Prometni stručnjak: ‘Veliki je propust što Banožiću nisu odmah izvadili krv i osigurali dokaze na mjestu nesreće‘

Govoreći o okolnostima nakon prometne nesreće u kojoj je sudjelovao Mario Banožić, Željko Marušić s Prometnog fakulteta u Zagrebu kazao je za HTV da je napravljen veliki propust - osiguranje dokaza.

Napominje da je to trebalo učiniti odmah nakon pružanja pomoći ozlijeđenima.

Komentirao je i dio iz Kaznenog zakona - da se slučaj u kojemu je bilo izazivanje prometne nesreće sa smrtnim ishodom, ako ne prelazi 1,5 promila alkohola u krvi, tretira kao počinjenje nesreće ili krivnja iz nehaja. 

- To je jedna od stvari koje moramo promijeniti. Za sada je zakon kakav jest i po njemu se mora suditi, no to je teška nelogičnost. Kad se nakon nesreće utvrdi 1,5 promila alkohola u krvi, onda je riječ o totalnom pijanstvu. Dakle, 0,5 promila alkohola u krvi je već pijanstvo, rekao je Marušić.

Govoreći o okolnostima nakon prometne nesreće u kojoj je sudjelovao Mario Banožić, Marušić je kazao da je napravljen veliki propust - osiguranje dokaza. Napominje da je to trebalo učiniti odmah nakon pružanja pomoći ozlijeđenima.

- Dežurni istražitelj je trebao u koordinaciji s hitnom pomoći osigurati dokaze vađenjem krvi odmah. Iz krvi alkohol eksponencijalno opada s vremenom i taj podatak više nije vjerodostojan. Kao drugo, nisu osigurali dokaze. Nepojmljivo mi je da cesta nije bila zatvorena. Zatvorili su je naknadno. Nisu osigurali pravodobno sve dokaze, ali mislim da je ipak dovoljno ispitano. Vozač kamiona kojega je ministar pretjecao, po tahografu, vozio je 78 km/h, rekao je Marušić.

Željko Marušić

Duje Klaric/Cropix/Cropix

Prema njegovoj procjeni ministar je vozio između 90 km/h - 95 km/h u trenutku sraza, a kazao je da niti kombi nije baš vozio prilagođenom brzinom.

Marušić je kazao da je sudjelovao u istraživanju realnog utjecaja alkohola na ponašanje 2009. godine. U okviru toga istraživali su na poligonu što znači 0,2 alkohola u krvi i zaključili da je to već ozbiljna alkoholiziranost. 

- 0,2 promila alkohola u krvi ne mijenja reflekse nego drastično mijenja obrazac ponašanja. Dakle, 0,2 promila alkohola u krvi mijenja ponašanje na način da se vozač odluči pretjecati u nerazumnim okolnostima, a to trijezan ne bi. Dakle, to bitno utječe na sigurnost, kazao je za HTV.

Marušić smatra kako je potrebno sačekati rezultate istrage, ali dodaje da je interes javnosti u nekim situacijama ispred toga. Tvrdi da je nakon nesreće u subotu bilo nekoliko nestručnih izjava i naveo pritom da se govorilo kako je ministar obilazio vozilom, a ne da je pretjecao. Potom je rečeno da je ministrovo vozilo neprikladno za pretjecanje i da ima loše performanse.

- Ono što je bitno je da nema automobila koje je neprikladno za pretjecanje i koje ima loše performanse, nego ima loših vozača ili vozača koji loše postupe, rekao je.

Ivan Peric/Cropix

Marušić je govorio i o vještačenju nakon prometne nesreće. Kaže da je to veliki problem hrvatskog pravosuđa. U slučaju prometne nesreće gdje je sudjelovao i Banožić, Marušić je upitao: 

- Kako je moguće vještačenje, ako su dokazi kompromitirani? Trebat će donijeti neko solomonsko rješenje. Ne bi bilo dobro da se ovdje teže ili blaže sudi bivšem ministru zato što je bio ministar. Mnogo stvari je napravljeno perceptivno, dodao je.

Sinoć je u Karlovcu bila tragediju na cesti. Prometni policajac je na službenom motociklu usmrtio pješaka izvan pješačkog prijelaza. Imaju li istovjetan pravosudni tretman u procesuiranju službena osoba, policajac i obični građanin, upitao je urednik  i voditelj Petar Vlahov.

- U pravilu ne, mada vrijede ista pravila. Da definiramo stanje pješaka koji ide izvan pješačkog prijelaza - on je temeljno kriv za prometnu nesreću i za to što je stradao. Međutim, pješaci su privilegirana skupina u prometu i temeljem toga i temeljem članka 51 stavak 1 da vozač mora prilagoditi brzinu vožnje kako bi mogao predvidjeti sve okolnosti zaustavljanja, kazao je i napomenuo da je krivnja podijeljena. Smatra da policajac treba voziti opreznije nego drugi, ali treba uzeti u obzir i da je policajac bio na zadatku.

Mario Banožić

Geoffroy Van Der Hasselt/Afp

- Niti policija, niti hitna pomoć, niti vatrogasci. Dakle, evo da je opravdam to. Vidjeli smo mnogo puta da se tolerira kada hitna pomoć doduše uspori pa prođe kroz crveno. To je nedopustivo jer vi ne možete spašavati život a time potencijalno ugroziti druga tri života. Nema iznimaka, dodao je.

Niti predsjednička kolona također ne smije kroz crveno svjetlo. Marušić za HTV kaže da se tada treba napraviti regulacija prometa - crveno svjetlo ide u treptajuće žuto i onda se može proći u tim situacijama.