekaju u redu za posao na otocima!
[alias] => dalmatinac-koji-je-vise-od-30-godina-proveo-u-skandinaviji-oni-imaju-besplatne-trajekte-i-najbolju-tehnologiju-a-mladi-ljudi-cekaju-u-redu-za-posao-na-otocima
[catid] => 142
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Kad netko tko dvadesetak godina bilježi polaganu i beznadnu smrt jadranskih otoka - najvrjednije hrvatske baštine za koju gotovo nitko ne mari - sluša kako se prema svojim škojima odnose Skandinavci, mora mu zadrhtati vilica. Što od bijesa, što od žalosti, što od zavisti! Upravo takav smo razgovor vodili s gospodinom Julijem Skelinom, Dalmatincem koji je više od trideset godina proveo u Švedskoj; stigao je tamo kao mladi košarkaš, zaposlio se u reklamnom birou, te dogurao do art direktora marketinške kompanije koja se, među ostalim, bavila upravo promocijom arhipelaga na sjevernom Baltiku.
Uz dugogodišnje jedriličarsko iskustvo, Skelin poznaje skandinavske škoje – u dušu. Za prvu informaciju, otoka, otočića, hridi i grebena u Skandinaviji je oko 250 tisuća, računaju se i jezerski (usporedbe radi, u Hrvatskoj ih je 1244), a oni koje ćemo vam opisati su između Švedske i Finske. Stockholmski arhipelag, kojeg čini 35 535 većih i manjih otoka, od čega deset tisuća naseljenih, potom Åland (autonomni dio Finske), te finski Åbo.
- Ponajprije da razjasnimo temelj: Skandinavci smatraju kako je pravo na otoke, priobalje, more i brod njihovo iskonsko i nedodirljivo – urođeno ili nasljedno pravo. K tome, za razliku od jadranskih otoka, koji je svaki kontinent za sebe, oni otoke rado vide kao arhipelage, te se trude međusobno ih umrežiti, čak i ako nisu u istoj državi.
Ova tri arhipelaga imaju sličan karakter, a razlika je u namjeni, primjerice Stockholmski arhipelag je povijesna "rekreacijska zona" građana švedskog glavnog grada koji i sam leži na 14 otoka, ondje je oko 50 tisuća vikendica, a u akvatoriju je oko sto tisuća jedrilica i drugih brodica. Brod je neizmjerno važan u kulturi Skandinavaca; dijete čim se rodi nose na brod, čini vam se da prije nauči jedriti nego hodati. A kad su vlasti željele uvesti registraciju brodova, svi su se digli na noge, naime, brodovi ispod dvanaest metara nisu registrirani, i tako je i ostalo.
Započnimo s prometom; kako to funkcionira?
- Postoje četiri vrste brodskog prijevoza: za stanovnike i izletnike su organizirane brzobrodske, katamaranske linije. Automobile voze trajekti žute boje – besplatno, računa se da oni samo spajaju dva kraja ceste, na obali gdje cesta završava i na otoku gdje počinje. Budući da Šveđani ceste plaćaju kroz poreze i cestarine, bilo bi im nezamislivo da se naplaćuje i taj dio rute. Za njih je to logično. Turisti najčešće putuju brodovima uređenima poput oldtimera, čak na parni pogon, to je prava atrakcija. A dvije obale Baltika spajaju popularni tax free brodovi, još i danas plove dva napravljena u splitskom Škveru; vožnja traje šest, sedam sati i tu se zabavlja u barovima, trguje, ukusno jede... Uz to, puno bližih otoka povezano je mostovima.
Ujednačen standard
Kakva je kvaliteta života na otocima?
- Nezamislivo visoka, Åland je na ljestvici UN-a od 20 mogućih bodova imao 19. Matične zemlje smatraju da životni standard na otocima mora biti u svemu ujednačen onome na kopnu. Otočani ne mogu imati sve beneficije stanovnika velikih gradova, ali zato imaju niz drugih prednosti. U prvom redu to je kvalitetan obiteljski život i mir, bave se tzv. miks ekonomijom, dakle mogu imati niz zanimanja, od sječe šuma, stočarstva i ribarstva do trgovine i turizma, a zahvaljujući širokopojasnom internetu, mogućnosti zarade postale su neograničeno kreativne.
Primjerice, poznajem arhitekta koji godinama radi projekte za Australiju u kojoj nikad nije bio! Ljudi koji žive na otocima opskrbljeni su najsuvremenijom tehnologijom, a ugovori s državom omogućuju im da svoje proizvode plasiraju bez problema. Ovi otoci ujedno čine kulturni identitet Švedske, poznati su i po piscima i umjetnicima koji su na njima živjeli i stvarali.
Stočarstvo je jako razvijeno jer oni smatraju da, primjerice ovce čiste otok od korova i čine ga prohodnim. I sad vidite što je švedska solidarnost: stanovnici gradova na kopnu mogu kupiti uvoznu janjetinu iz bilo kojeg dijela svijeta, ali u Stockholmu najprije nestane domaćeg mesa, proizvedenog na otocima, pa tek onda kupuju neko drugo. Oni jednostavno žele da ljudi ostanu živjeti na otocima i svjesni su da im najbolje pomažu kupnjom njihovih proizvoda. Zadnjih godina jedino se ograničava uzgoj ribe u kavezima, jer to zagađuje Baltičko more.
Finski otoci Åbo imaju nešto drukčiji koncept?
- Taj arhipelag je svojevrsni prirodni i umjetnički park, velika pažnja pridaje se kulturnom identitetu otoka, njeguju visoki lifestyle. Riječ je o niskim otocima nastalima djelovanjem glečera i doista su specifični po svojim prirodnim odlikama, arhitekturi, rukotvorinama, keramici, suvenirima... Privlače mnoge turiste koji na nekim otocima mogu prenoćiti u kućama potpuno besplatno uz jedini uvjet da ostave čisto iza sebe.
Poljoprivredni proizvođači također imaju niz povlastica, prvenstveno u besplatnom transportu do kopna. Finci su zapazili da se obitelji otočana doseljene na kopno teško uklapaju u novu sredinu, javlja se alkoholizam, ovisnost o narkoticima, socijalni problemi. Oni su tako procijenili da im se više isplati ulagati u ostanak ljudi na otocima nego ih prepustiti neizvjesnoj sudbini na kopnu.
Što je s djecom otočana? Kako se školuju?
- Imaju obavezan prijevoz koji subvencionira država, ali i tzv. školski novac, kao i sva djeca školske dobi u Švedskoj. To znači da školarac ima na raspolaganju određena državna sredstva koja može upotrijebiti samo za svoje školovanje i usavršavanje.
Medicinska skrb?
- Helikopterska. Ili helikopterom dođe liječnička ekipa k vama ili vas prevezu u bolnicu. Dovoljan je telefonski poziv, nema nikakvih komplikacija.
Što je s novim zanimanjima?
- Ne biste mi vjerovali kad bih vam rekao da mladi, obrazovani ljudi u Stockholmu čekaju u redu za posao na otocima! Naime, posao znači i život na otocima, a nove tehnologije omogućile su da možeš biti bilo gdje i raditi bilo što ako si spojen na internet. Tako da za mlade život na otocima postaje jedna vrsta prestiža. Pored toga, mnogi otočani rade kao telefonski operateri, recimo za taksi službu, rade booking brodova ili niz drugih djelatnosti za koje nije važna lokacija. Turizam, i to je važno napomenuti, traje cijele godine i samo na Stockholskom arhipelagu bilježi se oko tri milijuna posjetitelja godišnje.
Brend arhipelaga
Može li se u nekoliko rečenica predstaviti taj švedski pristup?
- Gotovo sve društvene strukture uključene su u razvoj otoka, a interregionalni projekt EU-a, Švedske i Finske ostvarivao se kroz tri ključne točke: prilagođeno otočno gospodarstvo koje stoji na vlastitim nogama, razmatranje interesa kapitala bez dovođenja u pitanje integriteta otočana, neutraliziranje svih potencijalnih ekoloških opasnosti. Skandinavci su čvrsto uvjereni u uspjeh horizontalnog razvoja, što bi značilo ne jedan prebogat na račun stotine siromašnih nego mogućnost proporcionalnog razvoja za sve.
Stvorili su jaki otočni brend, a to je pojam arhipelaga, dakle, povezanosti potreba i tržišta o kojem sam govorio, plasirali su lokalni kapital u otočno stanovništvo, posebnu pažnju posvetili su organizaciji otočnih proizvoda na tržištu, te razvojnim, a prvenstveno prometnim subvencijama. Svim ovim, vrlo logičnim mjerama, zaustavili su iseljavanje, potakli mlade da žive na otocima, a možda i najvažnije, stvorili zajedničku odgovornost za upravljanje vlasništvom u kojem se svi podržavaju, i država i tvrtke i otočno stanovništvo. Ima li što jednostavnije od toga?!
Nepremostivi problemi počinju ako se preselimo nekoliko tisuća milja južnije, na Jadran? Na našim otocima sve je upravo obrnuto!
- Još prije ACY-jeve kampanje gradnje nautičke infrastrukture, tamo sedamdesetih godina doveo sam 120 švedskih obitelji na jedrenje u Jadran i prvo što sam primijetio, a što mi je bilo jako čudno, jest da nitko naše otoke ne naziva "Jadranski arhipelag", a za skup otoka kao što je naš to je kompliment, vrijednost. Kao da svaki otok gleda svoje posle, a već onaj susjedni otok je neprijateljski, ugrožava... Ne ide to tako, to nije pametno niti donosi korist. Naše su prednosti mediteranska pripadnost, usred smo Europe, klima je izrazito povoljna, urbana, povijesna i tradicijska obilježja snažna, blizu smo zaleđu, krajolik je prilično sačuvan i lijep. Prednost naših otoka je i što su veći i tako mogu ponuditi raznolikiji društveni život.
Što onda ne shvaćamo?
- Ponajprije, da je prostor vrijednost. On na našim otocima nije dovoljno iskorišten niti je smišljeno kapitaliziran. Vrijednost prostora se podiže planiranjem i stavljanjem u funkciju. Dalje, potrebno je aktivirati lokalni kapital na kojem se nešto proizvodi; sir, vino, ulje, na način da proizvođač opstane. A to znači investiranje i organizirani otkup. Ako u turističkoj sezoni sve uvozite, upropastili ste one koji pokušavaju živjeti od proizvodnje na otocima. Prepušteni sami sebi, otoci tonu u besciljnost, prestaje se razmišljati o poslovnim prilikama, inovacijama, novim investicijama. Ako se prepusti špekulantima da osmišljavaju budućnost hrvatskih otoka, onda će sve propasti u startu! Važna je i svijest o brendiranju otoka: ne može se na Visu kopirati ono što već postoji na Hvaru ili Braču. Svaki naš otok mora imati svoju priču, a u isto vrijeme biti umrežen sa svim ostalima.
Modeli za Šoltu
Na jednom od predavanja o ideji "Živi arhipelag u Hrvatskoj" našim otočanima razradili ste i primjer Šolte?
- Šolta ima niz prednosti, jedna od najvažnijih je dostupnost, blizina kopna i velikog gradskog centra kao što je Split, gdje otočani mogu brzo i lako zadovoljiti niz potreba, od trgovine, do posjeta kazalištu, kinu, utakmici, koncertu i vratiti se istog dana kući. Ono što se odmah zapaža je njezina trojstvenost: sjeverna strana otoka ima dobre luke, vezu s kopnom i turizam, taj dio je već određen, samo ga treba unaprijediti. Središnji dio je iskonski, stara kamena mjesta prilično dobro sačuvane autohtone arhitekture, te južne uvale potpuno nepoznate posjetiteljima otoka koje koriste samo vlasnici ribarskih kućica ili zalutali nautičari, bez ikakvih dodatnih sadržaja. Ako govorimo o razvoju turizma, onda se Šolta i niz sličnih otoka može odlučiti za dva modela.
Koji su to?
- Klasični, hotelski, a Šolta je – zanimljivo – otok bez ijednog hotela, ili difuzni turizam, što je najsličnije nekadašnjim turističkim naseljima i privatnom smještaju. Ovaj drugi model za otok poput Šolte je prihvatljiviji i primamljiviji turistima, ali je smisao da gost ne bude zatvoren cijeli dan u četiri zida i da jedino može otići na plažu i restoran, nego u uklapanju gosta u suživot otočana. Takav turizam živi u bilo koje doba godine i temelji se na promociji otočnih proizvoda, ako ćete i poljskih radova, ribarenja, svega onoga što čini svakodnevni život domaćina. Recimo, u tim rajskim južnim valama bilo bi dovoljno da gost dobije ribu pečenu na gradelama i dobro otočno vino, ne mora biti izgrađen nikakav čvrsti objekt, još bolje da nije.
Bitno je da ponuda nije loša pizza i loše vino, bitno je da posjetitelj osjeti da je doživio nešto neobično i izvorno, originalno, nešto čega će se sjećati i o čemu će pričati kad se vrati kući. Neki će se odlučiti i za drugo doba godine, danas je vrlo popularno imati vrt ispred kuće u kojem će gost imati priliku nešto posaditi ili kušati tek ubrano. Možda otići s domaćinima u maslinik ili vinograd, to su aktiviteti koji privlače puno ljudi. Neki će se samo i šetati ili voziti bicikl, ali moraju dobiti informaciju.
Mnogi će se aktivni umirovljenici odlučiti sezonski nastaniti na otoku. Stotine je mogućnosti, kreativnost nema granica, a što si originalniji tim si bolji i bolje živiš. Mladima prije svega treba omogućiti da izaberu posao koji će odgovarati današnjem tehnološkom napretku, važnije je da ostanu na otoku, rade i osnuju obitelj nego da kopaju u vinogradu poput svoga dide.
Prvi dio našeg razgovora čini se nedostižnim, a drugi zahtijeva potpunu promjenu sadašnjeg načina razmišljanja!
- Stanje je takvo kakvo jest. No, ne zaboravimo jedno, mi smo na otocima izgradili marine, luke, hotele, apartmane, ali prijetnja je da ćemo izgubiti dušu otoka. A duša je ekskluzivitet, ona je jedina bitna i snažno privlači.
Split se ne smije uspavati
Naš sugovornik nam je ukazao na činjenicu kako turistička destinacija ima svoj životni ciklus. Primjer "splitskog turističkog čuda" uklapa se u svojim dosadašnjim koracima u teoriju prof. Richarda W. Butlera:
- Od faze "otkrivanja", turistička destinacija dolazi u fazu animiranja prvih posjetilaca 'backpackersa' i prvih charter putnika. U sljedećoj fazi primjećuje se rast interesa za destinaciju, potom slijedi faza destinacije etablirane masovnim turizmom kao posljedicom i prvim znakovima smanjenja rasta interesa.
Dalje: destinacija počinje gubiti posjetitelje, interes stagnira, potrebno je ponovno kapitalno ulaganje u destinaciju. Dužina turističkog trajanja destinacije je različita. Ali ono najvažnije, o čemu ovisi kvaliteta svake destinacije, njezina je razina opterećenja ili potencijal izdržljivosti. Ako je opteretimo, destinacija gubi atraktivnost, a time i posjetitelje. To je kasnije vrlo teško popraviti.
Raditi na prepoznatljivosti
Skelin navodi kako bi naša poruka tržištu, kad govorimo o ciljevima i svrsi boravka na arhipelagu trebala biti ovakva:
"Dolazite u najromantičniji arhipelag na svijetu, koji se ne odlikuje samo ljepotom i iznimno čistim morem. Ovo je dio planeta gdje se odvijao susret civilizacija Istoka i Zapada, koje su ostavile povijesne tragove. Pretvarate se u svjedoka nekadašnjih događanja kroz kulturne i civilizacijske ostavštine i na taj način postajete sudionikom minulih vremena. To se može ubrojiti u rijetke ekskluzivitete namijenjene samo onima koji znaju odabrati nešto posebno. Jer ovdje je sve isto, a pomalo drukčije."
- Ovo bi trebao biti strateški cilj koji moramo ostvariti kad govorimo o ugođajima boravka na arhipelagu. It's different out there, reklo bi se, bez obzira na to radi li se o turistima ili govorimo o uvjetima življenja domaćeg stanovništva.
"Živi arhipelag u Hrvatskoj" predstavlja destinaciju s okusom mora, povijesti i tradicijskog načina života u ravnoteži s prirodom i prirodnim resursima. Volio bih kao autor ove zamisli s istomišljenicima stvoriti kritičnu masu koja bi bila inicijator stvaranja "Živog arhipelaga u Hrvatskoj".
Važno je samo jedno, a to je znanje, volja i rad kako bi hrvatski arhipelag bio prepoznatljiv kao sretan arhipelag na razini svojih prirodnih ljepota. Mjesto gdje ljudi žele živjeti i odgajati svoju djecu. A najbolji primjer koji tome govori u prilog su, bar do sada, otočni poljoprivrednici.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => životna EU škola
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2017-04-03 10:25:56
[created_by] => 3108
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2017-04-03 18:01:24
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2017-04-03 10:25:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 34018
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 142
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska
[secure] => 0
[page_title] => Hrvatska
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8558132.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8558131.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8558130.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8558129.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8573045.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8573042.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8573038.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8573040.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8573036.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8573032.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8573034.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8573032.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8573044.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8573264.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8573263.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8573262.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8573261.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/04\/03\/Spektar\/8573260.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","","","","","","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","","","","","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1200x798"},{"size0":"1200x1804"},{"size0":"1200x798"},{"size0":"1200x1804"},{"size0":"1200x900"},{"size0":"1200x896"},{"size0":"1200x1600"},{"size0":"1200x900"},{"size0":"1200x896"},{"size0":"1200x896"},{"size0":"1200x896"},{"size0":"1200x896"},{"size0":"1200x900"},{"size0":"1200x1600"},{"size0":"1200x900"},{"size0":"1200x896"},{"size0":"1200x900"},{"size0":"1200x896"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 142
[name] => Hrvatska
[alias] => hrvatska
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 1
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 8086969 Threads: 4 Questions: 1607267075 Slow queries: 4919024
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 112717460
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 50
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front03
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/hrvatska
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/hrvatska/dalmatinac-koji-je-vise-od-30-godina-proveo-u-skandinaviji-oni-imaju-besplatne-trajekte-i-najbolju-tehnologiju-a-mladi-ljudi-cekaju-u-redu-za-posao-na-otocima-478315
[printLink] => /vijesti/hrvatska/dalmatinac-koji-je-vise-od-30-godina-proveo-u-skandinaviji-oni-imaju-besplatne-trajekte-i-najbolju-tehnologiju-a-mladi-ljudi-cekaju-u-redu-za-posao-na-otocima-478315?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 338510
[name] => otoci
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => otoci
[link] => /tag/otoci
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 271346
[name] => Švedska
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => svedska
[link] => /tag/svedska
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 305867
[name] => Julije Skelin
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => julije-skelin
[link] => /tag/julije-skelin
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => životna EU škola
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Dalmatinac koji je više od 30 godina proveo u Skandinaviji: Oni imaju besplatne trajekte i najbolju tehnologiju, a mladi ljudi čekaju u redu za posao na otocima!
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3108
[name] => Damir Šarac
[username] => damir-arac
[email] => damir-arac@sd.hr
[password] => $2y$10$MLK2luxDWc5NQUmWpH19M.UFRDXAOZrwSK.0rp8ZbJS/5E1p8azKW
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/damir-sarac-3108
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1626
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1626.png
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1626.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8558132.jpg
[galleryCount] => 18
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8558132.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8558131.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8558130.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8558129.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8573045.jpg
[title] =>
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8573042.jpg
[title] =>
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8573038.jpg
[title] =>
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8573040.jpg
[title] =>
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8573036.jpg
[title] =>
)
[9] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8573032.jpg
[title] =>
)
[10] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8573034.jpg
[title] =>
)
[11] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8573032.jpg
[title] =>
)
[12] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8573044.jpg
[title] =>
)
[13] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8573264.jpg
[title] =>
)
[14] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8573263.jpg
[title] =>
)
[15] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8573262.jpg
[title] =>
)
[16] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8573261.jpg
[title] =>
)
[17] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/03/Spektar/8573260.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Kad netko tko dvadesetak godina bilježi polaganu i beznadnu smrt jadranskih otoka - najvrjednije hrvatske baštine za koju gotovo nitko ne mari - sluša kako se prema svojim škojima odnose Skandinavci, mora mu zadrhtati vilica. Što od bijesa, što od žalosti, što od zavisti! Upravo takav smo razgovor vodili s gospodinom Julijem Skelinom, Dalmatincem koji je više od trideset godina proveo u Švedskoj; stigao je tamo kao mladi košarkaš, zaposlio se u reklamnom birou, te dogurao do art direktora marketinške kompanije koja se, među ostalim, bavila upravo promocijom arhipelaga na sjevernom Baltiku.
Uz dugogodišnje jedriličarsko iskustvo, Skelin poznaje skandinavske škoje – u dušu. Za prvu informaciju, otoka, otočića, hridi i grebena u Skandinaviji je oko 250 tisuća, računaju se i jezerski (usporedbe radi, u Hrvatskoj ih je 1244), a oni koje ćemo vam opisati su između Švedske i Finske. Stockholmski arhipelag, kojeg čini 35 535 većih i manjih otoka, od čega deset tisuća naseljenih, potom Åland (autonomni dio Finske), te finski Åbo.
- Ponajprije da razjasnimo temelj: Skandinavci smatraju kako je pravo na otoke, priobalje, more i brod njihovo iskonsko i nedodirljivo – urođeno ili nasljedno pravo. K tome, za razliku od jadranskih otoka, koji je svaki kontinent za sebe, oni otoke rado vide kao arhipelage, te se trude međusobno ih umrežiti, čak i ako nisu u istoj državi.
Ova tri arhipelaga imaju sličan karakter, a razlika je u namjeni, primjerice Stockholmski arhipelag je povijesna "rekreacijska zona" građana švedskog glavnog grada koji i sam leži na 14 otoka, ondje je oko 50 tisuća vikendica, a u akvatoriju je oko sto tisuća jedrilica i drugih brodica. Brod je neizmjerno važan u kulturi Skandinavaca; dijete čim se rodi nose na brod, čini vam se da prije nauči jedriti nego hodati. A kad su vlasti željele uvesti registraciju brodova, svi su se digli na noge, naime, brodovi ispod dvanaest metara nisu registrirani, i tako je i ostalo.
Započnimo s prometom; kako to funkcionira?
- Postoje četiri vrste brodskog prijevoza: za stanovnike i izletnike su organizirane brzobrodske, katamaranske linije. Automobile voze trajekti žute boje – besplatno, računa se da oni samo spajaju dva kraja ceste, na obali gdje cesta završava i na otoku gdje počinje. Budući da Šveđani ceste plaćaju kroz poreze i cestarine, bilo bi im nezamislivo da se naplaćuje i taj dio rute. Za njih je to logično. Turisti najčešće putuju brodovima uređenima poput oldtimera, čak na parni pogon, to je prava atrakcija. A dvije obale Baltika spajaju popularni tax free brodovi, još i danas plove dva napravljena u splitskom Škveru; vožnja traje šest, sedam sati i tu se zabavlja u barovima, trguje, ukusno jede... Uz to, puno bližih otoka povezano je mostovima.
Ujednačen standard
Kakva je kvaliteta života na otocima?
- Nezamislivo visoka, Åland je na ljestvici UN-a od 20 mogućih bodova imao 19. Matične zemlje smatraju da životni standard na otocima mora biti u svemu ujednačen onome na kopnu. Otočani ne mogu imati sve beneficije stanovnika velikih gradova, ali zato imaju niz drugih prednosti. U prvom redu to je kvalitetan obiteljski život i mir, bave se tzv. miks ekonomijom, dakle mogu imati niz zanimanja, od sječe šuma, stočarstva i ribarstva do trgovine i turizma, a zahvaljujući širokopojasnom internetu, mogućnosti zarade postale su neograničeno kreativne.
Primjerice, poznajem arhitekta koji godinama radi projekte za Australiju u kojoj nikad nije bio! Ljudi koji žive na otocima opskrbljeni su najsuvremenijom tehnologijom, a ugovori s državom omogućuju im da svoje proizvode plasiraju bez problema. Ovi otoci ujedno čine kulturni identitet Švedske, poznati su i po piscima i umjetnicima koji su na njima živjeli i stvarali.
Stočarstvo je jako razvijeno jer oni smatraju da, primjerice ovce čiste otok od korova i čine ga prohodnim. I sad vidite što je švedska solidarnost: stanovnici gradova na kopnu mogu kupiti uvoznu janjetinu iz bilo kojeg dijela svijeta, ali u Stockholmu najprije nestane domaćeg mesa, proizvedenog na otocima, pa tek onda kupuju neko drugo. Oni jednostavno žele da ljudi ostanu živjeti na otocima i svjesni su da im najbolje pomažu kupnjom njihovih proizvoda. Zadnjih godina jedino se ograničava uzgoj ribe u kavezima, jer to zagađuje Baltičko more.
Finski otoci Åbo imaju nešto drukčiji koncept?
- Taj arhipelag je svojevrsni prirodni i umjetnički park, velika pažnja pridaje se kulturnom identitetu otoka, njeguju visoki lifestyle. Riječ je o niskim otocima nastalima djelovanjem glečera i doista su specifični po svojim prirodnim odlikama, arhitekturi, rukotvorinama, keramici, suvenirima... Privlače mnoge turiste koji na nekim otocima mogu prenoćiti u kućama potpuno besplatno uz jedini uvjet da ostave čisto iza sebe.
Poljoprivredni proizvođači također imaju niz povlastica, prvenstveno u besplatnom transportu do kopna. Finci su zapazili da se obitelji otočana doseljene na kopno teško uklapaju u novu sredinu, javlja se alkoholizam, ovisnost o narkoticima, socijalni problemi. Oni su tako procijenili da im se više isplati ulagati u ostanak ljudi na otocima nego ih prepustiti neizvjesnoj sudbini na kopnu.
Što je s djecom otočana? Kako se školuju?
- Imaju obavezan prijevoz koji subvencionira država, ali i tzv. školski novac, kao i sva djeca školske dobi u Švedskoj. To znači da školarac ima na raspolaganju određena državna sredstva koja može upotrijebiti samo za svoje školovanje i usavršavanje.
Medicinska skrb?
- Helikopterska. Ili helikopterom dođe liječnička ekipa k vama ili vas prevezu u bolnicu. Dovoljan je telefonski poziv, nema nikakvih komplikacija.
Što je s novim zanimanjima?
- Ne biste mi vjerovali kad bih vam rekao da mladi, obrazovani ljudi u Stockholmu čekaju u redu za posao na otocima! Naime, posao znači i život na otocima, a nove tehnologije omogućile su da možeš biti bilo gdje i raditi bilo što ako si spojen na internet. Tako da za mlade život na otocima postaje jedna vrsta prestiža. Pored toga, mnogi otočani rade kao telefonski operateri, recimo za taksi službu, rade booking brodova ili niz drugih djelatnosti za koje nije važna lokacija. Turizam, i to je važno napomenuti, traje cijele godine i samo na Stockholskom arhipelagu bilježi se oko tri milijuna posjetitelja godišnje.
Brend arhipelaga
Može li se u nekoliko rečenica predstaviti taj švedski pristup?
- Gotovo sve društvene strukture uključene su u razvoj otoka, a interregionalni projekt EU-a, Švedske i Finske ostvarivao se kroz tri ključne točke: prilagođeno otočno gospodarstvo koje stoji na vlastitim nogama, razmatranje interesa kapitala bez dovođenja u pitanje integriteta otočana, neutraliziranje svih potencijalnih ekoloških opasnosti. Skandinavci su čvrsto uvjereni u uspjeh horizontalnog razvoja, što bi značilo ne jedan prebogat na račun stotine siromašnih nego mogućnost proporcionalnog razvoja za sve.
Stvorili su jaki otočni brend, a to je pojam arhipelaga, dakle, povezanosti potreba i tržišta o kojem sam govorio, plasirali su lokalni kapital u otočno stanovništvo, posebnu pažnju posvetili su organizaciji otočnih proizvoda na tržištu, te razvojnim, a prvenstveno prometnim subvencijama. Svim ovim, vrlo logičnim mjerama, zaustavili su iseljavanje, potakli mlade da žive na otocima, a možda i najvažnije, stvorili zajedničku odgovornost za upravljanje vlasništvom u kojem se svi podržavaju, i država i tvrtke i otočno stanovništvo. Ima li što jednostavnije od toga?!
Nepremostivi problemi počinju ako se preselimo nekoliko tisuća milja južnije, na Jadran? Na našim otocima sve je upravo obrnuto!
- Još prije ACY-jeve kampanje gradnje nautičke infrastrukture, tamo sedamdesetih godina doveo sam 120 švedskih obitelji na jedrenje u Jadran i prvo što sam primijetio, a što mi je bilo jako čudno, jest da nitko naše otoke ne naziva "Jadranski arhipelag", a za skup otoka kao što je naš to je kompliment, vrijednost. Kao da svaki otok gleda svoje posle, a već onaj susjedni otok je neprijateljski, ugrožava... Ne ide to tako, to nije pametno niti donosi korist. Naše su prednosti mediteranska pripadnost, usred smo Europe, klima je izrazito povoljna, urbana, povijesna i tradicijska obilježja snažna, blizu smo zaleđu, krajolik je prilično sačuvan i lijep. Prednost naših otoka je i što su veći i tako mogu ponuditi raznolikiji društveni život.
Što onda ne shvaćamo?
- Ponajprije, da je prostor vrijednost. On na našim otocima nije dovoljno iskorišten niti je smišljeno kapitaliziran. Vrijednost prostora se podiže planiranjem i stavljanjem u funkciju. Dalje, potrebno je aktivirati lokalni kapital na kojem se nešto proizvodi; sir, vino, ulje, na način da proizvođač opstane. A to znači investiranje i organizirani otkup. Ako u turističkoj sezoni sve uvozite, upropastili ste one koji pokušavaju živjeti od proizvodnje na otocima. Prepušteni sami sebi, otoci tonu u besciljnost, prestaje se razmišljati o poslovnim prilikama, inovacijama, novim investicijama. Ako se prepusti špekulantima da osmišljavaju budućnost hrvatskih otoka, onda će sve propasti u startu! Važna je i svijest o brendiranju otoka: ne može se na Visu kopirati ono što već postoji na Hvaru ili Braču. Svaki naš otok mora imati svoju priču, a u isto vrijeme biti umrežen sa svim ostalima.
Modeli za Šoltu
Na jednom od predavanja o ideji "Živi arhipelag u Hrvatskoj" našim otočanima razradili ste i primjer Šolte?
- Šolta ima niz prednosti, jedna od najvažnijih je dostupnost, blizina kopna i velikog gradskog centra kao što je Split, gdje otočani mogu brzo i lako zadovoljiti niz potreba, od trgovine, do posjeta kazalištu, kinu, utakmici, koncertu i vratiti se istog dana kući. Ono što se odmah zapaža je njezina trojstvenost: sjeverna strana otoka ima dobre luke, vezu s kopnom i turizam, taj dio je već određen, samo ga treba unaprijediti. Središnji dio je iskonski, stara kamena mjesta prilično dobro sačuvane autohtone arhitekture, te južne uvale potpuno nepoznate posjetiteljima otoka koje koriste samo vlasnici ribarskih kućica ili zalutali nautičari, bez ikakvih dodatnih sadržaja. Ako govorimo o razvoju turizma, onda se Šolta i niz sličnih otoka može odlučiti za dva modela.
Koji su to?
- Klasični, hotelski, a Šolta je – zanimljivo – otok bez ijednog hotela, ili difuzni turizam, što je najsličnije nekadašnjim turističkim naseljima i privatnom smještaju. Ovaj drugi model za otok poput Šolte je prihvatljiviji i primamljiviji turistima, ali je smisao da gost ne bude zatvoren cijeli dan u četiri zida i da jedino može otići na plažu i restoran, nego u uklapanju gosta u suživot otočana. Takav turizam živi u bilo koje doba godine i temelji se na promociji otočnih proizvoda, ako ćete i poljskih radova, ribarenja, svega onoga što čini svakodnevni život domaćina. Recimo, u tim rajskim južnim valama bilo bi dovoljno da gost dobije ribu pečenu na gradelama i dobro otočno vino, ne mora biti izgrađen nikakav čvrsti objekt, još bolje da nije.
Bitno je da ponuda nije loša pizza i loše vino, bitno je da posjetitelj osjeti da je doživio nešto neobično i izvorno, originalno, nešto čega će se sjećati i o čemu će pričati kad se vrati kući. Neki će se odlučiti i za drugo doba godine, danas je vrlo popularno imati vrt ispred kuće u kojem će gost imati priliku nešto posaditi ili kušati tek ubrano. Možda otići s domaćinima u maslinik ili vinograd, to su aktiviteti koji privlače puno ljudi. Neki će se samo i šetati ili voziti bicikl, ali moraju dobiti informaciju.
Mnogi će se aktivni umirovljenici odlučiti sezonski nastaniti na otoku. Stotine je mogućnosti, kreativnost nema granica, a što si originalniji tim si bolji i bolje živiš. Mladima prije svega treba omogućiti da izaberu posao koji će odgovarati današnjem tehnološkom napretku, važnije je da ostanu na otoku, rade i osnuju obitelj nego da kopaju u vinogradu poput svoga dide.
Prvi dio našeg razgovora čini se nedostižnim, a drugi zahtijeva potpunu promjenu sadašnjeg načina razmišljanja!
- Stanje je takvo kakvo jest. No, ne zaboravimo jedno, mi smo na otocima izgradili marine, luke, hotele, apartmane, ali prijetnja je da ćemo izgubiti dušu otoka. A duša je ekskluzivitet, ona je jedina bitna i snažno privlači.
Split se ne smije uspavati
Naš sugovornik nam je ukazao na činjenicu kako turistička destinacija ima svoj životni ciklus. Primjer "splitskog turističkog čuda" uklapa se u svojim dosadašnjim koracima u teoriju prof. Richarda W. Butlera:
- Od faze "otkrivanja", turistička destinacija dolazi u fazu animiranja prvih posjetilaca 'backpackersa' i prvih charter putnika. U sljedećoj fazi primjećuje se rast interesa za destinaciju, potom slijedi faza destinacije etablirane masovnim turizmom kao posljedicom i prvim znakovima smanjenja rasta interesa.
Dalje: destinacija počinje gubiti posjetitelje, interes stagnira, potrebno je ponovno kapitalno ulaganje u destinaciju. Dužina turističkog trajanja destinacije je različita. Ali ono najvažnije, o čemu ovisi kvaliteta svake destinacije, njezina je razina opterećenja ili potencijal izdržljivosti. Ako je opteretimo, destinacija gubi atraktivnost, a time i posjetitelje. To je kasnije vrlo teško popraviti.
Raditi na prepoznatljivosti
Skelin navodi kako bi naša poruka tržištu, kad govorimo o ciljevima i svrsi boravka na arhipelagu trebala biti ovakva:
"Dolazite u najromantičniji arhipelag na svijetu, koji se ne odlikuje samo ljepotom i iznimno čistim morem. Ovo je dio planeta gdje se odvijao susret civilizacija Istoka i Zapada, koje su ostavile povijesne tragove. Pretvarate se u svjedoka nekadašnjih događanja kroz kulturne i civilizacijske ostavštine i na taj način postajete sudionikom minulih vremena. To se može ubrojiti u rijetke ekskluzivitete namijenjene samo onima koji znaju odabrati nešto posebno. Jer ovdje je sve isto, a pomalo drukčije."
- Ovo bi trebao biti strateški cilj koji moramo ostvariti kad govorimo o ugođajima boravka na arhipelagu. It's different out there, reklo bi se, bez obzira na to radi li se o turistima ili govorimo o uvjetima življenja domaćeg stanovništva.
"Živi arhipelag u Hrvatskoj" predstavlja destinaciju s okusom mora, povijesti i tradicijskog načina života u ravnoteži s prirodom i prirodnim resursima. Volio bih kao autor ove zamisli s istomišljenicima stvoriti kritičnu masu koja bi bila inicijator stvaranja "Živog arhipelaga u Hrvatskoj".
Važno je samo jedno, a to je znanje, volja i rad kako bi hrvatski arhipelag bio prepoznatljiv kao sretan arhipelag na razini svojih prirodnih ljepota. Mjesto gdje ljudi žele živjeti i odgajati svoju djecu. A najbolji primjer koji tome govori u prilog su, bar do sada, otočni poljoprivrednici.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/dalmatinac-koji-je-vise-od-30-godina-proveo-u-skandinaviji-oni-imaju-besplatne-trajekte-i-najbolju-tehnologiju-a-mladi-ljudi-cekaju-u-redu-za-posao-na-otocima-478315
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=c21b3346ceac637dceaae59a71665ac42c373762
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=+Dalmatinac+koji+je+vi%C5%A1e+od+30+godina+proveo+u+Skandinaviji%3A+Oni+imaju+besplatne+trajekte+i+najbolju+tehnologiju%2C+a+mladi+ljudi+%C4%8Dekaju+u+redu+za+posao+na+otocima%21&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fdalmatinac-koji-je-vise-od-30-godina-proveo-u-skandinaviji-oni-imaju-besplatne-trajekte-i-najbolju-tehnologiju-a-mladi-ljudi-cekaju-u-redu-za-posao-na-otocima-478315
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fdalmatinac-koji-je-vise-od-30-godina-proveo-u-skandinaviji-oni-imaju-besplatne-trajekte-i-najbolju-tehnologiju-a-mladi-ljudi-cekaju-u-redu-za-posao-na-otocima-478315
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => životna EU škola
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
19. svibanj 2024 23:38
