stdClass Object
(
[id] => 588492
[title] => Dalmacija obara turističke rekorde, a gospodarska snaga nam slabi - kako to? Ekonomski analitačar Damir Novotny objašnjava u čemu je problem; Tek četiri firme su na popisu najjačih u Hrvatskoj
[alias] => dalmacija-obara-turisticke-rekorde-a-gospodarska-snaga-nam-slabi-kako-to-ekonomski-analitacar-damir-novotny-objasnjava-u-cemu-je-problem-tek-cetiri-firme-su-na-popisu-najjacih-u-hrvatskoj
[catid] => 244
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Turistički rezultati sve su bolji iz godine u godinu, Dalmacija obara rekorde, ali od toga ne jačaju četiri županije, nego im gospodarska snaga slabi ili, u najboljem slučaju, stagnira.
Zadarska županija je prošle godine bila sedma po gospodarskoj snazi u Hrvatskoj, Dubrovačko-neretvanska osma, Splitsko-dalmatinska je bila na 13. mjestu, a Šibensko-kninska na 15. mjestu, pokazao je indeks gospodarske snage županija koji je izračunala Hrvatska gospodarska komora.
Sve se četiri dalmatinske županije nalaze ispod hrvatskog prosjeka, najveći indeks od 92,2 od 100 koliko iznosi za cijelu zemlju, imaju Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija, indeks Splitsko-dalmatinske je 80,4, a Šibensko-kninske županije 77 posto.
U odnosu na 2016., Zadarska županija je zadržala isto mjesto, Dubrovačko-neretvanska je pala za tri mjesta, Splitsko-dalmatinska je kliznula za jedno mjesto, a za dva mjesta pala je Šibensko-kninska županija.
Je li turizam jedino čemu se Dalmatinci mogu okrenuti i može li to donijeti napredak i razvoj, jer je ta djelatnost među rijetkima koje su se značajnije razvijale u Dalmaciji koja je još ranih devedesetih godina prošlog stoljeća imala industriju i proizvodnju koje su odnijele privatizacija i tranzicija...
Tako su nekad vodeće tvrtke zapošljavale tisuće ljudi. Od Jugoplastike koja je u bivšoj državi imala oko 13.000 zaposlenih, a samo na splitskom području njih oko 8000, malo je toga preživjelo, samo jedan dio tvornice iz kojeg je stvoren AD Plastik.
Na mjestu nekadašnje tvornice danas su stanovi, hotel, kockarnica i šoping-centar. Današnja plastika je turizam, trgovina i nekretninski biznis, što najviše raste Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj su jedine četiri dalmatinske tvrtke koje su ušle na preklanjsku top-listu 50 najuspješnijih tvrtki u zemlji s najvećom ostvarenom dobiti.
Ispod hrvatskog prosjeka
Tommy je tako na 27. mjestu u zemlji i najbolji u Dalmaciji sa 148 milijuna kuna dobiti, slijedi Zračna luka Split sa 118 milijuna kuna dobiti, Hattrick-PSK s 95 milijuna kuna dobiti i Studenac s 87 milijuna kuna. Znači dva trgovačka lanca, jedna kladionica i aerodrom su dalmatinske perjanice. Nema ni jedne turističke tvrtke niti proizvođačke.
Dodajmo tome da je splitski Tommy s 2708 zaposlenih, tvrtka s najviše radnika u cijeloj Dalmaciji.
Ovi popisi Financijske agencije rađeni su samo za poduzetnike, tvrtke koje plaćaju porez na dobit, a da je obzor proširi na ostale pravne osobe ni Tommy ne bi bio najveći poslodavac. Pretekao bi ga brojem zaposlenih ljudi splitski KBC, u kojem radi 3200 ljudi.
Ekonomski analitičar dr. Damir Novotny ne vjeruje u pokretačku moć turizma, osobito ovakvog kakvog danas imamo. Navodi da ubrzan gospodarski razvoj u EU-u ostvaruju danas one zemlje koje turizma zapravo i nemaju ili ga imaju manje od Hrvatske.
Ovaj ekonomist ukazuje da je u postindustrijskom tranzicijskom razdoblju veliki kapital ekonomska politika jeftinim kreditima usmjerila prema nekretninskom sektoru duž obale u turistički tip ekonomske aktivnosti te ističe da se iz primjera dalmatinskih županija vidi kako oslonac na tu jednu djelatnost ne donosi razvoj.
- Postoje brojne empirijske studije Europske banke za obnovu i razvoj, pa Svjetske banke, a i OECD-a koje pokazuju da previsoka ulaganja u nekretninskom sektoru imaju negativan utjecaj na ekonomski razvoj i potiču rentijerski mentalitet i odvlače od drugih tipova investicija.
Sve županije uz jadransku obalu, osim Istarske i nešto malo Primorsko-goranske, daleko su ispod hrvatskog prosjeka što se tiče BDP-a i svih makroekonomskih pokazatelja zbog tog oslonca samo na jednu granu ulaganja u nekretnine i turističku infrastrukturu.
To bi se dogodilo i s Istarskom županijom da nije nešto industrije koja je ostala živa i da nije malih i srednjih poduzetnika u unutrašnjosti Istre koji razvijaju prerađivačku industriju i proizvodnju hrane. Toga u dalmatinskim županijama uopće nema - kaže dr. Novotny.
Objašnjava da Dalmaciji nedostaje komponenta prerađivačke industrije. Dalmacija ima interno turističko tržište a nema dovoljno lokalne proizvodnje, za razliku od Istarske županije, talijanskih i slovenskih pokrajina koje su, osim turizma, izrazito razvijale druge djelatnosti i prerađivačku industriju.
- Kulturna baština je veliki pokretač razvoja u Italiji, Francuskoj i Austriji te se stvaraju nova radna mjesta upravo na kulturnoj baštini koja omogućava razvoj kulturnih i kreativnih djelatnosti, pa i turizma, obrazovanje može biti pokretač, sveučilište u Trstu privlači veliki broj međunarodnih studenata, Rijeka se također transformira u tom pravcu, teška industrija kakvu je Split imao, danas nema smisla.
Kod nas ne postoji konzistentne strategije regionalnog razvoja, razvoj se odvija po inerciji, turizam nam se tako dogodio, nedostaje strategija za otoke koji su potpuno zanemareni, marikultura i mediteranske kulture se ne razvijaju, a tu imamo velike šanse, to su naše perspektive i neiskorišteni potencijali, a uz nešto svijetlih primjera...
O nerazvijenom zdravstvenom turizmu neću ni govoriti, a da bi se kulturni turizam razvijao, pretpostavka je koncertna dvorana koju nemaju Split, Zadar ni Dubrovnik... Kultura kao ekonomska djelatnost nije prepoznata a i ona bi mogla stvarati dodanu vrijednost - niže mogućnosti dr. Novotny.
Nema sirovina, ima potencijala
Sasvim drugačije mišljenje ima Branko Roglić, vlasnik tvrtke "Orbico", koja posluje u 20 zemalja i zapošljava više od 6000 radnika koji ukazuje da je budućnost cijele zemlje, a ne samo Dalmacije upravo – turizam. Smatra da možemo živjeti od njega, ali se treba okretati bogatijim gostima, što se neće ni lako ni brzo dogoditi.
- Nemamo resursa, potrošili smo sirovine koje smo imali. Nemamo više ugljena, nemamo nafte, pri kraju smo s plinom, vodenu energiju smo potpuno iskoristili i ostalo nam je u principu da se bavimo turizmom, da koristimo slavonsku mogućnost proizvodnje i isporuke hrane u Dalmaciju koje bismo ljeti plasirali turistima.
Mi smo zemlja koja će uglavnom živjeti od turizma i mene to ne žalosti. Kod nas je turizam nerazvijen. Moramo se ugledati u Italiju, Francusku i Austriju. Sam Beč ima turistički rezultat kao cijela Hrvatska, Rimini na 17 do 20 kilometara obale ima realizaciju kao Hrvatska.
Veseli me što turizam u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku raste, no još nam je turizam u povojima - ističe Roglić koji vjeruje da će pelješki most pomoći kad poveže zemlju, ukazuje da trebamo aerodrome na otocima...
Smatra da imamo potencijala u drvnoj industriji, da od kvalitetnih sirovina radimo namještaj, imamo brodogradnju kojom ne možemo konkurirati Kini i Južnoj Koreji, ali bi naša brodogradilišta trebala servisirati milijune brodova koji plove Sredozemnim morem...
A do tada, Dalmacija bi mogla gospodarski posve zakržljati.
Turistički rezultati sve su bolji iz godine u godinu, Dalmacija obara rekorde, ali od toga ne jačaju četiri županije, nego im gospodarska snaga slabi ili, u najboljem slučaju, stagnira.
Zadarska županija je prošle godine bila sedma po gospodarskoj snazi u Hrvatskoj, Dubrovačko-neretvanska osma, Splitsko-dalmatinska je bila na 13. mjestu, a Šibensko-kninska na 15. mjestu, pokazao je indeks gospodarske snage županija koji je izračunala Hrvatska gospodarska komora.
Sve se četiri dalmatinske županije nalaze ispod hrvatskog prosjeka, najveći indeks od 92,2 od 100 koliko iznosi za cijelu zemlju, imaju Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija, indeks Splitsko-dalmatinske je 80,4, a Šibensko-kninske županije 77 posto.
U odnosu na 2016., Zadarska županija je zadržala isto mjesto, Dubrovačko-neretvanska je pala za tri mjesta, Splitsko-dalmatinska je kliznula za jedno mjesto, a za dva mjesta pala je Šibensko-kninska županija.
Je li turizam jedino čemu se Dalmatinci mogu okrenuti i može li to donijeti napredak i razvoj, jer je ta djelatnost među rijetkima koje su se značajnije razvijale u Dalmaciji koja je još ranih devedesetih godina prošlog stoljeća imala industriju i proizvodnju koje su odnijele privatizacija i tranzicija...
Tako su nekad vodeće tvrtke zapošljavale tisuće ljudi. Od Jugoplastike koja je u bivšoj državi imala oko 13.000 zaposlenih, a samo na splitskom području njih oko 8000, malo je toga preživjelo, samo jedan dio tvornice iz kojeg je stvoren AD Plastik.
Na mjestu nekadašnje tvornice danas su stanovi, hotel, kockarnica i šoping-centar. Današnja plastika je turizam, trgovina i nekretninski biznis, što najviše raste Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj su jedine četiri dalmatinske tvrtke koje su ušle na preklanjsku top-listu 50 najuspješnijih tvrtki u zemlji s najvećom ostvarenom dobiti.
Ispod hrvatskog prosjeka
Tommy je tako na 27. mjestu u zemlji i najbolji u Dalmaciji sa 148 milijuna kuna dobiti, slijedi Zračna luka Split sa 118 milijuna kuna dobiti, Hattrick-PSK s 95 milijuna kuna dobiti i Studenac s 87 milijuna kuna. Znači dva trgovačka lanca, jedna kladionica i aerodrom su dalmatinske perjanice. Nema ni jedne turističke tvrtke niti proizvođačke.
Dodajmo tome da je splitski Tommy s 2708 zaposlenih, tvrtka s najviše radnika u cijeloj Dalmaciji.
Ovi popisi Financijske agencije rađeni su samo za poduzetnike, tvrtke koje plaćaju porez na dobit, a da je obzor proširi na ostale pravne osobe ni Tommy ne bi bio najveći poslodavac. Pretekao bi ga brojem zaposlenih ljudi splitski KBC, u kojem radi 3200 ljudi.
Ekonomski analitičar dr. Damir Novotny ne vjeruje u pokretačku moć turizma, osobito ovakvog kakvog danas imamo. Navodi da ubrzan gospodarski razvoj u EU-u ostvaruju danas one zemlje koje turizma zapravo i nemaju ili ga imaju manje od Hrvatske.
Ovaj ekonomist ukazuje da je u postindustrijskom tranzicijskom razdoblju veliki kapital ekonomska politika jeftinim kreditima usmjerila prema nekretninskom sektoru duž obale u turistički tip ekonomske aktivnosti te ističe da se iz primjera dalmatinskih županija vidi kako oslonac na tu jednu djelatnost ne donosi razvoj.
- Postoje brojne empirijske studije Europske banke za obnovu i razvoj, pa Svjetske banke, a i OECD-a koje pokazuju da previsoka ulaganja u nekretninskom sektoru imaju negativan utjecaj na ekonomski razvoj i potiču rentijerski mentalitet i odvlače od drugih tipova investicija.
Sve županije uz jadransku obalu, osim Istarske i nešto malo Primorsko-goranske, daleko su ispod hrvatskog prosjeka što se tiče BDP-a i svih makroekonomskih pokazatelja zbog tog oslonca samo na jednu granu ulaganja u nekretnine i turističku infrastrukturu.
To bi se dogodilo i s Istarskom županijom da nije nešto industrije koja je ostala živa i da nije malih i srednjih poduzetnika u unutrašnjosti Istre koji razvijaju prerađivačku industriju i proizvodnju hrane. Toga u dalmatinskim županijama uopće nema - kaže dr. Novotny.
Objašnjava da Dalmaciji nedostaje komponenta prerađivačke industrije. Dalmacija ima interno turističko tržište a nema dovoljno lokalne proizvodnje, za razliku od Istarske županije, talijanskih i slovenskih pokrajina koje su, osim turizma, izrazito razvijale druge djelatnosti i prerađivačku industriju.
- Kulturna baština je veliki pokretač razvoja u Italiji, Francuskoj i Austriji te se stvaraju nova radna mjesta upravo na kulturnoj baštini koja omogućava razvoj kulturnih i kreativnih djelatnosti, pa i turizma, obrazovanje može biti pokretač, sveučilište u Trstu privlači veliki broj međunarodnih studenata, Rijeka se također transformira u tom pravcu, teška industrija kakvu je Split imao, danas nema smisla.
Kod nas ne postoji konzistentne strategije regionalnog razvoja, razvoj se odvija po inerciji, turizam nam se tako dogodio, nedostaje strategija za otoke koji su potpuno zanemareni, marikultura i mediteranske kulture se ne razvijaju, a tu imamo velike šanse, to su naše perspektive i neiskorišteni potencijali, a uz nešto svijetlih primjera...
O nerazvijenom zdravstvenom turizmu neću ni govoriti, a da bi se kulturni turizam razvijao, pretpostavka je koncertna dvorana koju nemaju Split, Zadar ni Dubrovnik... Kultura kao ekonomska djelatnost nije prepoznata a i ona bi mogla stvarati dodanu vrijednost - niže mogućnosti dr. Novotny.
Nema sirovina, ima potencijala
Sasvim drugačije mišljenje ima Branko Roglić, vlasnik tvrtke "Orbico", koja posluje u 20 zemalja i zapošljava više od 6000 radnika koji ukazuje da je budućnost cijele zemlje, a ne samo Dalmacije upravo – turizam. Smatra da možemo živjeti od njega, ali se treba okretati bogatijim gostima, što se neće ni lako ni brzo dogoditi.
- Nemamo resursa, potrošili smo sirovine koje smo imali. Nemamo više ugljena, nemamo nafte, pri kraju smo s plinom, vodenu energiju smo potpuno iskoristili i ostalo nam je u principu da se bavimo turizmom, da koristimo slavonsku mogućnost proizvodnje i isporuke hrane u Dalmaciju koje bismo ljeti plasirali turistima.
Mi smo zemlja koja će uglavnom živjeti od turizma i mene to ne žalosti. Kod nas je turizam nerazvijen. Moramo se ugledati u Italiju, Francusku i Austriju. Sam Beč ima turistički rezultat kao cijela Hrvatska, Rimini na 17 do 20 kilometara obale ima realizaciju kao Hrvatska.
Veseli me što turizam u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku raste, no još nam je turizam u povojima - ističe Roglić koji vjeruje da će pelješki most pomoći kad poveže zemlju, ukazuje da trebamo aerodrome na otocima...
Smatra da imamo potencijala u drvnoj industriji, da od kvalitetnih sirovina radimo namještaj, imamo brodogradnju kojom ne možemo konkurirati Kini i Južnoj Koreji, ali bi naša brodogradilišta trebala servisirati milijune brodova koji plove Sredozemnim morem...
A do tada, Dalmacija bi mogla gospodarski posve zakržljati.
Dalmacija obara turističke rekorde, a gospodarska snaga nam slabi - kako to? Ekonomski analitačar Damir Novotny objašnjava u čemu je problem; Tek četiri firme su na popisu najjačih u Hrvatskoj
Turistički rezultati sve su bolji iz godine u godinu, Dalmacija obara rekorde, ali od toga ne jačaju četiri županije, nego im gospodarska snaga slabi ili, u najboljem slučaju, stagnira.
Zadarska županija je prošle godine bila sedma po gospodarskoj snazi u Hrvatskoj, Dubrovačko-neretvanska osma, Splitsko-dalmatinska je bila na 13. mjestu, a Šibensko-kninska na 15. mjestu, pokazao je indeks gospodarske snage županija koji je izračunala Hrvatska gospodarska komora.
Sve se četiri dalmatinske županije nalaze ispod hrvatskog prosjeka, najveći indeks od 92,2 od 100 koliko iznosi za cijelu zemlju, imaju Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija, indeks Splitsko-dalmatinske je 80,4, a Šibensko-kninske županije 77 posto.
U odnosu na 2016., Zadarska županija je zadržala isto mjesto...
