stdClass Object
(
[id] => 487172
[title] => Splitski arhitekt o nevjerojatnoj i manje poznatoj povijesti Splita: Malo se zna o palači, božeprosti, ne znamo ni je li Dioklecijan ušao u nju...
[alias] => splitski-arhitekt-o-nevjerojatnoj-i-manje-poznatoj-povijesti-splita-malo-se-zna-o-palaci-bozeprosti-ne-znamo-ni-je-li-dioklecijan-usao-u-nju
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Za dr. sc. Stanka Piplovića (85) govore da zna kad je svaka kuća u Splitu izgrađena, a zna i sve one koje su srušene.
- Deboto, ajde znan puno toga, ali ne baš svaku. U zadnje vrime napisa san dvi knjige, 'Izgradnja Splita u XIX. stoljeću' i 'Izgradnja Splita između svjetskih ratova'. To su ove najfriškije - skroman je dr. Piplović, arhitekt koji je uz svoju struku život posvetio splitskom i dalmatinskom graditeljskom naslijeđu. Ovako, ukratko rečeno.
Njegova je višedesetljetna predanost okrunjena aktualnom Nagradom Županije splitsko-dalmatinske za sveukupan doprinos istraživanju povijesti i kulturne baštine Dalmacije, a kako s njim čovik može o ovim stvarima govoriti jedno pet, šest uri i nikad mu neće bit dosadno, jer šjor Stanko je zanimljiv govornik eruditskoga znanja što dobro znaju slušači sa stotina njegovih predavanja i čitači bezbojnih znanstvenih članaka, prelazimo odmah na stvar, a biografske podatke donosimo napose.
Forte dr. Piplovića je razdoblje austrijske uprave, ali bez problema zaranjamo i u puno starije doba, naravno, antičko, rimsko, Dioklecijanovo, carsko.
- Evo sad je u 'Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku' objavljen jedan moj, recimo tako 'bogohulan' članak, koji se bavi pitanjem što se događalo s Dioklecijanovom palačom nakon rušenja Salone. Posebno su mi zanimljiva dva velika sklopa termi, istočne i zapadne, koje su poremetile cijeli raster Palače, odnosno sve kasnije rekonstrukcije. Prvi sam koji je zaključio kako su terme ubačene naknadno, nakon Dioklecijanove smrti. Tako njegov stan ostaje čitav, ali se postavlja pitanje čemu je ta velika građevina mogla služiti.
Čemu
- Nekoj vrsti zdravstvenog turizma
Za rimske patricije, motali su se tu zadnji car Julije Nepot, pa prognana carica Galla Placidija?
- Nisu se oni motali po carevu stanu, za to nema nikakvih dokaza. Ali zbog čega ovako držim o termama? Zbog toga što su bile prevelike za Dioklecijana, uostalom da bi došao do njih morao je izaći na ulicu. A nije car, koji je za života bio proglašen bogom, baš tako, sa šugamanon i mudantinama išao u terme kako bi se kupao među pukom. Terme, jedne i druge su ogromne, nikad nisu do kraja ni istražene i mogle su imati samo javnu namjenu. Malo se zna o Dioklecijanovu boravku u splitskoj Palači, božeprosti, ne znamo sa sigurnošću ni je li ušao u nju... Ništa nije sigurno.
A što mislite, je li držao one tangarije za robu?
- Ako su postojale, tangarije su bile nakon careve smrti. Naš Joško Belamarić u svom doktoratu je govorio o proizvodnji skupocjenog platna boje purpura koja se dobivala od volaka, golemih količina volaka. A u Palači, ni oko nje, nije nađen niti jedan volak! Naša bi se bar dikoji. Uostalom, tekstilna industrija bila je vrlo šporka i smrdljiva, za njezin rad skupljao se urin, mokraća po ulicama, koja se koristila za izbjeljivanje robe i teško da bi car takvu industriju smjestio uz svoj stan.
A pusta vodurina koju je dovukao akveduktom s Jadra?
- Konzervatori i povjesničari griješe kad smatraju kako se ogromna količina vode slijevala u Dioklecijanovu palaču, zato što zamišljaju da je voda dolazila punim profilom prostranih kanala akvedukta. A nije tako! Profil kanala je tako velik kako bi bio prohodan za radnike. Ti su kanali stalno propuštali i tribalo ih je dihtat. Recimo u Novalji je jedan takav rimski kanal koji je prohodan, a voda teče kroz malešnu gurlu na dnu. Tako da nije dolazilo vode u nekim fascinantnim količinama nego koliko im triba. To je više pitanje za inženjere nego za povjesničare.
Nego, ajmo mi od vašega početka, kako ste ušli tako duboko u povijest arhitekture, a radili ste na izgradnji suvremenoga Splita?
- Radio sam u Tehnogradnje, onda u projektnom birou Tehnike, pa u direkciji Mornarice na poslovima urbanizma i prostornog planiranja. I jedanput mi je, tamo pedesetih godina prošloga stoljeća, u ruke došla knjiga don Frane Bulića 'Dioklecijanova palača' iz 1927. godine i to me zainteresiralo. A član sam Društva prijatelja kulturne baštine već četrdeset i četiri godine. Splitska se udruga 'baštinara' organizirala po uzoru na dubrovačku, iz toga vrimena još je živ prof. Ante Sapunar, mislim da smo nas dva jedini od prvih dana.
Bavili ste se svim razdobljima dalmatinske i splitske arhitekture, ali specijalist ste za austrijsku fazu, zašto baš za nju?
- Jer je to vrijeme velikih, ogromnih promjena. Nema više alkemije ni vištica, afirmiraju se prirodne i humanističke znanosti, a sredinom XIX. stoljeća u Beču je osnovano Središnje povjerenstvo za očuvanje povijesnih i umjetničkih spomenika i ono je bilo nadležno za cilu Monarhiju. Samo, di će nas odvest ova štorija?
U Dalmaciju, bome!
- Je, jer je tada osnovan i Konzervatorijalni zavod za Dalmaciju, a prvi upravitelj je bio Vicko Andrić, kojega je kasnije naslijedio don Frane Bulić. A 1904. godine je osnovano Povjerenstvo za Dioklecijanovu palaču. Bečki povjesničari umjetnosti i konzervatori su dolazili svake godine ovdje i smatrali su da je naša Palača najvažniji antički spomenik na području monarhije! To je početak sustavnog istraživanja, kako arheoloških tako i arhitektonskih u Splitu i Dalmaciji.
To je i vrijeme velikih projekata?
- Najvećih! U prvom redu je to vodovod kroz obnovu Dioklecijanova akvedukta, jer nije se privreda pa ni kultura mogla razvijati na bunarima i lokvama! Onda je došla željeznica, jer se trgovina nije mogla temljiti na turskim karavanama iz Bosne. Onda je povećana luka, otvorena su dva teatra, Bajamontijev i narodnjački, izgrađena je Biskupova palača, Režija duhana, Bolnica, Centralna realna gimnazija i Poljoprivredna, kasnije Obrtnička škola, popravljane ceste, počinje organizirani turizam.
Podignuta je Monumentalna fontana pred Prokurativama, koja je srušena 1947. godine bez ikakvoga razloga, a Društvo prijatelja kulturne baštine godinama se bori za njezinu faksimilnu obnovu. Profitirala je i cila Dalmacija: preko Austrijskog Lloyda, umisto brodova na jedra krenuli su parobrodi, uvodi se stalna linija od Trsta do Boke, brža nego današnja. Mi ustvari danas i nemamo tu liniju. Znate li šta je organizirana pruga značila, kad se do tada putovalo tako da bi putnik doša u porat i pita ima li ko da plovi za Šibenik ili Omiš...
Izgrađene su puste škole, župske crkve, luke po otocima i lanterne koje koristimo i danas. Studenti se počinju školovat po Europi. Sela su počela ozbiljno zarađivati od uzgoja duhana i vina, a poljoprivrednike su obrazovali suvremenim načinima uzgoja. Jedan opći napredak. I pošumljavanje borovinom je tada krenulo.
To su oni zagadili Dalmaciju alepskin borovima?!
- A slušajte, u ono vrime to je bija jedini način zazelenjivanja goleti i sprječavanja erozije tla. Dilili su sadnice borova općinskim upravama. Ipak, za razliku od mletačke vlasti - koju su dalmatinski gradovi zanimali samo kao punktovi na koje trgovački brodovi prema Levantu mogu sigurno takat, a gradili su ponajviše fortifikacije da bi obranili sigurnost biznisa od Turaka - austrijska je monarhija kroz svojih stotinjak godina uprave nastavila ono što je započela francuska. Imala je velike planove s Dalmacijom u smislu općeg napretka i zanimao ju je njezin strateški položaj. Više su ulagali nego što su imali ekonomske koristi od Dalmacije.
Zbog čega su je onda zvali 'Kurbon Auštrijon'?
- To je 'velika' politika i naš mali mentalitet, mi smo malo čudni.
Jeste li ikad razmišljali kako bi se sve to razvijalo da je Austrija preživjela?
- Odlično! Austrija nije bila ni bolja ni gora od ostalih europskih država. Nama južnim Slavenima su uoči Prvoga rata Ferdinand, a onda i zadnji car Karlo I. nudili 'trojnu monarhiju', konfederaciju čija bi jedna sastavnica okupila sve slavenske zemlje. Ali prijedlog je stigao prekasno, dolazi rat, nas zahvaća panslavizam i ostalo znamo...
Je li dugovječni car i kralj Frane Josip kočio taj politički iskorak?
- On je bio veliki činovnik, veliki i vrijedan monarh koji se brinuo o carstvu, ali je bio konzervativan. Njegovi nasljednici sigurno bi reformirali carstvo.
Vaša druga velika ljubav je periodika, godine ste proveli listajući stare novine u Sveučilišnoj knjižnici?
- Tri, četiri ure svaki dan i tako desetljećima! Za znanstvenika su najinteresantniji arhivi koje također pretražujem. Ali ako ih nema kao što nema splitskog koji je zapaljen 1943. godine pri povlačenju partizana kad je uz policijski arhiv izgorio i povijesni, ostaje periodika. Ali ona je stvar koju treba znat koristit: recimo u izvještajima o nekoj novoj građevini pisat će kako je je pop blagoslovija, koji je načelnik nešto reka, sve okolo-kole, nema imena projektanta, izvođača, kvadrature, ničega, ali imaš barem datum.
Naša je periodika vrlo vrijedna no u lošem stanju, za vrijeme Austrije izlazilo je more novina, kasnije i više, nažalost od svega je digitalizirano samo međuratno Novo Doba. U novinama se nađe puno sitnih i zanimljivih detalja male sredine koji slikovito govore o životu, događanjima, cijenama, slavnim smrtima, posjetima uglednika...
Skočimo sad malo na masovnu poslijeratnu izgradnju Splita čiji ste protagonist bili, što bi je po vama karakteriziralo?
- Gradilo se puno i gradilo se kvalitetno, za razliku od ovoga danas; iša je Split 2, 3, 4, 5... Po prvi put izgradnja cijelih kvartova, sjećam se kako je onda u Vukovarskoj poviše Koteksa vojska gradila ali niko nije tija uzet stan jer je to bilo daleko, a sad je centar grada. Ritam planiranja udarao je Urbanistički zavod za Dalmaciju, velika i značajna institucija s vrhunskim stručnjacima koja nam danas nasušno fali. A druga važna stvar je bija nadzor! Nadzorni organ, kako se tada zva, pratija je gradilište do u detalje, pored građevinskog nadzora postojao je i nadzor stolarije, vodovoda, kanalizacije...
Nema teorije da si moga zatrpat cijev, a da nadzor nije pregledao kako je postavljena, koliki je sloj pijeska i je li voda tlačena na deset atmosfera. Kad bi se postavljale ponistre nadzorni je iša, recimo, u Makedoniju di su se proizvodile i prije lakiranja gleda bi koliko ima gropova, da ti nije podvalilo jelovinu umisto ariša i tek kad bi on ispunio građevinski dnevnik mogla se stolarija pituravat. Ispod vrata na novogradnji nadzorni bi uvuka ogledalo da vidi jesu li i odispod piturana kako triba! Kad se postavila armatura, svaka šipka se pregledavala, a tek onda betoniralo. Sad se kupuju kuće i stanovi, a da ne znaš šta kupuješ.
Kako gledate na turističku sudbinu splitske povijesne jezgre?
- Pretjeruje se. Iza rata je postojala ideja da se centar Splita iseli od stanovnika pa napravi turistička zona. Ali brzo se odustalo jer je bilo jasno da će se živi grad pritvorit u Salonu, mrtvi ambijent. Shvatilo se da stanovnicima triba dat infrastrukturu koje nije bilo, živilo se jadno. Još između dva rata Splitom se hodalo samo po glavnim ulicama, o tome piše inženjer Petar Senjanović. U kaletama je bila sirotinja, bolest, kriminal, prostitucija... E kad se to počelo minjat, doša je turizam, kapital, apartmani, restorani. I nama se danas događa devastacija jezgre, ne samo sadržajna nego i vizualna.
A recite mi na čemu sada radite?
- Priprema se za tisak četrdeset i drugi broj časopisa 'Kulturna baština' u kojoj se odnedavna objavljeni radovi priznaju kao znanstveni. Sastavljamo zbornik radova povodom 150. godišnjice Viškoga boja, najvažnije pomorske bitke u povijesti Jadrana. Pripremamo znanstveni skup o dvistotoj godišnjici podržavljenja splitske Klasične gimnazije, onda ide znanstveni skup o Nijemcima i Austrijancima u hrvatskom kulturnom krugu, istražujem podatke o splitskom gradonačelniku Ivanu Manđeru iz XIX. stoljeća, urednik sam i autor natuknica za područja povijesne arhitekture u budućem Leksikonu Splita... Posla ima priko glave!
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => od antike do danas
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2017-05-21 12:02:23
[created_by] => 3108
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2017-05-24 08:17:43
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2017-05-23 18:25:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 29632
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 253
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--split
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Splita.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, split
[secure] => 0
[page_title] => Split
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2017\/05\/21\/Nedjeljna\/8701746.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/05\/21\/Nedjeljna\/8701745.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/05\/21\/Nedjeljna\/8701740.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/05\/21\/Nedjeljna\/8701739.jpg","\/Archive\/Images\/2017\/05\/21\/Nedjeljna\/8701743.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1200x798"},{"size0":"1200x1804"},{"size0":"1200x1804"},{"size0":"1200x798"},{"size0":"1200x1804"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 253
[name] => Split
[alias] => split
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 15
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 8127557 Threads: 6 Questions: 1680467982 Slow queries: 5005316
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 112463723
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 52
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /split
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 246
[name] => Dalmacija
[alias] => dalmacija
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /dalmacija
)
)
[link] => /split/splitski-arhitekt-o-nevjerojatnoj-i-manje-poznatoj-povijesti-splita-malo-se-zna-o-palaci-bozeprosti-ne-znamo-ni-je-li-dioklecijan-usao-u-nju-487172
[printLink] => /split/splitski-arhitekt-o-nevjerojatnoj-i-manje-poznatoj-povijesti-splita-malo-se-zna-o-palaci-bozeprosti-ne-znamo-ni-je-li-dioklecijan-usao-u-nju-487172?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 357534
[name] => Split
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => split
[link] => /tag/split
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 338458
[name] => arhitektura
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => arhitektura
[link] => /tag/arhitektura
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 234034
[name] => Dioklecijanova palača
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => dioklecijanova-palaca
[link] => /tag/dioklecijanova-palaca
)
[3] => stdClass Object
(
[id] => 318109
[name] => Stanko Piplović
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => stanko-piplovic
[link] => /tag/stanko-piplovic
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => od antike do danas
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Splitski arhitekt o nevjerojatnoj i manje poznatoj povijesti Splita: Malo se zna o palači, božeprosti, ne znamo ni je li Dioklecijan ušao u nju...
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3108
[name] => Damir Šarac
[username] => damir-arac
[email] => damir-arac@sd.hr
[password] => $2y$10$MLK2luxDWc5NQUmWpH19M.UFRDXAOZrwSK.0rp8ZbJS/5E1p8azKW
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/damir-sarac-3108
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1626
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1626.png
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1626.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/05/21/Nedjeljna/8701746.jpg
[galleryCount] => 5
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/05/21/Nedjeljna/8701746.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/05/21/Nedjeljna/8701745.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/05/21/Nedjeljna/8701740.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/05/21/Nedjeljna/8701739.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/05/21/Nedjeljna/8701743.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Za dr. sc. Stanka Piplovića (85) govore da zna kad je svaka kuća u Splitu izgrađena, a zna i sve one koje su srušene.
- Deboto, ajde znan puno toga, ali ne baš svaku. U zadnje vrime napisa san dvi knjige, 'Izgradnja Splita u XIX. stoljeću' i 'Izgradnja Splita između svjetskih ratova'. To su ove najfriškije - skroman je dr. Piplović, arhitekt koji je uz svoju struku život posvetio splitskom i dalmatinskom graditeljskom naslijeđu. Ovako, ukratko rečeno.
Njegova je višedesetljetna predanost okrunjena aktualnom Nagradom Županije splitsko-dalmatinske za sveukupan doprinos istraživanju povijesti i kulturne baštine Dalmacije, a kako s njim čovik može o ovim stvarima govoriti jedno pet, šest uri i nikad mu neće bit dosadno, jer šjor Stanko je zanimljiv govornik eruditskoga znanja što dobro znaju slušači sa stotina njegovih predavanja i čitači bezbojnih znanstvenih članaka, prelazimo odmah na stvar, a biografske podatke donosimo napose.
Forte dr. Piplovića je razdoblje austrijske uprave, ali bez problema zaranjamo i u puno starije doba, naravno, antičko, rimsko, Dioklecijanovo, carsko.
- Evo sad je u 'Vjesniku za arheologiju i historiju dalmatinsku' objavljen jedan moj, recimo tako 'bogohulan' članak, koji se bavi pitanjem što se događalo s Dioklecijanovom palačom nakon rušenja Salone. Posebno su mi zanimljiva dva velika sklopa termi, istočne i zapadne, koje su poremetile cijeli raster Palače, odnosno sve kasnije rekonstrukcije. Prvi sam koji je zaključio kako su terme ubačene naknadno, nakon Dioklecijanove smrti. Tako njegov stan ostaje čitav, ali se postavlja pitanje čemu je ta velika građevina mogla služiti.
Čemu
- Nekoj vrsti zdravstvenog turizma
Za rimske patricije, motali su se tu zadnji car Julije Nepot, pa prognana carica Galla Placidija?
- Nisu se oni motali po carevu stanu, za to nema nikakvih dokaza. Ali zbog čega ovako držim o termama? Zbog toga što su bile prevelike za Dioklecijana, uostalom da bi došao do njih morao je izaći na ulicu. A nije car, koji je za života bio proglašen bogom, baš tako, sa šugamanon i mudantinama išao u terme kako bi se kupao među pukom. Terme, jedne i druge su ogromne, nikad nisu do kraja ni istražene i mogle su imati samo javnu namjenu. Malo se zna o Dioklecijanovu boravku u splitskoj Palači, božeprosti, ne znamo sa sigurnošću ni je li ušao u nju... Ništa nije sigurno.
A što mislite, je li držao one tangarije za robu?
- Ako su postojale, tangarije su bile nakon careve smrti. Naš Joško Belamarić u svom doktoratu je govorio o proizvodnji skupocjenog platna boje purpura koja se dobivala od volaka, golemih količina volaka. A u Palači, ni oko nje, nije nađen niti jedan volak! Naša bi se bar dikoji. Uostalom, tekstilna industrija bila je vrlo šporka i smrdljiva, za njezin rad skupljao se urin, mokraća po ulicama, koja se koristila za izbjeljivanje robe i teško da bi car takvu industriju smjestio uz svoj stan.
A pusta vodurina koju je dovukao akveduktom s Jadra?
- Konzervatori i povjesničari griješe kad smatraju kako se ogromna količina vode slijevala u Dioklecijanovu palaču, zato što zamišljaju da je voda dolazila punim profilom prostranih kanala akvedukta. A nije tako! Profil kanala je tako velik kako bi bio prohodan za radnike. Ti su kanali stalno propuštali i tribalo ih je dihtat. Recimo u Novalji je jedan takav rimski kanal koji je prohodan, a voda teče kroz malešnu gurlu na dnu. Tako da nije dolazilo vode u nekim fascinantnim količinama nego koliko im triba. To je više pitanje za inženjere nego za povjesničare.
Nego, ajmo mi od vašega početka, kako ste ušli tako duboko u povijest arhitekture, a radili ste na izgradnji suvremenoga Splita?
- Radio sam u Tehnogradnje, onda u projektnom birou Tehnike, pa u direkciji Mornarice na poslovima urbanizma i prostornog planiranja. I jedanput mi je, tamo pedesetih godina prošloga stoljeća, u ruke došla knjiga don Frane Bulića 'Dioklecijanova palača' iz 1927. godine i to me zainteresiralo. A član sam Društva prijatelja kulturne baštine već četrdeset i četiri godine. Splitska se udruga 'baštinara' organizirala po uzoru na dubrovačku, iz toga vrimena još je živ prof. Ante Sapunar, mislim da smo nas dva jedini od prvih dana.
Bavili ste se svim razdobljima dalmatinske i splitske arhitekture, ali specijalist ste za austrijsku fazu, zašto baš za nju?
- Jer je to vrijeme velikih, ogromnih promjena. Nema više alkemije ni vištica, afirmiraju se prirodne i humanističke znanosti, a sredinom XIX. stoljeća u Beču je osnovano Središnje povjerenstvo za očuvanje povijesnih i umjetničkih spomenika i ono je bilo nadležno za cilu Monarhiju. Samo, di će nas odvest ova štorija?
U Dalmaciju, bome!
- Je, jer je tada osnovan i Konzervatorijalni zavod za Dalmaciju, a prvi upravitelj je bio Vicko Andrić, kojega je kasnije naslijedio don Frane Bulić. A 1904. godine je osnovano Povjerenstvo za Dioklecijanovu palaču. Bečki povjesničari umjetnosti i konzervatori su dolazili svake godine ovdje i smatrali su da je naša Palača najvažniji antički spomenik na području monarhije! To je početak sustavnog istraživanja, kako arheoloških tako i arhitektonskih u Splitu i Dalmaciji.
To je i vrijeme velikih projekata?
- Najvećih! U prvom redu je to vodovod kroz obnovu Dioklecijanova akvedukta, jer nije se privreda pa ni kultura mogla razvijati na bunarima i lokvama! Onda je došla željeznica, jer se trgovina nije mogla temljiti na turskim karavanama iz Bosne. Onda je povećana luka, otvorena su dva teatra, Bajamontijev i narodnjački, izgrađena je Biskupova palača, Režija duhana, Bolnica, Centralna realna gimnazija i Poljoprivredna, kasnije Obrtnička škola, popravljane ceste, počinje organizirani turizam.
Podignuta je Monumentalna fontana pred Prokurativama, koja je srušena 1947. godine bez ikakvoga razloga, a Društvo prijatelja kulturne baštine godinama se bori za njezinu faksimilnu obnovu. Profitirala je i cila Dalmacija: preko Austrijskog Lloyda, umisto brodova na jedra krenuli su parobrodi, uvodi se stalna linija od Trsta do Boke, brža nego današnja. Mi ustvari danas i nemamo tu liniju. Znate li šta je organizirana pruga značila, kad se do tada putovalo tako da bi putnik doša u porat i pita ima li ko da plovi za Šibenik ili Omiš...
Izgrađene su puste škole, župske crkve, luke po otocima i lanterne koje koristimo i danas. Studenti se počinju školovat po Europi. Sela su počela ozbiljno zarađivati od uzgoja duhana i vina, a poljoprivrednike su obrazovali suvremenim načinima uzgoja. Jedan opći napredak. I pošumljavanje borovinom je tada krenulo.
To su oni zagadili Dalmaciju alepskin borovima?!
- A slušajte, u ono vrime to je bija jedini način zazelenjivanja goleti i sprječavanja erozije tla. Dilili su sadnice borova općinskim upravama. Ipak, za razliku od mletačke vlasti - koju su dalmatinski gradovi zanimali samo kao punktovi na koje trgovački brodovi prema Levantu mogu sigurno takat, a gradili su ponajviše fortifikacije da bi obranili sigurnost biznisa od Turaka - austrijska je monarhija kroz svojih stotinjak godina uprave nastavila ono što je započela francuska. Imala je velike planove s Dalmacijom u smislu općeg napretka i zanimao ju je njezin strateški položaj. Više su ulagali nego što su imali ekonomske koristi od Dalmacije.
Zbog čega su je onda zvali 'Kurbon Auštrijon'?
- To je 'velika' politika i naš mali mentalitet, mi smo malo čudni.
Jeste li ikad razmišljali kako bi se sve to razvijalo da je Austrija preživjela?
- Odlično! Austrija nije bila ni bolja ni gora od ostalih europskih država. Nama južnim Slavenima su uoči Prvoga rata Ferdinand, a onda i zadnji car Karlo I. nudili 'trojnu monarhiju', konfederaciju čija bi jedna sastavnica okupila sve slavenske zemlje. Ali prijedlog je stigao prekasno, dolazi rat, nas zahvaća panslavizam i ostalo znamo...
Je li dugovječni car i kralj Frane Josip kočio taj politički iskorak?
- On je bio veliki činovnik, veliki i vrijedan monarh koji se brinuo o carstvu, ali je bio konzervativan. Njegovi nasljednici sigurno bi reformirali carstvo.
Vaša druga velika ljubav je periodika, godine ste proveli listajući stare novine u Sveučilišnoj knjižnici?
- Tri, četiri ure svaki dan i tako desetljećima! Za znanstvenika su najinteresantniji arhivi koje također pretražujem. Ali ako ih nema kao što nema splitskog koji je zapaljen 1943. godine pri povlačenju partizana kad je uz policijski arhiv izgorio i povijesni, ostaje periodika. Ali ona je stvar koju treba znat koristit: recimo u izvještajima o nekoj novoj građevini pisat će kako je je pop blagoslovija, koji je načelnik nešto reka, sve okolo-kole, nema imena projektanta, izvođača, kvadrature, ničega, ali imaš barem datum.
Naša je periodika vrlo vrijedna no u lošem stanju, za vrijeme Austrije izlazilo je more novina, kasnije i više, nažalost od svega je digitalizirano samo međuratno Novo Doba. U novinama se nađe puno sitnih i zanimljivih detalja male sredine koji slikovito govore o životu, događanjima, cijenama, slavnim smrtima, posjetima uglednika...
Skočimo sad malo na masovnu poslijeratnu izgradnju Splita čiji ste protagonist bili, što bi je po vama karakteriziralo?
- Gradilo se puno i gradilo se kvalitetno, za razliku od ovoga danas; iša je Split 2, 3, 4, 5... Po prvi put izgradnja cijelih kvartova, sjećam se kako je onda u Vukovarskoj poviše Koteksa vojska gradila ali niko nije tija uzet stan jer je to bilo daleko, a sad je centar grada. Ritam planiranja udarao je Urbanistički zavod za Dalmaciju, velika i značajna institucija s vrhunskim stručnjacima koja nam danas nasušno fali. A druga važna stvar je bija nadzor! Nadzorni organ, kako se tada zva, pratija je gradilište do u detalje, pored građevinskog nadzora postojao je i nadzor stolarije, vodovoda, kanalizacije...
Nema teorije da si moga zatrpat cijev, a da nadzor nije pregledao kako je postavljena, koliki je sloj pijeska i je li voda tlačena na deset atmosfera. Kad bi se postavljale ponistre nadzorni je iša, recimo, u Makedoniju di su se proizvodile i prije lakiranja gleda bi koliko ima gropova, da ti nije podvalilo jelovinu umisto ariša i tek kad bi on ispunio građevinski dnevnik mogla se stolarija pituravat. Ispod vrata na novogradnji nadzorni bi uvuka ogledalo da vidi jesu li i odispod piturana kako triba! Kad se postavila armatura, svaka šipka se pregledavala, a tek onda betoniralo. Sad se kupuju kuće i stanovi, a da ne znaš šta kupuješ.
Kako gledate na turističku sudbinu splitske povijesne jezgre?
- Pretjeruje se. Iza rata je postojala ideja da se centar Splita iseli od stanovnika pa napravi turistička zona. Ali brzo se odustalo jer je bilo jasno da će se živi grad pritvorit u Salonu, mrtvi ambijent. Shvatilo se da stanovnicima triba dat infrastrukturu koje nije bilo, živilo se jadno. Još između dva rata Splitom se hodalo samo po glavnim ulicama, o tome piše inženjer Petar Senjanović. U kaletama je bila sirotinja, bolest, kriminal, prostitucija... E kad se to počelo minjat, doša je turizam, kapital, apartmani, restorani. I nama se danas događa devastacija jezgre, ne samo sadržajna nego i vizualna.
A recite mi na čemu sada radite?
- Priprema se za tisak četrdeset i drugi broj časopisa 'Kulturna baština' u kojoj se odnedavna objavljeni radovi priznaju kao znanstveni. Sastavljamo zbornik radova povodom 150. godišnjice Viškoga boja, najvažnije pomorske bitke u povijesti Jadrana. Pripremamo znanstveni skup o dvistotoj godišnjici podržavljenja splitske Klasične gimnazije, onda ide znanstveni skup o Nijemcima i Austrijancima u hrvatskom kulturnom krugu, istražujem podatke o splitskom gradonačelniku Ivanu Manđeru iz XIX. stoljeća, urednik sam i autor natuknica za područja povijesne arhitekture u budućem Leksikonu Splita... Posla ima priko glave!
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/split/splitski-arhitekt-o-nevjerojatnoj-i-manje-poznatoj-povijesti-splita-malo-se-zna-o-palaci-bozeprosti-ne-znamo-ni-je-li-dioklecijan-usao-u-nju-487172
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=07916075607368df4494a824de5e8ae4c7f3b448
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Splitski+arhitekt+o+nevjerojatnoj+i+manje+poznatoj+povijesti+Splita%3A+Malo+se+zna+o+pala%C4%8Di%2C+bo%C5%BEeprosti%2C+ne+znamo+ni+je+li+Dioklecijan+u%C5%A1ao+u+nju...&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fsplitski-arhitekt-o-nevjerojatnoj-i-manje-poznatoj-povijesti-splita-malo-se-zna-o-palaci-bozeprosti-ne-znamo-ni-je-li-dioklecijan-usao-u-nju-487172
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fsplitski-arhitekt-o-nevjerojatnoj-i-manje-poznatoj-povijesti-splita-malo-se-zna-o-palaci-bozeprosti-ne-znamo-ni-je-li-dioklecijan-usao-u-nju-487172
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => od antike do danas
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
19. svibanj 2024 11:29
