Sport Strani nogomet

reforma europskog nogometa

Ako UEFA ne zadovolji gigante, Ameri će stvoriti nogometni ‘NBA’

reforma europskog nogometa

Bogati europski klubovi prijete europskom nogometu formiranjem velike Super lige u kojoj bi nastupali odabrani, a utakmice bi se igrale ne samo u Europi, nego i po cijelom svijetu prema diktatu tržišta (Kina, SAD itd.). Je li to smrt nogometa kakvog poznajemo?

Priča se zakotrljala u Londonu.

U sjeni romantične Leicesterove borbe za naslov prvaka Engleske, održan je tajni sastanak najvećih engleskih klubova koji žele osnovati ‘European Super League’. Velika petorka (Manchester United, City, Liverpool, Chelsea i Arsenal) našla se na tajnom sastanku s američkim milijarderom Stephenom Rossom i predsjednikom njegove tvrtke Relevant Sports, Charliem Stillitanom, da rasprave ideju o rekonstrukciji Lige prvaka. Cilj je da engleska nogometna elita ima osiguran pristup kontinentalnom natjecanju, a ne da joj mjesta zauzimaju momčadi poput Genta ili Wolfsburga.

Amerikanci bi ustrojili ligu po modelu NBA-a i NHL-a i u njoj bi igrali samo klubovi s ugovorom, a ne nužno prvaci liga. Namjere najbogatijih su ozbiljne, a taj će model elitizacije Lige prvaka uskoro službeno predložiti i UEFA-i. Ako krovna europska nogometna organizacija na to ne pristane, zaprijetit će osnivanjem vlastite lige.

Potpora ‘Blaugrane’

Potpora inicijativi brzo je došla. Barcelona ne bi imala ništa protiv osnivanja europske Super lige, ističe potpredsjednica katalonskog kluba Susana Monje.

- Moramo podržati ligu kojom bi upravljali klubovi jer organizacije poput UEFA-e i FIFA-e nisu dovoljno dobre i moramo poboljšati svoje djelovanje.

Uz Barcu, pozitivno o ideji pričali su i predstavnici Juventusa i Bayerna, a podršku daju i Real, PSG-a, Milan, Inter...

Više od ideje govori tajming njena plasiranja. UEFA je u krizi, a istodobno u Engleskoj gledamo najbizarniju sezonu moderne povijesti. U Ligu prvaka mogli bi Leicester, Tottenham, a možda i West Ham nauštrb najvećeg dijela ‘velike petorke’ koja se sastala u Londonu. Pravo vrijeme za pritisak.

Bogati ne žele siromašne u eliti. Opcija je reorganizacija sadašnje Lige prvaka sa zajamčenim mjestima. Ideja same Super lige je da igraju klubovi iz 5 država (Engleska, Francuska, Španjolska, Njemačka, Italija). Europska komisija iznudila bi mogućnost da se ekskluzivno društvo 20 klubova može mijenjati, ispadanjem jednog ili dva kluba. Želja bogatih je i snažnija globalna, medijska i marketinška, ekspanzija u Aziju i SAD.

Ideja o Super ligi ima svoju povijest. Prvi put se pojavila još 1998. a predvodili su je vodeći talijanski klubovi koji su dominirali europskim nogometom. Marketinška tvrtka iz Milana, Media Partners, okupila je najjače oko plana da osnuju Super ligu. UEFA je to ugušila prijeteći sankcijama, ali su shvatili da se nogomet mijenja i da moraju širiti Ligu prvaka.

Skupina G-14

Veliki klubovi su spoznali da mogu poticati promjene pa su već 2000.godine formirali skupinu G-14 (Real, Barcelona, Liverpool, ManU, Inter, Juventus, Milan, Marseille, PSG, Bayern, BorD, Ajax, PSV, Porto) koja se 2002. godine širi za još 4 kluba (Arsenal, Bayer, Lyon, Valencia).

Ozbiljnije se o elitističkoj Ligi opet počelo govoriti 2009. godine, kada ju je javno zazvao predsjednik Reala Florentino Perez, a podržao Arsene Wenger. Reformama pod pritiskom najjačih klubova, novac je postao najvažniji faktor, a europski nogomet se prilično amerikanizirao koristeći potencijal centraliziranog marketinga i modificiranog rasporeda utakmica po mjeri televizije.

Sada je opet sazrelo vrijeme promjena jer za desetak najjačih europskih klubova Liga prvaka više nije dovoljno atraktivno natjecanje. Najprije prolaze ‘čistilište’ nacionalnih liga, a onda ih očekuje relativno predvidiva i dosadna grupna faza s premalo međusobnih ogleda europskih giganata. Godišnje se odigra pedesetak utakmica između 16 najbolje rangiranih europskih klubova, a neka jedinstvena europska superliga s isto toliko članova donijela bi čak 240 takvih utakmica.

Ali, računica nije tako jednostavna jer se uz elitističke ideje razvija paralelni proces. Golemi porast od televizijskih prihoda u engleskoj Premier ligi postao je najozbiljnija prijetnja održivosti sustava. Čak 17 engleskih klubova ušlo je među 30 najbogatijih, a iduće godine još više će napredovati s obzirom na novi TV ugovor koji bi i onom najniže plasiranom premierligašu garantirao nevjerojatnih 100 milijuna eura u tri godine. Engleska je zato obećana zemlja za transfere i nogomet se polako svodi na ekskluzivnu englesku ligu uz poneku iznimku. Loš sportski rad u engleskim klubovima jedina je prepreka i rezultatskoj supremaciji. Ako je ona nekome bitna na Otoku.

Ekonomska dominacija

Dvije su opcije pred europskim nogometom: ili će Premier liga zacementirati svoju ekonomsku dominaciju i zadržati unutarnju kompetitivnost ili će se radikalno promijeniti struktura europskih natjecanja. Neka buduća europska Super liga ne bi stvorila podjele nego bi samo regulirala već postojeće. Zato je neizbježna. U jedno bi se moglo kladiti: povratka na staro više nema. Pitanje je samo modela.

Karl-Heinz Rummenigge, predsjednik ECA-e (Udruženje europskih klubova), koji Super ligu drži otvorenom opcijom, najavio je suradnju s UEFA-om kako bi se sve unaprijedilo. I to od 2018. jer se promjene u natjecanjima mogu raditi samo poslije trogodišnjih ciklusa. Pregovori kreću, a oni imaju pravilo – u startu traži maksimum da bi se našla dobra sredina.

Promjena će biti, ali ne toliko drastičnih kao što bi bilo istupanje iz nacionalnih saveza i stvaranje zasebne lige. Ipak, ne treba sumnjati da će vrhunski menadžeri koji vode klubove s ogromnim sponzorskim zaleđem iscijediti sve što mogu iz UEFA-e.

Šanse slabijih klubova da uđu u elitu svedene na minimum

Čelnici UEFA-e ne spavaju mirno. Pritisak najbogatijih klubova uvelike se odražava na krovnu europsku nogometnu organizaciju pa oni smišljaju kako udovoljiti najvećima. Da im se ne dogodi da veliki dio financijskog kolača prijeđe u ruke nekog privatnika.

Prema novom prijedlogu UEFA-e u Ligi prvaka bi nastupilo 16 klubova podijeljenih u dvije skupine po osam. Kako bi se igralo dvokružno najbolji bi igrali veliki broj međusobnih utakmica. Za ulazak u tih elitnih 16 igrale bi se kvalifikacije, dok bi prema sadašnjem planu UEFA-e najbolji klubovi igrali samo zadnje kolo kvalifikacija. Šanse slabijih klubova da uđu u elitnu skupinu tako bi se svele na minimum. Ipak, lako je moguće da najboljima ni to ne bude dovoljno nego se ipak odluče na sustav poput onoga u NBA ligi, bez ulaska i izlaska, na sustav zatvorenog društva u kojemu će se vrtjeti milijarde.

Bakino mišljenje: Bogati bi se još više obogatili na oduzimanju sna malim klubovima

Ključni izvor financiranja za sve klubove s naših prostora su nastupi u kvalifikacijama i skupinama Europske lige ili poput Dinama Lige prvaka. Elitna liga ustrojena po načelu NBA lige s unaprijed određenim sudionicima samo bi naštetila svim klubovima izvan najjačih europskih liga, a nogomet bi na ovim prostorima uništila - smatra Blaž Baka Slišković, bivši igrač i trener Hajduka, nekadašnji izbornik reprezentacije BiH.

- Ne znam tko osim tih moćnih klubova koji bi se tako samo još više obogatili i stvorili još veći jaz u odnosu na ostale može smatrati da nam treba takva nogometna NBA liga. Može doći neki bogati šeik i kupiti Dinamo za 500 milijuna eura i tako kupiti i sebi mjesto u takvoj ligi. A bez toga će nekom klubu s ovih prostora biti nemoguće ući u takvu ligu. Nogomet je nažalost sve više postao samo biznis, a sve je manje ono što bi trebao biti – sport, nešto u čemu ljudi uživaju, s čime se mogu poistovjetiti svi, i siromašni i bogati. Kategorički sam protiv “elitne lige”, ona bi uništila nogomet.

A što mislite o mogućnosti da UEFA dodatno postroži pravila ulaska u “elitnu ligu”, ali da ipak 16 bogatih klubova drže svoje fiksne pozicije?

- Nije se nogomet sveo na samo 16 klubova, niti bi se ikada trebao svesti na to. Kada do toga dođe onda će to biti propast nogometa. San svakog nogometaša Hajduka je da jednom zaigra u Ligi prvaka protiv Arsenala, Chelseaja... Kada čovjeku oduzmeš san što mu ostaje. Takva liga bi jedino sama sebi bila svrha, ne bi imala veze sa sportom.

Zalažete se za status quo?

- Neka barem ostane ovako. Treba svakom dati priliku da se natječe. S druge strane zašto bi Chelsea u koji je prije desetak godina ušao s novcem neki Abramovič imao prioritet, a ne West Ham ili Nottingham Forrest, klubovi koji imaju mnogo veću povijest. Sutra će doći deset bogatih Kineza i kupit će deset drugih klubova pa će s njima igrati tu ligu, netko će kupiti Dover pa će s njim imati sigurno mjesto u Ligi prvaka ako mu se “ćefne” – zaključio je Slišković.

FRANE VULAS

Želiš prvi znati vijesti o Hajduku?

SD Hajduk
Naslovnica Strani nogomet