Sport Ostalo

glava u balunu

Mediteranske igre ‘79. za preporod Splita: taj veliki događaj bio je spasonosan, izgrađeni su veličanstveni sportski objekti

glava u balunu

Evo nas prema svetkovini Svetog Dujma, zaštitnika Splita uz nadu da će se turbulencije u Gradskom vijeću primiriti i da će laureati nagrada, godišnjih i za životno djelo, dobiti priznanja na dostojanstven način. Posebno me raduje da je među laureatima i jedan od splitskih velikana, šjor Ante Jelaska, koji bi nagradu trebao dobiti za života.

Jer u Splitu konstantno blijede sjećanja na prošlost, pogotovo kad se radi o događajima za koje nisu zaslužne nove generacije ili im baš i ne pobuđuju zahvalnost za učinjeno u davnim vremena, a što Splitu služi na divljenje.

Proslavljena je prva titula prvaka Europe košarkaša Jugoplastike. Bit će takvih sretnih podsjećanja još, ne samo u odnsu na sport. Na primjer, prije 40 godina Dioklecijanova palača, ali i gradska jezgra dobila je zaštitni znak UNESCO-a. A ove godine se treba prisjetiti i Osmih mediteranskih igara iz 1979., pa je u tu svrhu u gradskom proračunu predviđeno pola milijuna kuna za dostojnu proslavu.

A te Igre za Split su bile spasonosne, izgrađeni su ne samo veličanstveni sportski objekti (i u još sedam dalmatinskih gradova) nego i brojni drugi kao što su putnički terminal, aerodromska zgrada, trgovački terminal, obnovljen je teatar, kao i hoteli Marjan i Bellevue, revolucionarno poboljšana prometna infrastruktura (ukopana pruga od Kopilice do glavne stanice, tunel kroz Marjan, semaforizacija), RTV centar… Tim integralnim planom rukovodio je Ante Ćićo Ganza, neumorni zaljubljenik u Split. 

Investicije od 2,6 milijardi dinara, oko 500 milijuna dolara, osigurane su iz tri izvora: 15 posto od republika i pokrajina, 31 posto od Hrvatske, 44 posto od grada Splita i 10 posto od direkcije Igara. Možete li zamisliti koji su to kolosalni napori bili u vrijeme kad se vozilo „par-nepar“, kad su bile nestašice kave itd., kolika je to fantazija bila potaknuta idejom sportskog neimara Mihovila Rađe, jednog od najzaslužnijih sportskih lidera, u startu prihvaćena i realizirana od dr. Jakše Miličića, nezaboravnog gradonačelnika Splita (jedini poteštat sličnih kapaciteta kasnije je bio Nikola Grabić). 

Najprije se događala politička borba (i Rijeka se kandidirala), onda makinacije kako bi se osigurala sredstva (oslobađanje od carina i drugih davanja), pa nadmetanje da se kandidatura Splita prihvati.

- Bila je tu i političkih igara, kod nas i na međunarodnom planu – prisjetio se Vladimir Pezo, jedan od ključnih ljudi podviga, dopredsjednik Izvršnog komiteta MIS-a, kasnije dugogodišnji direktor Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. U Saboru se nisu željeli opredijeliti između Splita i Rijeke, pa je odluka pala u Saveznom izvršnom vijeću, gdje smo imali zagovornike. Onda smo u Izmiru za dva glasa izgubili ulogu domaćina, igre su 1975. prepuštene Alžiru, ali smo osigurali podršku arapskih država za 1979.

Danas, s distance od četrdeset godina to izgleda fantastično, to kako je tek u proljeće 1977. započeta izgradnja tri kapitalna sportska objekta – stadiona, dvorane i kompleksa bazena, također je definiran razvojni program grada, Split je bio veliko gradilište za budućnost. Osme Igre su priređene, bile su spektakularne, nikad splitsko izdanje Igara nije nadmašeno. A Miljenko Smoje, nenadmašni publicist i novinar napisao je poruku, aktualnu i danas:

- Grišne misli uz veliku feštu, kad fešta završi očemo li se vratiti di smo bili, karat se u što smo i zašto milijarde potrošili oli ćemo zaista napraviti veliki korak naprid, sve to od nas samih ovisi…

Uz pomoć MIS-a Split je dobio razvojni impuls kojeg danas gubi. Brojni objekti, pa i tri kapitalna, od 1979. su održavani, ali im prijeti propadanje. I zato je neophodno podsjećanje na 1979., na četiri desetljeća od Igara. Prije pet godina su zaljubljenici u baštinu iz Udruge za osnivanje Muzeja sporta priredili kolosalnu izložbu u sjećanje na MIS, od strane grada su tada organizirani neki susreti i ništa drugo.

Sad kad smo nadomak proslave Svetoga Duje prilika je da se Splićani, naročito poklonici baluna, hajdukovci, prisjete povijesno značajne obnove kluba na Visu, što se dogodilo prije 75 godina. Hajduk je postao svjetski fenomen, to kako su „bijeli“ u partizanskim odorama dali doprinos narodno-oslobodilačkoj borbi protiv okupatora i izdajnika.

A vrhunac je bila povijesna utakmica Hajduka protiv reprezentacije Britanske vojske (2:7) u Bariju u rujnu 1944. koja je u analima priznata kao prvi nastup reprezentacije „nove Jugoslavije“.

U novije doba stvara se klima zaborava tog Hajduka. Uz velike je napore prije deset godina priređena zanimljiva, dokumentirana izložba o partizanskoj epopeji „bijelih“.

Pokrovitelj proslave bio je predsjednik Stjepan Mesić, na Poljudu su čak, u prisutnosti veleposlanika savezničkih država nastupile vojne reprezentacije Hrvatske i Velike Britanije.

Želiš prvi znati vijesti o Hajduku?

SD Hajduk
Naslovnica Ostalo