Sport Domaći nogomet

nogometna burza

Piši Istra, pamti Rudeš: kako je Hrvatska ušla u krug strateških ulaganja i pragmatičnih povlačenja kapitala

nogometna burza

Na ovaj povijesni dan za Rudeš mi je teško uopće govoriti, ali započet ću s Rudešom. Ove godine slavimo 60. godišnjicu i na pragu smo najboljeg rezultata u povijesti – plasmana u prvu ligu. Govorio je tako Ivan Knežević, čelni čovjek tada još zagrebačkog drugoligaša Rudeša na dan potpisa ugovora o suradnji sa španjolskim Alavesom.

Klub iz grada Vitorije, koja je ljubiteljima sporta poznatija po košarkaškoj momčadi Saski Baskonia, dogovorio je tog 12. svibnja 2017. desetogodišnju suradnju s klubom iz malog zagrebačkog kvarta koji je upravo završavao sezonu pod vodstvom legende Dinama Igora Bišćana. Sezona je završena trijumfalno, ostva ren je povijesni plasman u Prvu HNL, a Rudešani su najavljivali velike stvari koje su trebale uslijediti u bliskoj budućnosti.

Prva sezona u elitnom društvu hrvatskog nogometa bila je teška za novog prvoligaša, ali da možda ipak neće biti samo prolaznici dali su naslutiti kada su na Poljudu svladali Hajduk nakon velikog preokreta i time zapečatili sudbinu španjolskog stratega Joana Carrilla na klupi splitskog prvoligaša.

Početne muke nekako su prošle, a konsolidirana momčad Rudeša pojačana velikim brojem slobodnih igrača i onih na koje Alaves nije računao u drugom je dijelu sezone pružila vrlo dobre igre, pobijedivši pritom sva četiri najjača kluba Hrvatske na svom terenu. Transferi u Španjolsku Padali su Dinamo, Hajduk, Rijeka i Osijek, a sezonu su zaključili na osmom mjestu prvenstvene ljestvice, ostavivši iza sebe posljednjeplasiranu vinkovačku Cibaliju i devetoplasiranu Istru 1961.

Tijekom sezone ostvareni su i prvi transferi iz Rudeša u Alaves i činilo se da suradnja malog kvartovskog kluba i bivšeg finalista Kupa UEFA-e ide u pravom smjeru. Vilibald Vuco, sin poznatog pjevača Siniše, Robert Perić - Komšić, Rodrigo Gonzalez i još nekolicina, zamijenili su glavni grad Hrvatske Baskijom, a javnost je bila oduševljena usponom dojučerašnjeg drugoligaša. Ipak, da nije sve idealno, dalo se naslutiti već u travnju ove godine kada su krenule priče da su u Alavesu nezadovoljni radom Rudešana i nepridržavanjem dogovora. No, da će prekida desetogodišnje suradnje doći nakon samo godine dana, nisu očekivali ni najveći pesimisti.

- Okretanje novom partneru - Baskonia-Alavés Grupa se želi zahvaliti predsjedniku NK Rudeša Ivanu Kneževiću i direktoru kluba Tomislavu Kneževiću na pruženoj potpori tijekom ove dvije sezone te na suradnji tijekom implementacije Alavesovog modela. Nakon ovakvog pozitivnog iskustva, obje strane su došle do zaključka kako NK Rudeš može sam nastaviti razvitak postavljenih resursa.

Dio je ovo priopćenja izdanog od strane Rudeša nakon raskida suranje 15. lipnja ove godine. Pomalo nemušto sastavljeno, trebalo je prikazati da su Alaves i Rudeš sporazumno prekinuli suradnju jer je Rudeš ostvario ono što je od njega traženo, na obostrano zadovoljstvo. Ipak, istina je bila drugačija. Rudeš je ostao bez svih igrača, momčad je još uvijek u stvaranju, a koliko ih je sve ovo unazadilo, najbolje svjedoči da su u prvom kolu novog prvenstva protiv Dinama imali samo tri igrača na klupi.

Ipak, uzeli su bod aktualnim prvacima, ali na njihovu žalost, to im je za sada jedini bod u prvih šest kola. Rudešane čekaju teški dani i borba za o(p)stanak, a pravi razlozi prekida suradnje nikada nisu izneseni javno.

Špekulira se da su Baski bili nezadovoljni razvojem infrastrukture Rudeša, ali ako su zaista mislili da bi Rudeš mogao išta graditi, napraviti veći stadion ili pomoćne terene, onda je jasno da su potpuno nepripremljeni ušli u posao s njima. Naime, svaki bolji poznavatelj prilika u hrvatskom nogometu i gradu Zagrebu znao je da od svega toga nema ništa, a tko je čelnim ljudima Baskonia-Alaves grupe napunio glavu i obećao velike infrastrukturne zahvate, ni danas se ne zna.

Neuspjeh s Rudešom nije ambiciozne Baske odvratio od investiranja u hrvatski nogomet. Još dok je avantura s trenutno posljednjeplasiranom momčadi Prve HNL trajala pojavila se informacija da će svoj kapital prenijeti u Pulu, pod uvjetom da Istra 1961 ostane u najvišem rangu natjecanja. Puljanima je to pošlo za nogom u dvomeču s Varaždinom, a samo 15 dana nakon raskida suradnje s Rudešom, Alaves je imao potpisan ugovor s Istrom.

Pulski je prvoligaš imao vrlo tešku sezonu godinu prije, igrači mjesecima nisu dobivali plaće, prijetili su štrajkom, a nogometaši Dinama odvojili su dio svojih primanja da bi pomogli kolegama iz Istre. Hvale vrijedan potez, svakako, ali njime je na još jedan način dovedena regularnost natjecanja, u koje ionako malo tko ima povjerenja. Istra se spasila od ispadanja u niži rang natjecanja, a samim time i golu egzistenciju, a ulaskom španjolskog prvoligaša u klub, čini se stižu ljepši dani.

Ovakav scenarij, sigurni smo, veseli svakog ljubitelja nogometa u Puli, ali i Hrvatskoj. HNL-u su potrebni jaki klubovi, a propašću Istre jedna bi regija ostala bez prvoligaša. Ono što su godinama uništavali Mihail Ščeglov i Michael Glover probat će sanirati ljudi iz Alavesa, ali i sada je bitna doza opreza. Oba su prijašnja vlasnika kluba dočekani kao spasitelji, a sve što su napravili jest to da je klub nakon njihova odlaska bio devastiran. Ne sumnjajući u časne namjere gazda Alavesa, ipak treba pozvati na oprez, a Istrijane bi baš primjer Rudeša trebao najviše upozoriti na to što se može dogoditi.

Ključ je da Istra iskoristi svjež dotok kapitala i konačno se izdigne iz borbe za ostanak u Prvoj ligi, a igre s početka sezone daju navijačima pravo nadati se. Naznake ozbiljne igre i remi u Rijeci rezultatom 3:3 zadovoljile su njihove apetite na početku sezone, a pratitelji nogometa diljem Lijepe naše pohvalno pričaju o igri i samom projektu koji je startao u Puli. No, čak i da se Istra pokaže kao ozbiljan partner u ovom poslu, puno se očekuje i od Alavesa. U svakom slučaju, više nego kada je u pitanju bila suradnja s Rudešom. Potpisana na deset godina, a prekinuta nakon samo jedne, sigurno nije dobra referenca prilikom traženja novih partnera.

Ulazak u Istru nije doveden u pitanje, jer bi Puljani vrlo teško preživjeli sezonu bez njihove pomoći, ali klubovi sa stabilnijim financijama od Istre teško bi pristali na suradnju s klubom čiji je prvi sličan posao neslavno propao.

Nogomet je odavno prerastao granice sporta i postao jedan od najunosnijih biznisa današnjice. Onaj tko ima kapital diktira pravila igre i zato mali klubovi iz malih sredina kao što su Rudeš (ako ih stavimo u kontekst Zagreba, potpora klubu je zanemariva) i Pula moraju pristajati na njihove uvjete samo da bi opstali na tržištu. Klub koji “ulaže” svoj novac, znanje i ostale resurse najčešće izađe kao pobjednik iz cijelog posla, a onaj mali bude devastiran i u gorem stanju negoli je bio prije suradnje.

Zato je vrlo bitno da čelnici manjih klubova i lokalne vlasti budu oprezne prilikom dogovora o suradnji i prodaji klubova jer se vrlo lako može dogoditi da nešto stvarano desetljećima propadne jednim potpisom na komadu papira. Agoniju navijača koju prolaze dok klub pleše na rubu propasti može razumjeti samo onaj koji se našao u sličnoj situaciji. Navijači Istre to su prolazili već u dva navrata, a neki se hrvatski klubovi nisu ni uspjeli spasiti unatoč ulasku privatnog kapitala.

Kako će završiti partnerstvo Alavesa i Istre 1961 teško je reći. Nakon šest kola imaju samo dva boda (iza njih je samo Rudeš!), no Puljani na početku sezone izgledaju bolje nego je to bio slučaj na počecima prethodnih sezona (igračke akvizicije nastavljaju se u hodu).

Za dobrobit hrvatskog nogometa i mentalno zdravlje njihovih navijača nadamo se da će tako ostati i dalje. Dovođenje trenera i sportskog direktora od povjerenja daju naznake da Alaves misli ozbiljno pa nam nema druge nego vjerovati da će ovaj proces završiti bolje nego onaj s Rudešom. Na zadovoljstvo Alavesa, Istre i svih pasioniranih ljubitelja nogometa. A završi li cijela priča kao s Rudešom, zapitajmo se o ozbiljnosti ljudi iz Alavesa, ali i onih koji su im dopustili ulazak u dva hrvatska nogometna kluba.

Ako neće Amerikanci, hoće Mađari i Litvanci ...

Podsjetimo, Glover je prije Istre bio u pregovorima za preuzimanje Hajduka, ali na sreću, navijači su njegov pokušaj spriječili. I aktualni viceprvak Rijeka bila je u rukama stranog investitora. Talijanski naftni magnat Gabriele Volpi bio je vlasnik kluba s Kvarnera, a od njega ga je kupio Damir Mišković.

Dinamo je par puta dovođen u kontekst prodaje strancu, ali ni spominjani arapski ni kineski investitori za sada nisu posegnuli u džep da bi kupili hrvatskog prvaka. Među onima koji su se spominjali kao potencijalni vlasnici Dinama, najzvučnije je ime Roberta Krafta, vlasnika New England Patriotsa, ali do sklapanja tog posla nikada nije došlo.

Od aktualnih prvoligaša strani kapital je u Osijeku, koji je je u rukama Lorincza Meszarosa, bliskog prijatelja mađarskog premijera Viktora Orbana, a Litvanci ulažu u novog prvoligaša Goricu...

Želiš prvi znati vijesti o Hajduku?

SD Hajduk
Naslovnica Domaći nogomet