Sport Domaći nogomet

pravni lijek s nuspojavama

Brleković: Skupština HNS-a nije sazvana po pravilima Statuta, predsjednik Saveza trebao se birati tek iza Uskrsa, ali birokratski ping-pong to nikada neće dokazati

pravni lijek s nuspojavama

Ima li HNS nelegalno izabrano vodstvo? Već na sjednici izborne Skupštine nekolicina je zastupnika (iz Splitsko-dalmatinskog nogometnog saveza) upozoravala na nepoštivanje pravne procedure. Dio skupštinskih odluka (usvajanje dnevnog reda, Poslovnika, razrješenje predsjednika i Izvršnog odbora...) odrađen je po starom Pravilniku o radu Skupštine (koji još podrazumijeva 49 skupštinara, a u novom ih je sazivu – 59), a petorica zastupnika bila su istovremeno i članovi Izvršnog odbora, što je u neskladu sa Statutom HNS-a.

Nalaz o nelegitimnosti Skupštine HNS-a, Sportska inspekcija podnijela je Gradskom uredu za opću upravu. No, spomenuta je institucija ''previdjela'' HNS-ov pravni šlamperaj i upisala Davora Šukera u Registar o udrugama kao predsjednika HNS-a za predstojeće četverogodišnje razdoblje.

Sve je to međutim – već viđeno. Od famozne Skupštine, održane 22. prosinca 2010. praktički, sve su odluke najvišeg tijela nogometne organizacije – nelegalne! Naime, Upravni sud Republike Hrvatske pozitivno je odgovorio na žalbu, koju je sročio tadašnji zastupnik Ivan Brleković. Ali, tek dvije godine nakon održavanja skupa...

- Bio je to neponovljiv primjer hajdučije (''nećeš razbojniče''), bezvlašća i silovanja procedure i propisa. Epilog toga je pravorijek Upravnog suda RH kojim je ta Skupština označena kao nelegalna. Nažalost, nakon odluke Upravnog suda, pretendent na predsjedničku funkciju, Igor Štimac više nije bio zainteresiran. Indikativno je da upravo na temeljima te nelegalne Skupštine počivaju današnje vladajuće strukture u HNS-u – ističe Brleković.

O Skupštini upriličenoj 22. prosinca 2017. Brleković je i prije održavanja izrekao decidiran stav:

- Skupština je sazvana na protustatutaran način, jer nisu postojali razlozi za održavanje izvanredne i prijevremene Skupštine. Prema važećem Statutu izborna se Skupština trebala održati u travnju 2018. i bilo je za očekivati da će se na "festivalu demokracije" HNS-a pojaviti dva predsjednička kandidata. Naravno, jedan u ulozi Pedra kako bi dosadašnji predsjednik mogao bez mrlje trijumfirati. Međutim, neplanirano se pojavio Dario Šimić i sa svojim timom pridobio potporu svekolike javnosti. Zatresli su se temelji ''Hiltonovog nebodera''. Nastala je panika i ishitreno sazivanje Skupštine.

Sportska inspekcija reagirala je – post festum!?

- Postupanje sportske inspekcije za mene predstavlja veliko razočaranje. Trebalo im je skoro tri mjeseca za utvrđivanje tek dijela brojnih nepravilnosti vezanih uz sazivanje, organizaciju i rad izborne Skupštine. Sve te anomalije bile su poznate i prije održavanja Skupštine. A onda svoj nalaz Sportska inspekcija solomonski prosljeđuje Uredu za opću upravu Grada Zagreba umjesto da sama poništi odluke koje nisu u skladu sa Zakonom o sportu i Statusom HNS-a. Shodno očekivanjima, Gradski ured za opću upravu prihvatio je odluke Skupštine kao zakonite i pravno valjane. Prošao je rok za žalbu i nema više redovnih pravnih lijekova. Počeo je birokratski ping-pong koji neće dati nikakve pozitivne rezultate.

Brleković se već duže vrijeme u javnim istupima zalaže za institut suspenzije u Zakonu o sportu budući da najviše operativne funkcije u HNS-u obnašaju pojedinci opterećeni pravomoćnim optužnicama za kriminal. Uz logično pitanje – je li Hrvatska uopće civilizirano društvo kada ne poštuje vladavinu prava?

- Jedna od najvećih vrednota Zakona o sportu iz 2006. bilo je uvođenje instituta suspenzije. Po toj odredbi u sportu nije bilo mjesta za osobe koje su u sukobu sa zakonom. Međutim 2012. na prijedlog tadašnje Vlade, Zakon je osakaćen, a institut ukinut. Stoga apeliram na premijera Plenkovića da inicira vraćanje instituta suspenzije u Zakon o sportu već na ovoj sjednici Sabora.
Bivši dopredsjednik HNS-a Zdravko Mamić svojim medijskim istupima izaziva brojne kontroverze. Zbog procesa koji se protiv njega vodi na Županijskom sudu u Osijeku ušao je u križarski rat s državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom. Mamić tvrdi kako je optužnica protiv njega nelegitimna, jer ju potpisuje neovlašteni tužitelj (prema Zakonu o USKOK-u Sven Mišković, zamjenik ravnateljice ne udovoljava kriteriju 8-godišnjeg radnog iskustva).

- Ne mogu na bilo koji način komentirati postupak koji se vodi protiv Zdravka Mamića jer je stvar sub judice. Međutim kao pravnik i bivši javni tužitelj mogu reći da Zakon o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala jasno propisuje tko i pod kakvim uvjetima može biti ovlašteni tužitelj u predmetima iz nadležnosti USKOK-a. U slučaju da sud utvrdi neovlaštenost tužitelja, donosi presudu o odbijanju optužnice. I time takav kazneni postupak završava poštujući načelo "ne bis in idem", odnosno ne može se dvaput suditi za isto kazneno djelo. Uostalom, još je slavni Heraklit u 5 st. prije nove ere rekao – "ne može se dvaput ući u istu rijeku".

Pravne prijepore potiče i optužnica za krivokletstvo protiv Luke Modrića. Hoće li kapetan hrvatske reprezentacije umjesto na Svjetskom prvenstvu završiti – u zatvoru? Predviđena kazna za lažno svjedočenje iznosi od šest mjeseci do pet godina (mada sudska praksa najčešće koristi – uvjetnu kaznu). Mamić tvrdi da je i taj slučaj pravno neutemeljen, jer drži kako se ne može podići optužnica za krivokletstvo u postupku koji nije pravomoćno okončan.

- Mislim da je, vezano uz Modrića, Mamić malo pobrkao lončiće, odnosno pomiješao više stavaka istog članka iz Kaznenog zakona.

Nekadašnji izvršni predsjednik Dinama, kojemu se sudi za izvlačenje novca iz spomenutog kluba, u obrani navodi kako ga se tereti i za sklapanje štetnih ugovora. Spominje primjer ugovora kojega je GNK Dinamo potpisao s igračem Goranom Ljubojevićem (defnirana je odšteta u omjeru – 50:50). Tvrdi kako je ugovor potpisan upravo u zgradi Županijskog suda u Osijeku čiji je predsjednik tada bio Ninoslav Ljubojević, otac spomenutog igrača. A interese Ljubojevića, veli Mamić, zastupao je ondašnji dopredsjednik Saveza, Ivan Brleković.

- Točno je da sam kao odvjetnik na zamolbu Gorana Ljubojevića i njegovog oca sastavio i bio prisutan prilikom potpisivanja ugovora između GNK Dinamo i tog nogometaša. Ugovor je kao i brojni ugovori između nogometaša i kluba sadržavao klauzulu o podjeli iznosa transferne svote u slučaju odlaska u inozemstvo. Tu apsolutno nije ništa sporno niti protuzakonito.

Argentincima pet milijuna, a HNS-u samo milijun dolara za utakmicu u Londonu
Aktualni predsjednik HNS-a Davor Šuker vodi sudski spor protiv Ivana Brlekovića zbog klevete, odnosno izjave da je ''spiskao na jednom putovanju u SAD između 200 i 300 tisuća kuna, s karticom HNS-a''.

- Ne mogu komentirati taj postupak, jer je još u tijeku. No, s tog putovanja mogu konstatirati činjenično stanje: predsjednik HNS-a posredstvom jedne menedžerske agencije dogovorio je utakmicu s Argentinom u Londonu. Argentinci su za taj ogled inkasirali pet milijuna, a Hrvatska svega milijun dolara. Četiri godine kasnije neke su se stvari ipak promijenile. Uoči Svjetskog prvenstva u Rusiji, Šuker je htio preko menedžerske agencije ugovoriti utakmicu s Obalom Bjelokosti, ali je HNS na razini dogovora dviju saveza organizirao susret protiv reprezentacije Senegala – sugerira Brleković.

 

Želiš prvi znati vijesti o Hajduku?

SD Hajduk
Naslovnica Domaći nogomet