stdClass Object
(
[id] => 603935
[title] => Veliki prosvjed radnika sudova u Splitu: Zovu nas uhljebima, a nemamo ni za kruv! Spremni smo i za štrajk, ne želimo da naša djeca odlaze u Irsku i Njemačku!
[alias] => veliki-prosvjed-radnika-sudova-u-splitu-zovu-nas-uhljebima-a-nemamo-ni-za-kruv-spremni-smo-i-za-strajk-ne-zelimo-da-nasa-djeca-odlaze-u-irsku-i-njemacku
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Zapisničarke, upisničarke, djelatnici u sudskoj pošti, informatičari, spremačice i djelatnice u računovodstvu, njih oko stotinjak danas točno u 10,45 sati izašlo je za vrijeme pauze ispred zgrade Županijskog suda tražeći veće plaće i radničko dostojanstvo.
Samo dva i pol mjeseca nakon prvog prosvjeda ponovno su se okupili, a ovaj put pridružili su im se i službenici i namještenici Općinskog, Trgovačkog i Prekršajnog suda, kao i Županijskog i Općinskog državnog odvjetništva.
- Dogovor između Ministarstva pravosuđa i Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika od prošlog tjedna o povećanju plaće za 9 posto dijelu radnika, čista je prijevara, a ne uspjeh kako su oni prikazali. Mi nismo pijuni u nečijoj igri ispod stola, radnici smo ove države i imamo pravo na mišljenje i glas. Ne želimo više kao ustrašeni miševi sjediti i čekati tko će odlučiti o našoj sudbini. Ne želimo da naša djeca odlaze u Irsku i Njemačku, poručila je Irena Parac, ravnateljica sudske uprave Županijskog suda u Splitu.
Njihova odluka da za devet posto povećaju plaće samo zapisničarima, upisničarima i voditeljima pisarnice pokušaj je podjele, poručili su okupljeni dodajući kako su se sada prebacili u Sindikat pravosudne policije jer smatraju kako samo zajedničkim snagama mogu promijeniti stvari.
- Ne želimo parcijalno riješavati probleme, nego ili za sve ili za nikoga. Ukoliko se ubrzo ne pokrenu promjene, spremni smo i za štrajk, kazala je Tamara Čatlak Cindro, voditeljica Odjela za podršku žrtvama i svjedocima te sindikalna povjerenica splitske podružnice Sindikata pravosudne policije.
Podršku im je došao dati i Armin Tatarević, predsjednik Sindikata pravosudne policije Hrvatske ističući kako Vlada djeluje parolom, "zavadi pa vladaj".
- Početna plaća primjerice zapisničarke je 3.800, višeg informatičara 4.200, šefa računovodstva 4.700 kuna, a dio ljudi u državnim službama još uvijek prima minimalac. Ali, bitno je da nas nazivaju uhljebima i parazitima. Šutke gledamo kako nam pada Uljanik za Uljanikom, kako nestaje cijela Slavonija, a država se raspada. U Vladi imaju za automobile od 300 tisuća kuna, a mali radnici se bore za mrvice. Dosta je toga više – zaključila je Parac.
Prosvjedu za veće plaće, koji su inicirali Splićani, pridružili su se i njihovi kolege iz Rijeke, Poreča, Pule, Zagreba, Osijeka i Bjelovara.
NAJAVA
Stop dosadašnjoj sindikalnoj sceni! Naime, na malim plaćama najmanje zamjeramo Vladi i Ministarstvu, koji su naš poslodavac, jer najveći problem su nam sindikati koji su se u Hrvatskoj pretvorili u kastu za sebe.
Na čelu sindikata su 30 godina isti ljudi, koji su sebi osigurali egzistenciju, a nas radnike – varaju, umjesto da nas zastupaju. Jer sva prava koja su nam oduzeta, sindikat je potpisao prvi – poručuju službenici i namještenici Županijskog suda u Splitu i Odvjetništva, koji traže veće plaće i dijalog.
– Svjesni smo da je percepcija javnosti o pravosuđu vrlo ružna. No, zar mislite da su službenici i namještenici koji rade na sudovima i na državnim odvjetništvima zaslužili da zbog toga budu gladni? To nije pošteno! Mi smo samo radnici koji radimo što nam se kaže, i nitko s nama nema problema – kaže Irena Parac, ravnateljica sudske uprave Županijskog suda u Splitu.
Ona će danas, za vrijeme pauze na koju ima pravo tijekom radnog vremena, po drugi put okupiti svojih 150 kolega s tog suda, te Odvjetništva, ispred Palače pravde u Gundulićevoj ulici. Tu su zapisničarke koje rade sa sucima, upisničarke u pisarnicama, djelatnici sudske pošte, informatičar, spremačice, djelatnice u računovodstvu... Sve su to ljudi, naglašava naša sugovornica, koji služe u obavljanju osnovnog posla suda, a to je suđenje.
– Ako se ovako nastavi, naći ćemo bolje plaćene poslove. Kako će onda izgledati pravosuđe, kad izgubi kvalitetne ljude, koga će naći da radi za tri tisuće kuna?! Nije samo to što smo nezadovoljni plaćama, već i što se ništa ne rješava po tom pitanju. Ovo je naša zemlja, i ne želim da mladi ljudi odu iz ove države – nastavlja Irena Parac, te napominje da zapisničarka i računovodstveni referent imaju plaću 3800 kuna, informatičar 4200 kuna, voditelj računovodstva 4800 kuna, a ona kao ravnateljica sudske uprave, s pravnim fakultetom i pravosudnim ispitom, 5400 kuna.
Ovo su njihovi zahtjevi:
– Tražimo da nam se svima linearno za 12 posto poveća plaća i tako dovede na razinu osnovnog ljudskog dostojanstva i mogućnosti preživljavanja. I to prije donošenja novog zakona, a da se poslije pregovara o eventualnim mogućim drugim povećanjima.
Napominje da je njihov bivši Sindikat lokalnih službenika i namještenika s Vladom prošli tjedan zaključio sporazum o devetpostotnom povećanju plaća, ali samo upisničarima i zapisničarima, i da su to prikazali kao veliki uspjeh.
– Ljudi bi bili zadovoljni da su svima plaće povećane za samo pet posto – ističe Parac.
– Tijekom naše pauze ćemo izići da nas država, kao naš poslodavac, čuje da postojimo. Želimo da nam naše ministarstvo postane partner za razgovore i da shvate da nećemo odustati od novog sindikalnog organiziranja. Jer želimo dostojanstvene radnike, ne samo u pravosuđu, nego svugdje – veli Parac.
I kreće objašnjenje zašto svoje zahtjeve mogu iznositi javnosti samo preko pauze za marendu, umjesto da prosvjeduju ili organiziraju štrajk.
– Izlazimo preko pauze jer nemamo nikakvu mogućnost organizirati zakonski štrajk, jer to iziskuje proceduru koju može pokrenuti samo Sindikat lokalnih službenika i namještenika, koji to ne želi, a kojeg Vlada još prihvaća kao reprezentativnog. Zbog toga smo se učlanili u Sindikat pravosudne policije, jer imamo iste probleme, i sada imamo dvije tisuće članova, te nam treba još jako malo ljudi da bismo imali pravo sudjelovanja u zaključivanju kolektivnih ugovora i organiziranju štrajka. Kad za mjesec dana skupimo dovoljan broj članova, od Vlade ćemo zatražiti prebrojavanje i da Sindikat lokalnih službenika i namještenika izgubi pravo da djeluje u naše ime – ističe naša sugovornica.
Žele da ih se uključi u razgovore o donošenju Zakona o državnim službenicima i Zakona o plaćama državnih službenika, jer to je sve u proceduri, a službenici i namještenici o tome ništa ne znaju.
- U međuvremenu ljudi daju otkaze, nitko nam se više ne javlja na natječaje za zapošljavanje, službenici odbijaju rad u Uskočkim referadama jer za to ne primaju nikakvu naknadu, a moraju prolaziti provjere SOA-e, koje uključuju članove njihove obitelji, prijatelje i sve kontakte, kontrolu materijalne situacije... Uskoro nam neće imati tko raditi na tim predmetima.
Istodobno Uskočki suci punih 10 godina primaju naknadu od gotovo tri tisuće kuna mjesečno.
Tamara Čatlak Cindro, voditeljica Odjela za podršku žrtvama i svjedocima te sindikalna povjerenica splitske podružnice Sindikata pravosudne policije, dodaje:
– Kad su u pitanju djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, onda zapisničarka suca istrage, osim što tijekom rasprave vodi zapisnik, poslije svjedočenja obavljena putem videolinka stavlja na papir. A zna imati po 20 takvih predmeta u tri dana.
Naše sugovornice kažu da upisničarke koje rade u građanskoj pisarnici godišnje prime 10 tisuća predmeta. Od sedam zaposlenih čistačica, četiri su na dugotrajnom bolovanju jer za mnogo veći novac mogu čistiti apartmane, a sud može samo tražiti kontrolu bolovanja i ako HZZ kaže da je sve u redu, onda su tu – nemoćni.
Građani ne znaju što sve rade
Irena Parac, ravnateljica sudske uprave, ističe da službenici i namještenici nisu uhljebi, te nam opisuje što sve radi jedna zapisničarka:
– Ona ne piše samo zapisnike tijekom rasprave, već vodi fizički spis, među ostalim ogovorna je za upućivanje poziva svjedocima i strankama na ročišta, unosi podatke u e-spis za svako pismeno; ako spis od 4000 stranica po žalbi treba poslati na viši sud, mora napraviti njegovu kopiju... i tu ne smije biti nikakve pogreške. Građani nemaju predodžbu koliko ima tehničkog posla oko jednog sudskog predmeta, jer ne možete ni utvrditi pravomoćnost nekog predmeta ako vam cijeli spis nije uredan, sa svim dostavnicama.
Zapisničarke, upisničarke, djelatnici u sudskoj pošti, informatičari, spremačice i djelatnice u računovodstvu, njih oko stotinjak danas točno u 10,45 sati izašlo je za vrijeme pauze ispred zgrade Županijskog suda tražeći veće plaće i radničko dostojanstvo.
Samo dva i pol mjeseca nakon prvog prosvjeda ponovno su se okupili, a ovaj put pridružili su im se i službenici i namještenici Općinskog, Trgovačkog i Prekršajnog suda, kao i Županijskog i Općinskog državnog odvjetništva.
- Dogovor između Ministarstva pravosuđa i Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika od prošlog tjedna o povećanju plaće za 9 posto dijelu radnika, čista je prijevara, a ne uspjeh kako su oni prikazali. Mi nismo pijuni u nečijoj igri ispod stola, radnici smo ove države i imamo pravo na mišljenje i glas. Ne želimo više kao ustrašeni miševi sjediti i čekati tko će odlučiti o našoj sudbini. Ne želimo da naša djeca odlaze u Irsku i Njemačku, poručila je Irena Parac, ravnateljica sudske uprave Županijskog suda u Splitu.
Njihova odluka da za devet posto povećaju plaće samo zapisničarima, upisničarima i voditeljima pisarnice pokušaj je podjele, poručili su okupljeni dodajući kako su se sada prebacili u Sindikat pravosudne policije jer smatraju kako samo zajedničkim snagama mogu promijeniti stvari.
- Ne želimo parcijalno riješavati probleme, nego ili za sve ili za nikoga. Ukoliko se ubrzo ne pokrenu promjene, spremni smo i za štrajk, kazala je Tamara Čatlak Cindro, voditeljica Odjela za podršku žrtvama i svjedocima te sindikalna povjerenica splitske podružnice Sindikata pravosudne policije.
Podršku im je došao dati i Armin Tatarević, predsjednik Sindikata pravosudne policije Hrvatske ističući kako Vlada djeluje parolom, "zavadi pa vladaj".
- Početna plaća primjerice zapisničarke je 3.800, višeg informatičara 4.200, šefa računovodstva 4.700 kuna, a dio ljudi u državnim službama još uvijek prima minimalac. Ali, bitno je da nas nazivaju uhljebima i parazitima. Šutke gledamo kako nam pada Uljanik za Uljanikom, kako nestaje cijela Slavonija, a država se raspada. U Vladi imaju za automobile od 300 tisuća kuna, a mali radnici se bore za mrvice. Dosta je toga više – zaključila je Parac.
Prosvjedu za veće plaće, koji su inicirali Splićani, pridružili su se i njihovi kolege iz Rijeke, Poreča, Pule, Zagreba, Osijeka i Bjelovara.
NAJAVA
Stop dosadašnjoj sindikalnoj sceni! Naime, na malim plaćama najmanje zamjeramo Vladi i Ministarstvu, koji su naš poslodavac, jer najveći problem su nam sindikati koji su se u Hrvatskoj pretvorili u kastu za sebe.
Na čelu sindikata su 30 godina isti ljudi, koji su sebi osigurali egzistenciju, a nas radnike – varaju, umjesto da nas zastupaju. Jer sva prava koja su nam oduzeta, sindikat je potpisao prvi – poručuju službenici i namještenici Županijskog suda u Splitu i Odvjetništva, koji traže veće plaće i dijalog.
– Svjesni smo da je percepcija javnosti o pravosuđu vrlo ružna. No, zar mislite da su službenici i namještenici koji rade na sudovima i na državnim odvjetništvima zaslužili da zbog toga budu gladni? To nije pošteno! Mi smo samo radnici koji radimo što nam se kaže, i nitko s nama nema problema – kaže Irena Parac, ravnateljica sudske uprave Županijskog suda u Splitu.
Ona će danas, za vrijeme pauze na koju ima pravo tijekom radnog vremena, po drugi put okupiti svojih 150 kolega s tog suda, te Odvjetništva, ispred Palače pravde u Gundulićevoj ulici. Tu su zapisničarke koje rade sa sucima, upisničarke u pisarnicama, djelatnici sudske pošte, informatičar, spremačice, djelatnice u računovodstvu... Sve su to ljudi, naglašava naša sugovornica, koji služe u obavljanju osnovnog posla suda, a to je suđenje.
– Ako se ovako nastavi, naći ćemo bolje plaćene poslove. Kako će onda izgledati pravosuđe, kad izgubi kvalitetne ljude, koga će naći da radi za tri tisuće kuna?! Nije samo to što smo nezadovoljni plaćama, već i što se ništa ne rješava po tom pitanju. Ovo je naša zemlja, i ne želim da mladi ljudi odu iz ove države – nastavlja Irena Parac, te napominje da zapisničarka i računovodstveni referent imaju plaću 3800 kuna, informatičar 4200 kuna, voditelj računovodstva 4800 kuna, a ona kao ravnateljica sudske uprave, s pravnim fakultetom i pravosudnim ispitom, 5400 kuna.
Ovo su njihovi zahtjevi:
– Tražimo da nam se svima linearno za 12 posto poveća plaća i tako dovede na razinu osnovnog ljudskog dostojanstva i mogućnosti preživljavanja. I to prije donošenja novog zakona, a da se poslije pregovara o eventualnim mogućim drugim povećanjima.
Napominje da je njihov bivši Sindikat lokalnih službenika i namještenika s Vladom prošli tjedan zaključio sporazum o devetpostotnom povećanju plaća, ali samo upisničarima i zapisničarima, i da su to prikazali kao veliki uspjeh.
– Ljudi bi bili zadovoljni da su svima plaće povećane za samo pet posto – ističe Parac.
– Tijekom naše pauze ćemo izići da nas država, kao naš poslodavac, čuje da postojimo. Želimo da nam naše ministarstvo postane partner za razgovore i da shvate da nećemo odustati od novog sindikalnog organiziranja. Jer želimo dostojanstvene radnike, ne samo u pravosuđu, nego svugdje – veli Parac.
I kreće objašnjenje zašto svoje zahtjeve mogu iznositi javnosti samo preko pauze za marendu, umjesto da prosvjeduju ili organiziraju štrajk.
– Izlazimo preko pauze jer nemamo nikakvu mogućnost organizirati zakonski štrajk, jer to iziskuje proceduru koju može pokrenuti samo Sindikat lokalnih službenika i namještenika, koji to ne želi, a kojeg Vlada još prihvaća kao reprezentativnog. Zbog toga smo se učlanili u Sindikat pravosudne policije, jer imamo iste probleme, i sada imamo dvije tisuće članova, te nam treba još jako malo ljudi da bismo imali pravo sudjelovanja u zaključivanju kolektivnih ugovora i organiziranju štrajka. Kad za mjesec dana skupimo dovoljan broj članova, od Vlade ćemo zatražiti prebrojavanje i da Sindikat lokalnih službenika i namještenika izgubi pravo da djeluje u naše ime – ističe naša sugovornica.
Žele da ih se uključi u razgovore o donošenju Zakona o državnim službenicima i Zakona o plaćama državnih službenika, jer to je sve u proceduri, a službenici i namještenici o tome ništa ne znaju.
- U međuvremenu ljudi daju otkaze, nitko nam se više ne javlja na natječaje za zapošljavanje, službenici odbijaju rad u Uskočkim referadama jer za to ne primaju nikakvu naknadu, a moraju prolaziti provjere SOA-e, koje uključuju članove njihove obitelji, prijatelje i sve kontakte, kontrolu materijalne situacije... Uskoro nam neće imati tko raditi na tim predmetima.
Istodobno Uskočki suci punih 10 godina primaju naknadu od gotovo tri tisuće kuna mjesečno.
Tamara Čatlak Cindro, voditeljica Odjela za podršku žrtvama i svjedocima te sindikalna povjerenica splitske podružnice Sindikata pravosudne policije, dodaje:
– Kad su u pitanju djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, onda zapisničarka suca istrage, osim što tijekom rasprave vodi zapisnik, poslije svjedočenja obavljena putem videolinka stavlja na papir. A zna imati po 20 takvih predmeta u tri dana.
Naše sugovornice kažu da upisničarke koje rade u građanskoj pisarnici godišnje prime 10 tisuća predmeta. Od sedam zaposlenih čistačica, četiri su na dugotrajnom bolovanju jer za mnogo veći novac mogu čistiti apartmane, a sud može samo tražiti kontrolu bolovanja i ako HZZ kaže da je sve u redu, onda su tu – nemoćni.
Građani ne znaju što sve rade
Irena Parac, ravnateljica sudske uprave, ističe da službenici i namještenici nisu uhljebi, te nam opisuje što sve radi jedna zapisničarka:
– Ona ne piše samo zapisnike tijekom rasprave, već vodi fizički spis, među ostalim ogovorna je za upućivanje poziva svjedocima i strankama na ročišta, unosi podatke u e-spis za svako pismeno; ako spis od 4000 stranica po žalbi treba poslati na viši sud, mora napraviti njegovu kopiju... i tu ne smije biti nikakve pogreške. Građani nemaju predodžbu koliko ima tehničkog posla oko jednog sudskog predmeta, jer ne možete ni utvrditi pravomoćnost nekog predmeta ako vam cijeli spis nije uredan, sa svim dostavnicama.
Veliki prosvjed radnika sudova u Splitu: Zovu nas uhljebima, a nemamo ni za kruv! Spremni smo i za štrajk, ne želimo da naša djeca odlaze u Irsku i Njemačku!
Zapisničarke, upisničarke, djelatnici u sudskoj pošti, informatičari, spremačice i djelatnice u računovodstvu, njih oko stotinjak danas točno u 10,45 sati izašlo je za vrijeme pauze ispred zgrade Županijskog suda tražeći veće plaće i radničko dostojanstvo.
Samo dva i pol mjeseca nakon prvog prosvjeda ponovno su se okupili, a ovaj put pridružili su im se i službenici i namještenici Općinskog, Trgovačkog i Prekršajnog suda, kao i Županijskog i Općinskog državnog odvjetništva.
- Dogovor između Ministarstva pravosuđa i Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika od prošlog tjedna o povećanju plaće za 9 posto dijelu radnika, čista je prijevara, a ne uspjeh kako su oni prikazali. Mi nismo pijuni u nečijoj igri ispod stola, radnici smo ove države i imamo pravo...
