Stil Putovanja

ideja za putovanje

Posjetite najzavodljiviji dalmatinski otok, na kojem je Kalipso zatočila Odiseja

ideja za putovanje

Uz otok Mljet vezana je legenda po kojoj je grčkog mitskog junaka Odiseja nakon brodoloma na svojem čudesnom otoku zatočila nimfa Kalipsa, božica ljepote, tišine i mira. Držala ga je punih sedam godina u pećini jer se u njega zaljubila, a oslobodila ga je tek po Zeusovu nalogu.

Mnogi istraživači tvrde da je upravo Mljet Kalipsin otok Ogigija, a u jednom britanskom vodiču autor toj legendi dodaje zanimljiv komentar: "Nadam se da zbog tog prisilnog boravaka Odisej nije požalio."

Sigurno je također da je od svih dalmatinskih otoka Mljet najzavodljiviji, sa čak 72 posto površine pod gustom šumom, dok ostatak čine vinogradi, maslinici i malobrojna naselja.

Zapadna polovica otoka proglašena je 1960. godine nacionalnim parkom, s bogatom vegetacijom hrasta, crnog jasena i alepskog bora, u kojem nema objekata masovnog turizma i komercijalnih sadržaja da bi se sačuvao netaknut biljni i životinjski svijet, osobito ptice i školjke. Navodno se na Mljetu povremeno odmori i sredozemna medvjedica.
Poznati časopis Time ubrojio je Mljet među 10 najljepših otoka na svijetu i treba mu vjerovati. No, osim prirodnih ljepota, Mljet ima bogatu i zanimljivu prošlost koja ni do danas nije do kraja istražena – počevši od samog imena, grčkog naziva Ogigija, tj. čarobni otok, preko antičke Melite, medenog otoka na kojem su zbog bujne vegetacije pčele uvijek nalazile dobru pašu, pa je i u korijenu različitih imena najčešće bio "med".

Posebnost su ovog mirnog otoka dva prirodna slana jezera, Veliko i Malo, koja su međusobno povezana kanalom. Na većem se nalazi prekrasan otočić Sv. Marija s dobro sačuvanim ostacima benediktinskog samostana, koji je od svojeg osnutka u 12. pa sve do 18. stoljeća imao ulogu kulturnog žarišta u kojem su živjeli poznati svećenici intelektualci Mavro Vetranović, Mavro Orbini, Ignjat Gjorgić...

Ako dulje boravite na otoku i želite saznati više o njegovoj burnoj povijesti, svakako potražite Antuna Vojvodu, novinara, pisca i kroničara otoka, koji živi na obali Velikog jezera u Babinim kućama i potomak je obitelji koja je udarila temelje novog modernog turizma. On je napisao i knjigu o ovom čudesnom otoku.

Otok je pravi raj za turiste željne mira i tišine u raskošnoj i netaknutoj prirodi, sklone pješačenju, bicikliranju i planinarenju kilometarskim stazama pogodnima za sve generacije izletnika. Privlačan je i nautičarima zbog sigurnih luka. U Polačama se nalazi najbolje prirodno sidrište cijelog Jadrana, a unatoč tome što nema mnogo plaža, dvije velike – Salpunara i uvala Blace – savršena su odredišta za uživanje u blagodatima mora. Ovo je i meka za gurmane jer se u restoranima nudi bogat izbor ribe i jastoga.

Dobre veze s kopnom

Mljet je udaljen samo 10-ak milja od kopna i danas je dobro povezan brodskim i katamaranskim linijama. Smještaj je moguć kod privatnika ili u hotelu "Odisej" u Pomeni, koji je arhitektonski ugodan, doduše "u godinama", ali tu činjenicu bogato nadoknađuje izvrsnom lokacijom uz samo more, ukusnim i obilnim obrocima i ljubaznim osobljem koje će vam dočarati atmosferu boravka kod dobrog prijatelja. Pa i ako niste dobrog zdravlja, ne morate brinuti jer je odnedavno zdravstvena skrb povjerena dr. sc. Siniši Caru, vrhunskom internistu kardiologu, koji je, očito privučen šarmom ovog otoka, promijenio svoju varaždinsku adresu. I to je činjenica kojom se malo koji naš otok može pohvaliti.

Ostaci rimske palače

S obzirom na svoj položaj daleko u Jadranu te višestoljetnu povijest pod Dubrovačkom Republikom, Mljet je mnogo puta bio žrtva brojnih pljačkaških napada, vojski i gusara. Iz ilirskog razdoblja sačuvane su mnoge utvrde, a iz rimskog ostaci impresivne rimske palače i bazilike. Za sportske ronioce akvatorij nudi ostatke brodova i amfora iz antike, pa sve do njemačkog torpednog čamca iz Drugog svjetskog rata.

Naslovnica Putovanja