Stil Ljepota

vino i zdravlje

Vino je zdravo, u to nema sumnje, ali znate li koliko smijete popiti dnevno?

vino i zdravlje
Nakon što smo u sklopu Vinskog podruma otkrili kako piti vino Naučite sve o biranju, kušanju i posluživanju vina uz savjete Zorana Pejovića, na radionici “Vino i zdravlje”, održanoj u prekrasnom ambijentu hotela “Vestibule”, prof. dr. sc. Mladen Boban s Medicinskog fakulteta na vrlo popularan način približio nam je biološke mehanizme korisnih učinaka vina na kardiovaskularni sustav.

Tom prilikom je kazao da je još sedamdesetih godina dokazano kako je smrtnost opadala rastom potrošnje vina osobito u Francuskoj. Čak su istraživanja otkrila kako ljudi koji ne piju vino uopće nisu boljeg zdravlja od onih koji piju umjereno.

- Što je to umjereno pijenje? Studije kažu da je to kod muškaraca konzumiranje 25 do 40 grama alkohola, a kod žena nešto manje. Drugim riječima, tri decilitra vina kod muškaraca, a 1,5 decilitar kod žena - kazao je profesor Boban te odmah dao odgovor na pitanje što je to korisno pijenje.

- Kada je riječ o učincima vina na zdravlje, korisno pijemo kad pijemo uz jelo, a to je osnova mediteranske prehrane. Upravo u tom načinu prehrane, vino je na čelu kolone po pozitivnim učincima na zdravlje.

A mediteranska kultura prehrane nije ništa druga nego kultura umjerenosti. Kada popijemo jednu čašu crnog vina, jednako je kao da smo popili sedam čaša narančina soka, 20 čaša jabučnog soka ili deset čaša bijelog vina. Stoga ako postavimo pitanje crno ili bijelo, na prvi pogled izgleda da je crno vino zdravije, no dugoročni rezultati nisu jasni - upozorio je.



Stoga je profesor Boban i pokrenuo opsežan projekt “Biološki učinci vina: tehnologija maceracije, dealkoholizacija i starenje vina”, a u potrazi za vrhunskim vinskim kućama koje bi ga pratile u tom projektu odabrao je Krauthaker – vinogradarstvo i podrumarstvo u kontinentalnom dijelu te Vinograde Volarević u Dalmaciji.

- Kao suradniku na ovom velikom projektu želja mi je povezati poduzetništvo, tehnologiju i znanost. Vinograd obitelji Volarević, iz najmlađe vinogradarske regije Komarna, odabran je zbog ekološke proizvodnje, vrhunske tehnologije, visokih proizvodnih standarda, iznimnog položaja i kvalitete vinograda.

U radu na projektu trebali bismo dobiti rezultate koji će dati odgovore na mnoga pitanja poput onoga koje je vino bolje – bijelo ili crno. Nadam se da će ovaj projekt pobuditi svijest o umjerenoj konzumaciji vina koje iznimno pozitivno utječe na zdravlje i kardiovaskularni sustav.

Mislim da je došlo vrijeme da počnemo brinuti o sebi i svom zdravlju, kazao je, pak, Josip Volarević, mag. ing. agr te zaključio kako bi u našoj zemlji trebalo godišnje proizvesti 300 milijuna hektolitara vina kad bi Hrvati pili u prosjeku 1,5 decilitara dnevno.

Za usporedbu trenutna prosječna proizvodnja kreće se od 102 do 104 milijuna hektolitara.

Siniša Jović, foto:Nikola Vilić / CROPIX, shutterstock


Naslovnica Ljepota