stdClass Object
(
[id] => 530835
[title] => Ekonomski stručnjak iz Splita tvrdi da bi 'kriptokuna' bezbolno riješila problem blokiranih građana
[alias] => ekonomski-strucnjak-iz-splita-tvrdi-da-bi-39-kriptokuna-39-bezbolno-rijesila-problem-blokiranih-gradana
[catid] => 244
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Prof. dr. sc. Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu u svojem je obrazovanju i karijeri spojio informatiku i ekonomiju. On je diplomirani inženjer elektrotehnike, magistar računarskih znanosti i doktor ekonomskih znanosti koji promišlja nova rješenja nagomilanih problema u hrvatskoj ekonomiji i društvu. I u ovom razgovoru iznosi prijedloge koji bi mogli rasteretiti brojne hrvatske obitelji.
Prije nekoliko godina javno ste iznijeli prijedlog paketa mjera ekonomske politike za brzi izlazak Hrvatske iz krize. Što se zbilo s tim prijedlogom?
– Da, početkom 2014. iznio sam prijedlog koji je obuhvaćao 13 mjera. Moje su projekcije predviđale brzi izlazak Hrvatske iz ekonomske krize i rast BDP-a od pet posto već u drugoj godini od početka primjene. Pristup je zahtijevao šok-terapiju, istovremenu primjenu svih predloženih mjera. Unatoč tom mojem inzistiranju, kritike su se odnosile na pojedine mjere promatrane izvan cjeline.
Da tako kažem, crvena krpa, mjera koja je privukla svu pozornost, bila je devalvacija kune za 10 posto. Svi su se toga hvatali iako sam i sam jasno rekao da sam protiv takve mjere kao izolirane jer ona ništa ne bi riješila. U istom je prijedlogu bilo i smanjenje osnovne stope PDV-a s 25 posto na 20 posto, ali to nikome nije bilo interesantno.
Prijedlog sam uputio na recenziju na više od stotinu adresa uglednih i priznatih makroekonomista, analitičara, gospodarstvenika, novinara i drugih, ali nitko nije argumentirano osporio rezultate mojeg istraživanja. Općenite kritike, sumnje i slično nisam uzimao za ozbiljno. Bilo je i tajnih simpatija i javnih osobnih uvreda. Tješi me da su se neke mjere ipak ostvarile, istina u drugom kontekstu, ali izolirane i nisu ostvarile sve moguće pozitivne učinke.
Na primjer, jedan od prijedloga bio je da HNB kroz primarnu emisiju poveća novčanu masu za 30 milijardi kuna u roku od tri godine. Sve su kritike govorile da će to izazvati kolaps financijskog sustava, hiperinflaciju i produbiti ekonomsku krizu do katastrofalnih razmjera. U međuvremenu, u te tri godine novčana je masa, monetarni agregat M1, povećana s nešto više od 50 milijardi kuna na nešto više od 80 milijardi kuna, dakle upravo za 30 milijardi kuna, kako sam predlagao.
Nije se dogodio kolaps financijskog sustava, nije bilo hiperinflacije. Naprotiv, to je pomoglo izlasku Hrvatske iz krize. Štoviše, do danas je taj iznos narastao na oko 50 milijardi kuna. Ono što je pri tome loše jest da je taj novac otišao bankama, koje ga većinom drže na svojim računima te ga i dalje teško plasiraju gospodarstvu. Istina, povećanje novčane mase imalo je drugu osnovu, ali je krajnji rezultat sličan.
Posljedično je realizirana još jedna od mojih mjera, a to je smanjenje kamatnih stopa na kredite za prosječno jedan postotni bod, čak i više od toga. Sklon sam vjerovati da bismo danas imali rast BDP-a od osam posto da su moje mjere primijenjene. Zvuči kao znanstvena fantastika, ali neke zemlje koje su u međuvremenu primijenile slične mjere danas ostvaruju takav rast.
Blokirani i pravni problemi
Sada imate novi prijedlog. O čemu se radi?
– Aktualni gospodarski problemi potiču me da se pozabavim nekima od njih. Jedan od gorućih današnjih problema hrvatskog društva je problem blokiranih građana. Ovaj problem i odnos vlasti prema njemu je civilizacijska, politička i pravna, ali i ekonomska sramota za ovu državu. Problem je višedimenzionalan. To je i pravni i ekonomski problem, problem i pojedinaca i države, te problem i postojećih i budućih blokiranih građana.
Mislim da svojim prijedlogom mogu pridonijeti rješavanju barem dijela ovog golemog problema. Fokusiran sam na rješavanje problema postojećih blokiranih građana, prije svega one većine s dugovima do 10.000 kuna ili, šire gledano, do one većine od dvije trećine ukupnog broja dužnika koji imaju ugrubo trećinu ukupnih dugovanja. Pravni aspekt, odnosno izmjena Ovršnog zakona, neće riješiti problem starih blokiranih, a kako je to pravni problem, ne bavim se njime.
Procjenjujem da bi se implementacijom mojeg prijedloga riješio problem oko 50 posto ili 160.000 blokiranih građana. Iza cijelog projekta stajalo bi Ministarstvo financija. Učinak na državni proračun bio bi minimalno negativan, a moguće je da bi konačni učinak bio pozitivan. I ovdje sam nastojao spojiti makroekonomska i tehnološka znanja te primjenu suvremenih informatičkih tehnologija i iskustava s kriptovalutama, uzimajući od njih samo sigurne i pozitivne elemente.
Zvuči inovativno i intrigantno. Imate li konkretnije mjere?
– Za sada je prijedlog na razini koncepta bez stroge kvantitativne provjere. Radi se o rješavanju dijela problema blokiranih građana pomoću kriptovalute. Ministarstvo financija bi kreiralo vlastitu kriptovalutu pod radnim nazivom kriptokuna, ili skraćeno KK, u iznosu od oko 14 milijardi KK. Nominalna vrijednost KK je ista kao i vrijednost kune. Ministarstvo financija bi svakom državljaninu RH koji je, na primjer, na dan 1. siječnja 2018. imao prebivalište na teritoriju RH, a koji bude živ na dan stupanja na snagu zakona koji bi regulirao ovu problematiku, uplatilo na njegov račun kriptokuna – u žargonu kriptovaluta to je novčanik – 4000 KK.
Prije nego što nastavite, molim vas da kratko objasnite što je to kriptovaluta, većina ljudi vezuje taj pojam s bitcoinom.
– Bitcoin je najpoznatija kriptovaluta, ali je samo jedna od možda nekoliko desetaka kriptovaluta. Posebno je u fokusu šire javnosti protekli mjesec dana zbog enormnog rasta vrijednosti, ali i dramatičnog pada te vrijednosti u samo nekoliko dana. Općenito pak, kriptovaluta, iako tradicionalno gledano nije novac jer iza nje ne stoje institucije, države i centralne banke, ima svojstva novca. Može služiti za plaćanje, čuvanje i gomilanje bogatstva (uz veliki rizik), trgovanje na financijskim tržištima, razmjenu za druge valute itd.
Naziva se i virtualna ili digitalna valuta jer ne postoji u materijaliziranom obliku. Ove nazive izbjegavam jer i najveći dio klasičnih valuta, eura, pa i kuna postoji samo u digitalnom obliku, ali zbog toga nisu kriptovalute koje su samo elektronički zapis neke vrijednosti u informatičkom sustavu koji ih podržava. Iza njih ne stoji nikakva stvarna vrijednost niti jamstvo vrijednosti, nego samo vjerovanje vlasnika da ona ima neku vrijednost, a nju određuje tržište.
Njihova stvarna vrijednost je nula, a pozitivna tržišna vrijednost će postojati samo dok postoje oni koji vjeruju da ona nešto vrijedi. Kad nestane to vjerovanje, nestat će i ta kriptovaluta. U tom smislu kriptokuna nije prava kriptovaluta jer iza nje bi stajalo Ministarstvo financija, a ne HNB, koji se ne voli baviti drugim stvarima osim stabilnošću tečaja.
Financijski sustav nije ugrožen
Kako bi to riješilo problem blokiranih?
– Iznos uplaćenih KK blokirani bi u punom iznosu iskoristili za podmirenje dugova. Oni koji nisu blokirani mogu na određene načine raspolagati svojim KK. Mogu ih poklanjati ili trgovati njima bez poreza po bilo kojoj cijeni. Mogu plaćati određene, nove vrste usluga, prije svega one koje ne bi konzumirali da moraju potrošiti kune. Mogu i zatražiti da im Ministarstvo financija isplati kune, ali po diskontnoj vrijednosti. Sto posto vrijednosti moglo bi se dobiti tek 10 godina nakon izdavanja kriptokune. Poslovni subjekti bi s uplaćenim KK mogli pod određenim uvjetima plaćati svoje porezne obveze. Nakon primitka KK Ministarstvo financija bi za te iznose umanjivalo porezna potraživanja i uništavalo KK u istom iznosu.
Kako bi se ova ideja mogla provesti?
– Uz malo političke volje, potrebno je donijeti relativno jednostavan zakon. Organizacijski dio posla obavljala bi Fina. Sustav bi bio potpuno informatiziran s pristupom preko interneta. Sve bi bilo zasnovano na "blockchain" tehnologiji. To je relativno nova, ali dokazana informatička tehnologija raspoloživa na tržištu. Svoju afirmaciju doživjela je s kriptovalutama, ali su njezine mogućnosti puno veće i sigurno će se širiti u mnoga druga područja primjene. Prilagodbe za ovu namjenu bile bi relativno jednostavne.
Što bi bilo s kunom?
– Ne bi trebalo imati utjecaja na kunu ni na stabilnost financijskog sektora. Možda bi povećalo deficit proračuna za 0,1 posto BDP-a i javni dug za 1-postotni bod ukupno za 10 godina. Ovo je konzervativni scenarij. U optimističnom scenariju ovih negativnih učinaka ne bi bilo, nego je izvjestan dodatni rast BDP-a od preko jedan posto.
Kako općenito komentirate ekonomsku situaciju u državi i aktualni gospodarski rast?
– Većina ekonomista slaže se da ostvareni rast od tri posto nije dovoljan. Ja bih taj stav dodatno zaoštrio. Taj rast nije zdrav i održiv. Gotovo da postoji suglasje u javnosti da je udio turizma u BDP-u oko 20 posto. Ako je protekle godine turizam rastao i brojem noćenja i brojem posjeta i prihodom preko 10 posto, računica kaže da je doprinos turizma rastu BDP-a u 2017. oko dva posto. I rast investicija i rast industrijske proizvodnje najvećim su dijelom direktno povezani s rastom turizma. Osobno zastupam tezu da je udio turizma u BDP-u znatno manji, ali možda griješim. Pitanje je što će biti ako izostane rast turističkog prometa ili barem bude manji, što se već najavljuje. Ako promatramo bilančno, sve što turisti potroše moramo uvesti. Ubiremo samo rentu i poreze.
Ne sviđa mi se kada se govori o doprinosu izvoza BDP-u. Neosporno je da je izvoz izuzetno bitan za rast i razvoj, ali teorijski je ispravno govoriti o doprinosu neto robnog izvoza BDP-u, a on se pogoršava i, prema Vladinim prognozama, i dalje će se pogoršavati kroz negativni doprinos međunarodne razmjene BDP-u. Slika o robnom izvozu postaje drugačija ako se vidi da je od 2010. godine industrijska proizvodnja porasla za 5-6 posto, a robni izvoz za više od 40 posto. Što to više izvozimo? Ono što smo više uvezli.
Slično je i s isticanjem udjela potrošnje kućanstava u BDP-u. Različiti oblici potrošnje ne mogu biti dio bruto domaćeg proizvoda, onoga što smo proizveli. Mjerenje potrošnje je indirektan, manje precizan način mjerenja BDP-a. Ona je motivirajući faktor za proizvodnju, ali BDP stvara nova bruto dodana vrijednost ili BDV, a tu stojimo lošije, uvećana za poreze, a ti porezi rastu dvostruko brže od rasta BDP-a. Porezni prihodi rasli su oko šest posto iako je BDP rastao oko tri posto. Kratkoročno dobro za proračun, ali dugoročno loše za gospodarstvo. Uostalom, sama Vlada prognozira usporavanje rasta i u doba konjunkture. Što će biti kod iduće ekonomske krize, koja će doći prije ili kasnije?
Zaduživanje i javni dug
Javni dug je tema koja se vuče iz mandata u mandat izvršne vlasti. Sadašnja se vlast hvali smanjenjem duga?
– Nije sporno da veliki javni dug nije dobar, ali javni dug nije problem sam po sebi niti je on izvorni uzrok ekonomskih problema. Za ocjenu je puno važnije gdje se država zadužuje, po kojoj cijeni i kako se pozajmljeni novac troši. Hrvatske vlade su zakazale u sva tri aspekta. Treba razlučiti smanjenje javnog duga i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Razlika je velika. Vlada zapravo radi na smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. Apsolutno smanjenje javnog duga može imati loše ekonomske posljedice i rijetke su situacije kada to ima smisla. Okolnosti moraju biti izrazito povoljne. Javni dug može vratiti samo privatni sektor tako da mu država naplati veće poreze.
Ne znam ni jedan primjer da je neka država izišla iz krize bez povećanja javnog duga. Uostalom, i sve zemlje EMU su u krizi probile kriterij o udjelu javnog duga od 60 posto BDP-a. Još je jedna zabluda o javnom dugu da ga je država potrošila za svoje potrebe i da je taj novac time nestao, a privatni sektor ga mora vraćati. Zapravo, gotovo sav novac javnog duga završio je u domaćem privatnom sektoru. Da nije bilo javnog duga, privatni sektor bi za toliko bio siromašniji. Smanjenjem javne potrošnje u krizi ne može se smanjivati deficit. Naprotiv, neki potezi bivših vlada su na tragu politike štednje doveli do produbljivanja krize. Naravno, ovo je vrlo pojednostavljeno i malo karikirano, ali princip je taj. Država se zadužuje u krizi da sačuva privatni sektor od puno većih problema. Velika je pogreška ozakonjenje stava da se država ne smije zaduživati kod svoje centralne banke. To smo skupo platili i još ćemo dugo plaćati.
Profesore Garača, prepoznati ste u dijelu javnosti kao netko tko javno iznosi ideje, prijedloge i rješenja prije svega ekonomskih problema hrvatskog društva koji, blago rečeno, nisu u skladu s prevladavajućim mišljenjima.
– Prepoznat jesam, ali nedovoljno prihvaćen. Moje ideje i prijedlozi nisu u skladu s postojećim pristupima rješavanju ključnih problema hrvatskog društva, a posebice ekonomskih problema na makrorazini koji su, po mojem sudu, generator većine drugih društvenih problema. Znanstvene i političke elite zarobljene su u paradigmi koja nas je i dovela u sadašnju situaciju. Nameće se stav da je postojeći pristup razvoju jedini ispravan, ali eto, nismo ga dobro proveli pa ga treba samo bolje primjenjivati.
Ne pomažu primjeri neuspjeha takvog pristupa ni na nacionalnoj ni na svjetskoj razini. Interesi elita da očuvaju svoje pozicije je prejak i ne dopušta priznavanje pogrešaka. Opće je poznata izreka da načinom koji nas je doveo u problem ne možemo izaći iz tog problema.
Stoga pokušavam predlagati nova rješenja za postojeće probleme koja u pravilu odstupaju od uobičajenih. To ne znači da je svaki moj prijedlog dobar, ali je sigurno dobro promišljen i žalosti me što se o tim prijedlozima ne vodi niti akademska rasprava. Nitko još nije argumentirano osporio moje ranije prijedloge, ali ignoriranje je sveprisutno. Moram priznati da me to frustrira, nakratko demotivira i deprimira, ali onda krenem dalje s novom idejom.
Što mislite, zašto je tako?
– Kao znanstvenik, ali ujedno inženjer, informatičar, a danas dominantno ekonomist, cijeli radni vijek sam kao dio svakodnevnog posla kreirao nove stvari, nešto što prije na takav način nije postojalo. Inovativnost mi je u krvi, a napredak u današnjem svijetu nije moguć bez inovacija. Donedavno sam se isključivo bavio ekonomskim problemima na mikrorazini, u poduzećima, kroz automatizaciju i informatizaciju poslovnih procesa te razvoj poslovnih informacijskih sustava.
U posljednje vrijeme moj se interes okrenuo prema makrorazini i pokušajima nuđenja rješenja za nacionalne makroekonomske probleme. I tu nastojim povezati svoj inženjerski način razmišljanja koji ne robuje prevladavajućim mišljenjima, poznavanje informatičkih tehnologija, bilo kao metodoloških alata bilo kao dijela rješenja, te teorijsko znanje makroekonomike, posebice u području monetarne i fiskalne politike, ali zaobilazeći prevladavajući način empirijskog istraživanja, odnosno ekonometriju kao makroekonomistima jedinu valjanu metodu. Tu možda leži glavni razlog nepovjerenja prema mojim prijedlozima.
Za provjeru svojih ideja i istraživanja kao metodu koristim sistemsku dinamiku, koja je slabo poznata u znanstvenoj zajednici.
Smatram da ekonometrija ne može odgovoriti na procjenu učinaka inovacija na makroekonomskoj razini. To je možda razlog zašto me nitko ne osporava, jer ekonometrijom ne mogu rješavati klasu problema kojom se bavim pa ne mogu ni dobiti svoje rezultate.
Moram iskoristiti prigodu i javno zahvaliti prof. dr. sc. Anti Munitiću što me je uveo u svijet sistemske dinamike prije skoro 30 godina. Radi se računalnoj simulaciji kompleksnih, nelinearnih i dinamičkih sustava, a makroekonomski sustav je upravo takav. No, sistemska dinamika je više od alata. Ona je način razmišljanja, filozofija, paradigma, tehnologija, ujedno moćna i jednostavna.
Gubimo i ljude i kapacitete
U biračkom smo tijelu u zadnjih nekoliko godina izgubili ugrubo oko 200.000 onih koji su bili za reforme, a dobili oko 200.000 onih koji su protiv reformi. Prvi su napustili Hrvatsku, a drugi su kupljeni novim i dodatnim povlasticama na teret države, odnosno svih ostalih. Gubimo i realni kapacitet provođenja reformi jer nam se pogoršava strukturni deficit unatoč aktualnom smanjenju tekućeg deficita. Pogoršava se ukupna produktivnost.
Planira se slabljenje rasta u idućim godinama i pogoršanje robne vanjskotrgovinske bilance. Gubimo i fiskalni kapacitet za reforme kako na prihodnoj, tako i na rashodnoj strani proračuna. Značajno povećanje poreznih prihoda, koji rastu dvostruko brže od rasta BDP-a, stvara dodatnu poreznu presiju, a ti prihodi se ne koriste za porezno rasterećenje gospodarstva, nego za neproduktivnu proračunsku potrošnju. Rashodna strana proračuna, odnosno njezina loša struktura, dodatno se cementira i stvara potencijalno velike probleme u nošenju sa sljedećom ekonomskom krizom. Gubimo i ključni reformski kapacitet, ljude koji znaju provesti reforme.
Uz ovaj model - teško do eura!
Za mene je jedino sporno pitanje oko eura pitanje realne konvergencije, približavanje standarda hrvatskih građana onome u zapadnoj Europi. Mnogi primjeri govore da do poticanja konvergencije neće doći čak ni u uvjetima fiskalne unije. Na konvergenciju mnogo veći utjecaj imaju ekonomske politike, a najviše se konvergenciji opiru zakoni slobodnog tržišta. Oni teže monopolu i koncentraciji, a ne ravnomjernom razvoju. Krajnja je nada zadržavanje barem malo suvereniteta u monetarnoj sferi, ali to hrvatska politika više ne cijeni.
Nameće se stav da će pristupanje monetarnoj uniji potaknuti realnu konvergenciju, približavanje onima razvijenijima. Zapravo se radi o obrtanju teza, ciljevi i sredstva zamijenili su mjesta. Prema teoriji optimalnih valutnih područja, preduvjet pristupanju monetarnoj uniji je visoki stupanj realne konvergencije, slična produktivnost, slični dohoci itd., da bi država imala koristi od pristupanja, a mi to nemamo.
Iako je realno gledano uvođenje eura poprilično daleko, sadašnja intenzivna rasprava o tome je pomalo suvišna. Ideja o uvođenju eura u Hrvatskoj je zapravo stara koliko i euro. HNB je godinama vodio politiku kao da ćemo svaki čas usvojiti euro. Ono što se traži od Hrvatske da bi pristupila euru: stabilno, konkurentno i jako gospodarstvo, dobro je bez obzira na euro i na tome treba raditi bez obzira na to kad će se pristupanje eurozoni dogoditi. Postojećim ekonomskim modelom to nije moguće ostvariti a da većina građana RH za to ne plati visoku cijenu.
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Željko Garača
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2018-02-11 18:52:54
[created_by] => 3159
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2018-02-11 19:27:12
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2018-02-11 18:52:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 10079
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 244
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz poslovnog sektora
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, poslovni sektor, biznis, business
[secure] => 0
[page_title] => Biznis
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 0
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 1
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2018\/02\/06\/Spektar\/9521892.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/02\/06\/Spektar\/9521882.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/02\/06\/Spektar\/9521874.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/02\/06\/Spektar\/9521881.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/02\/06\/Spektar\/9521879.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/02\/06\/Spektar\/9521881.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/02\/06\/Spektar\/9521882.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1281"},{"size0":"1920x1163"},{"size0":"1920x1280"},{"size0":"1920x1276"},{"size0":"1920x1197"},{"size0":"1920x1276"},{"size0":"1920x1163"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 244
[name] => Biznis
[alias] => biznis
[description] =>
[parent] => 119
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 5
[params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 38239611 Threads: 3 Questions: 7088029281 Slow queries: 3298078
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 608101704
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 56
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front01
[password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /vijesti/biznis
)
[additional_categories] => Array
(
)
[link] => /vijesti/biznis/ekonomski-strucnjak-iz-splita-tvrdi-da-bi-39-kriptokuna-39-bezbolno-rijesila-problem-blokiranih-gradana-530835
[printLink] => /vijesti/biznis/ekonomski-strucnjak-iz-splita-tvrdi-da-bi-39-kriptokuna-39-bezbolno-rijesila-problem-blokiranih-gradana-530835?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 383638
[name] => blokirani
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => blokirani
[link] => /tag/blokirani
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 363918
[name] => Kriptovalute
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => kriptovalute
[link] => /tag/kriptovalute
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 415406
[name] => Željko Garača
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => zeljko-garaca
[link] => /tag/zeljko-garaca
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Željko Garača
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Ekonomski stručnjak iz Splita tvrdi da bi 'kriptokuna' bezbolno riješila problem blokiranih građana
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3159
[name] => Ljubica Vuko
[username] => ljubica-vuko
[email] => ljubica-vuko@sd.hr
[password] => $2y$10$7h7iiOmOiwOWu35WisD.MOV5YXqRATYvbBNb08qdrh.QzMlnTl1cq
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/ljubica-vuko-3159
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1677
[gender] => m
[description] =>
[image] =>
[url] =>
[group] => 1
[plugins] =>
)
[avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/49c96b20f2494a7ca66cd56476d02f61?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/02/06/Spektar/9521892.jpg
[galleryCount] => 7
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/02/06/Spektar/9521892.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/02/06/Spektar/9521882.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/02/06/Spektar/9521874.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/02/06/Spektar/9521881.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/02/06/Spektar/9521879.jpg
[title] =>
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/02/06/Spektar/9521881.jpg
[title] =>
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/02/06/Spektar/9521882.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Prof. dr. sc. Željko Garača s Ekonomskog fakulteta u Splitu u svojem je obrazovanju i karijeri spojio informatiku i ekonomiju. On je diplomirani inženjer elektrotehnike, magistar računarskih znanosti i doktor ekonomskih znanosti koji promišlja nova rješenja nagomilanih problema u hrvatskoj ekonomiji i društvu. I u ovom razgovoru iznosi prijedloge koji bi mogli rasteretiti brojne hrvatske obitelji.
Prije nekoliko godina javno ste iznijeli prijedlog paketa mjera ekonomske politike za brzi izlazak Hrvatske iz krize. Što se zbilo s tim prijedlogom?
– Da, početkom 2014. iznio sam prijedlog koji je obuhvaćao 13 mjera. Moje su projekcije predviđale brzi izlazak Hrvatske iz ekonomske krize i rast BDP-a od pet posto već u drugoj godini od početka primjene. Pristup je zahtijevao šok-terapiju, istovremenu primjenu svih predloženih mjera. Unatoč tom mojem inzistiranju, kritike su se odnosile na pojedine mjere promatrane izvan cjeline.
Da tako kažem, crvena krpa, mjera koja je privukla svu pozornost, bila je devalvacija kune za 10 posto. Svi su se toga hvatali iako sam i sam jasno rekao da sam protiv takve mjere kao izolirane jer ona ništa ne bi riješila. U istom je prijedlogu bilo i smanjenje osnovne stope PDV-a s 25 posto na 20 posto, ali to nikome nije bilo interesantno.
Prijedlog sam uputio na recenziju na više od stotinu adresa uglednih i priznatih makroekonomista, analitičara, gospodarstvenika, novinara i drugih, ali nitko nije argumentirano osporio rezultate mojeg istraživanja. Općenite kritike, sumnje i slično nisam uzimao za ozbiljno. Bilo je i tajnih simpatija i javnih osobnih uvreda. Tješi me da su se neke mjere ipak ostvarile, istina u drugom kontekstu, ali izolirane i nisu ostvarile sve moguće pozitivne učinke.
Na primjer, jedan od prijedloga bio je da HNB kroz primarnu emisiju poveća novčanu masu za 30 milijardi kuna u roku od tri godine. Sve su kritike govorile da će to izazvati kolaps financijskog sustava, hiperinflaciju i produbiti ekonomsku krizu do katastrofalnih razmjera. U međuvremenu, u te tri godine novčana je masa, monetarni agregat M1, povećana s nešto više od 50 milijardi kuna na nešto više od 80 milijardi kuna, dakle upravo za 30 milijardi kuna, kako sam predlagao.
Nije se dogodio kolaps financijskog sustava, nije bilo hiperinflacije. Naprotiv, to je pomoglo izlasku Hrvatske iz krize. Štoviše, do danas je taj iznos narastao na oko 50 milijardi kuna. Ono što je pri tome loše jest da je taj novac otišao bankama, koje ga većinom drže na svojim računima te ga i dalje teško plasiraju gospodarstvu. Istina, povećanje novčane mase imalo je drugu osnovu, ali je krajnji rezultat sličan.
Posljedično je realizirana još jedna od mojih mjera, a to je smanjenje kamatnih stopa na kredite za prosječno jedan postotni bod, čak i više od toga. Sklon sam vjerovati da bismo danas imali rast BDP-a od osam posto da su moje mjere primijenjene. Zvuči kao znanstvena fantastika, ali neke zemlje koje su u međuvremenu primijenile slične mjere danas ostvaruju takav rast.
Blokirani i pravni problemi
Sada imate novi prijedlog. O čemu se radi?
– Aktualni gospodarski problemi potiču me da se pozabavim nekima od njih. Jedan od gorućih današnjih problema hrvatskog društva je problem blokiranih građana. Ovaj problem i odnos vlasti prema njemu je civilizacijska, politička i pravna, ali i ekonomska sramota za ovu državu. Problem je višedimenzionalan. To je i pravni i ekonomski problem, problem i pojedinaca i države, te problem i postojećih i budućih blokiranih građana.
Mislim da svojim prijedlogom mogu pridonijeti rješavanju barem dijela ovog golemog problema. Fokusiran sam na rješavanje problema postojećih blokiranih građana, prije svega one većine s dugovima do 10.000 kuna ili, šire gledano, do one većine od dvije trećine ukupnog broja dužnika koji imaju ugrubo trećinu ukupnih dugovanja. Pravni aspekt, odnosno izmjena Ovršnog zakona, neće riješiti problem starih blokiranih, a kako je to pravni problem, ne bavim se njime.
Procjenjujem da bi se implementacijom mojeg prijedloga riješio problem oko 50 posto ili 160.000 blokiranih građana. Iza cijelog projekta stajalo bi Ministarstvo financija. Učinak na državni proračun bio bi minimalno negativan, a moguće je da bi konačni učinak bio pozitivan. I ovdje sam nastojao spojiti makroekonomska i tehnološka znanja te primjenu suvremenih informatičkih tehnologija i iskustava s kriptovalutama, uzimajući od njih samo sigurne i pozitivne elemente.
Zvuči inovativno i intrigantno. Imate li konkretnije mjere?
– Za sada je prijedlog na razini koncepta bez stroge kvantitativne provjere. Radi se o rješavanju dijela problema blokiranih građana pomoću kriptovalute. Ministarstvo financija bi kreiralo vlastitu kriptovalutu pod radnim nazivom kriptokuna, ili skraćeno KK, u iznosu od oko 14 milijardi KK. Nominalna vrijednost KK je ista kao i vrijednost kune. Ministarstvo financija bi svakom državljaninu RH koji je, na primjer, na dan 1. siječnja 2018. imao prebivalište na teritoriju RH, a koji bude živ na dan stupanja na snagu zakona koji bi regulirao ovu problematiku, uplatilo na njegov račun kriptokuna – u žargonu kriptovaluta to je novčanik – 4000 KK.
Prije nego što nastavite, molim vas da kratko objasnite što je to kriptovaluta, većina ljudi vezuje taj pojam s bitcoinom.
– Bitcoin je najpoznatija kriptovaluta, ali je samo jedna od možda nekoliko desetaka kriptovaluta. Posebno je u fokusu šire javnosti protekli mjesec dana zbog enormnog rasta vrijednosti, ali i dramatičnog pada te vrijednosti u samo nekoliko dana. Općenito pak, kriptovaluta, iako tradicionalno gledano nije novac jer iza nje ne stoje institucije, države i centralne banke, ima svojstva novca. Može služiti za plaćanje, čuvanje i gomilanje bogatstva (uz veliki rizik), trgovanje na financijskim tržištima, razmjenu za druge valute itd.
Naziva se i virtualna ili digitalna valuta jer ne postoji u materijaliziranom obliku. Ove nazive izbjegavam jer i najveći dio klasičnih valuta, eura, pa i kuna postoji samo u digitalnom obliku, ali zbog toga nisu kriptovalute koje su samo elektronički zapis neke vrijednosti u informatičkom sustavu koji ih podržava. Iza njih ne stoji nikakva stvarna vrijednost niti jamstvo vrijednosti, nego samo vjerovanje vlasnika da ona ima neku vrijednost, a nju određuje tržište.
Njihova stvarna vrijednost je nula, a pozitivna tržišna vrijednost će postojati samo dok postoje oni koji vjeruju da ona nešto vrijedi. Kad nestane to vjerovanje, nestat će i ta kriptovaluta. U tom smislu kriptokuna nije prava kriptovaluta jer iza nje bi stajalo Ministarstvo financija, a ne HNB, koji se ne voli baviti drugim stvarima osim stabilnošću tečaja.
Financijski sustav nije ugrožen
Kako bi to riješilo problem blokiranih?
– Iznos uplaćenih KK blokirani bi u punom iznosu iskoristili za podmirenje dugova. Oni koji nisu blokirani mogu na određene načine raspolagati svojim KK. Mogu ih poklanjati ili trgovati njima bez poreza po bilo kojoj cijeni. Mogu plaćati određene, nove vrste usluga, prije svega one koje ne bi konzumirali da moraju potrošiti kune. Mogu i zatražiti da im Ministarstvo financija isplati kune, ali po diskontnoj vrijednosti. Sto posto vrijednosti moglo bi se dobiti tek 10 godina nakon izdavanja kriptokune. Poslovni subjekti bi s uplaćenim KK mogli pod određenim uvjetima plaćati svoje porezne obveze. Nakon primitka KK Ministarstvo financija bi za te iznose umanjivalo porezna potraživanja i uništavalo KK u istom iznosu.
Kako bi se ova ideja mogla provesti?
– Uz malo političke volje, potrebno je donijeti relativno jednostavan zakon. Organizacijski dio posla obavljala bi Fina. Sustav bi bio potpuno informatiziran s pristupom preko interneta. Sve bi bilo zasnovano na "blockchain" tehnologiji. To je relativno nova, ali dokazana informatička tehnologija raspoloživa na tržištu. Svoju afirmaciju doživjela je s kriptovalutama, ali su njezine mogućnosti puno veće i sigurno će se širiti u mnoga druga područja primjene. Prilagodbe za ovu namjenu bile bi relativno jednostavne.
Što bi bilo s kunom?
– Ne bi trebalo imati utjecaja na kunu ni na stabilnost financijskog sektora. Možda bi povećalo deficit proračuna za 0,1 posto BDP-a i javni dug za 1-postotni bod ukupno za 10 godina. Ovo je konzervativni scenarij. U optimističnom scenariju ovih negativnih učinaka ne bi bilo, nego je izvjestan dodatni rast BDP-a od preko jedan posto.
Kako općenito komentirate ekonomsku situaciju u državi i aktualni gospodarski rast?
– Većina ekonomista slaže se da ostvareni rast od tri posto nije dovoljan. Ja bih taj stav dodatno zaoštrio. Taj rast nije zdrav i održiv. Gotovo da postoji suglasje u javnosti da je udio turizma u BDP-u oko 20 posto. Ako je protekle godine turizam rastao i brojem noćenja i brojem posjeta i prihodom preko 10 posto, računica kaže da je doprinos turizma rastu BDP-a u 2017. oko dva posto. I rast investicija i rast industrijske proizvodnje najvećim su dijelom direktno povezani s rastom turizma. Osobno zastupam tezu da je udio turizma u BDP-u znatno manji, ali možda griješim. Pitanje je što će biti ako izostane rast turističkog prometa ili barem bude manji, što se već najavljuje. Ako promatramo bilančno, sve što turisti potroše moramo uvesti. Ubiremo samo rentu i poreze.
Ne sviđa mi se kada se govori o doprinosu izvoza BDP-u. Neosporno je da je izvoz izuzetno bitan za rast i razvoj, ali teorijski je ispravno govoriti o doprinosu neto robnog izvoza BDP-u, a on se pogoršava i, prema Vladinim prognozama, i dalje će se pogoršavati kroz negativni doprinos međunarodne razmjene BDP-u. Slika o robnom izvozu postaje drugačija ako se vidi da je od 2010. godine industrijska proizvodnja porasla za 5-6 posto, a robni izvoz za više od 40 posto. Što to više izvozimo? Ono što smo više uvezli.
Slično je i s isticanjem udjela potrošnje kućanstava u BDP-u. Različiti oblici potrošnje ne mogu biti dio bruto domaćeg proizvoda, onoga što smo proizveli. Mjerenje potrošnje je indirektan, manje precizan način mjerenja BDP-a. Ona je motivirajući faktor za proizvodnju, ali BDP stvara nova bruto dodana vrijednost ili BDV, a tu stojimo lošije, uvećana za poreze, a ti porezi rastu dvostruko brže od rasta BDP-a. Porezni prihodi rasli su oko šest posto iako je BDP rastao oko tri posto. Kratkoročno dobro za proračun, ali dugoročno loše za gospodarstvo. Uostalom, sama Vlada prognozira usporavanje rasta i u doba konjunkture. Što će biti kod iduće ekonomske krize, koja će doći prije ili kasnije?
Zaduživanje i javni dug
Javni dug je tema koja se vuče iz mandata u mandat izvršne vlasti. Sadašnja se vlast hvali smanjenjem duga?
– Nije sporno da veliki javni dug nije dobar, ali javni dug nije problem sam po sebi niti je on izvorni uzrok ekonomskih problema. Za ocjenu je puno važnije gdje se država zadužuje, po kojoj cijeni i kako se pozajmljeni novac troši. Hrvatske vlade su zakazale u sva tri aspekta. Treba razlučiti smanjenje javnog duga i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Razlika je velika. Vlada zapravo radi na smanjenju udjela javnog duga u BDP-u. Apsolutno smanjenje javnog duga može imati loše ekonomske posljedice i rijetke su situacije kada to ima smisla. Okolnosti moraju biti izrazito povoljne. Javni dug može vratiti samo privatni sektor tako da mu država naplati veće poreze.
Ne znam ni jedan primjer da je neka država izišla iz krize bez povećanja javnog duga. Uostalom, i sve zemlje EMU su u krizi probile kriterij o udjelu javnog duga od 60 posto BDP-a. Još je jedna zabluda o javnom dugu da ga je država potrošila za svoje potrebe i da je taj novac time nestao, a privatni sektor ga mora vraćati. Zapravo, gotovo sav novac javnog duga završio je u domaćem privatnom sektoru. Da nije bilo javnog duga, privatni sektor bi za toliko bio siromašniji. Smanjenjem javne potrošnje u krizi ne može se smanjivati deficit. Naprotiv, neki potezi bivših vlada su na tragu politike štednje doveli do produbljivanja krize. Naravno, ovo je vrlo pojednostavljeno i malo karikirano, ali princip je taj. Država se zadužuje u krizi da sačuva privatni sektor od puno većih problema. Velika je pogreška ozakonjenje stava da se država ne smije zaduživati kod svoje centralne banke. To smo skupo platili i još ćemo dugo plaćati.
Profesore Garača, prepoznati ste u dijelu javnosti kao netko tko javno iznosi ideje, prijedloge i rješenja prije svega ekonomskih problema hrvatskog društva koji, blago rečeno, nisu u skladu s prevladavajućim mišljenjima.
– Prepoznat jesam, ali nedovoljno prihvaćen. Moje ideje i prijedlozi nisu u skladu s postojećim pristupima rješavanju ključnih problema hrvatskog društva, a posebice ekonomskih problema na makrorazini koji su, po mojem sudu, generator većine drugih društvenih problema. Znanstvene i političke elite zarobljene su u paradigmi koja nas je i dovela u sadašnju situaciju. Nameće se stav da je postojeći pristup razvoju jedini ispravan, ali eto, nismo ga dobro proveli pa ga treba samo bolje primjenjivati.
Ne pomažu primjeri neuspjeha takvog pristupa ni na nacionalnoj ni na svjetskoj razini. Interesi elita da očuvaju svoje pozicije je prejak i ne dopušta priznavanje pogrešaka. Opće je poznata izreka da načinom koji nas je doveo u problem ne možemo izaći iz tog problema.
Stoga pokušavam predlagati nova rješenja za postojeće probleme koja u pravilu odstupaju od uobičajenih. To ne znači da je svaki moj prijedlog dobar, ali je sigurno dobro promišljen i žalosti me što se o tim prijedlozima ne vodi niti akademska rasprava. Nitko još nije argumentirano osporio moje ranije prijedloge, ali ignoriranje je sveprisutno. Moram priznati da me to frustrira, nakratko demotivira i deprimira, ali onda krenem dalje s novom idejom.
Što mislite, zašto je tako?
– Kao znanstvenik, ali ujedno inženjer, informatičar, a danas dominantno ekonomist, cijeli radni vijek sam kao dio svakodnevnog posla kreirao nove stvari, nešto što prije na takav način nije postojalo. Inovativnost mi je u krvi, a napredak u današnjem svijetu nije moguć bez inovacija. Donedavno sam se isključivo bavio ekonomskim problemima na mikrorazini, u poduzećima, kroz automatizaciju i informatizaciju poslovnih procesa te razvoj poslovnih informacijskih sustava.
U posljednje vrijeme moj se interes okrenuo prema makrorazini i pokušajima nuđenja rješenja za nacionalne makroekonomske probleme. I tu nastojim povezati svoj inženjerski način razmišljanja koji ne robuje prevladavajućim mišljenjima, poznavanje informatičkih tehnologija, bilo kao metodoloških alata bilo kao dijela rješenja, te teorijsko znanje makroekonomike, posebice u području monetarne i fiskalne politike, ali zaobilazeći prevladavajući način empirijskog istraživanja, odnosno ekonometriju kao makroekonomistima jedinu valjanu metodu. Tu možda leži glavni razlog nepovjerenja prema mojim prijedlozima.
Za provjeru svojih ideja i istraživanja kao metodu koristim sistemsku dinamiku, koja je slabo poznata u znanstvenoj zajednici.
Smatram da ekonometrija ne može odgovoriti na procjenu učinaka inovacija na makroekonomskoj razini. To je možda razlog zašto me nitko ne osporava, jer ekonometrijom ne mogu rješavati klasu problema kojom se bavim pa ne mogu ni dobiti svoje rezultate.
Moram iskoristiti prigodu i javno zahvaliti prof. dr. sc. Anti Munitiću što me je uveo u svijet sistemske dinamike prije skoro 30 godina. Radi se računalnoj simulaciji kompleksnih, nelinearnih i dinamičkih sustava, a makroekonomski sustav je upravo takav. No, sistemska dinamika je više od alata. Ona je način razmišljanja, filozofija, paradigma, tehnologija, ujedno moćna i jednostavna.
Gubimo i ljude i kapacitete
U biračkom smo tijelu u zadnjih nekoliko godina izgubili ugrubo oko 200.000 onih koji su bili za reforme, a dobili oko 200.000 onih koji su protiv reformi. Prvi su napustili Hrvatsku, a drugi su kupljeni novim i dodatnim povlasticama na teret države, odnosno svih ostalih. Gubimo i realni kapacitet provođenja reformi jer nam se pogoršava strukturni deficit unatoč aktualnom smanjenju tekućeg deficita. Pogoršava se ukupna produktivnost.
Planira se slabljenje rasta u idućim godinama i pogoršanje robne vanjskotrgovinske bilance. Gubimo i fiskalni kapacitet za reforme kako na prihodnoj, tako i na rashodnoj strani proračuna. Značajno povećanje poreznih prihoda, koji rastu dvostruko brže od rasta BDP-a, stvara dodatnu poreznu presiju, a ti prihodi se ne koriste za porezno rasterećenje gospodarstva, nego za neproduktivnu proračunsku potrošnju. Rashodna strana proračuna, odnosno njezina loša struktura, dodatno se cementira i stvara potencijalno velike probleme u nošenju sa sljedećom ekonomskom krizom. Gubimo i ključni reformski kapacitet, ljude koji znaju provesti reforme.
Uz ovaj model - teško do eura!
Za mene je jedino sporno pitanje oko eura pitanje realne konvergencije, približavanje standarda hrvatskih građana onome u zapadnoj Europi. Mnogi primjeri govore da do poticanja konvergencije neće doći čak ni u uvjetima fiskalne unije. Na konvergenciju mnogo veći utjecaj imaju ekonomske politike, a najviše se konvergenciji opiru zakoni slobodnog tržišta. Oni teže monopolu i koncentraciji, a ne ravnomjernom razvoju. Krajnja je nada zadržavanje barem malo suvereniteta u monetarnoj sferi, ali to hrvatska politika više ne cijeni.
Nameće se stav da će pristupanje monetarnoj uniji potaknuti realnu konvergenciju, približavanje onima razvijenijima. Zapravo se radi o obrtanju teza, ciljevi i sredstva zamijenili su mjesta. Prema teoriji optimalnih valutnih područja, preduvjet pristupanju monetarnoj uniji je visoki stupanj realne konvergencije, slična produktivnost, slični dohoci itd., da bi država imala koristi od pristupanja, a mi to nemamo.
Iako je realno gledano uvođenje eura poprilično daleko, sadašnja intenzivna rasprava o tome je pomalo suvišna. Ideja o uvođenju eura u Hrvatskoj je zapravo stara koliko i euro. HNB je godinama vodio politiku kao da ćemo svaki čas usvojiti euro. Ono što se traži od Hrvatske da bi pristupila euru: stabilno, konkurentno i jako gospodarstvo, dobro je bez obzira na euro i na tome treba raditi bez obzira na to kad će se pristupanje eurozoni dogoditi. Postojećim ekonomskim modelom to nije moguće ostvariti a da većina građana RH za to ne plati visoku cijenu.
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/biznis/ekonomski-strucnjak-iz-splita-tvrdi-da-bi-39-kriptokuna-39-bezbolno-rijesila-problem-blokiranih-gradana-530835
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=4daa802840653a8455043ca78444eb0beae906a6
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Ekonomski+stru%C4%8Dnjak+iz+Splita+tvrdi+da+bi+%26%23039%3Bkriptokuna%26%23039%3B+bezbolno+rije%C5%A1ila+problem+blokiranih+gra%C4%91ana&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fbiznis%2Fekonomski-strucnjak-iz-splita-tvrdi-da-bi-39-kriptokuna-39-bezbolno-rijesila-problem-blokiranih-gradana-530835
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fbiznis%2Fekonomski-strucnjak-iz-splita-tvrdi-da-bi-39-kriptokuna-39-bezbolno-rijesila-problem-blokiranih-gradana-530835
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Željko Garača
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
13. svibanj 2024 03:38
