stdClass Object
(
[id] => 591921
[title] => Rektoratu splitskog Sveučilišta pretijesno u bivšoj Brodomerkurovoj zgradi: novi rektor otkrio gdje se uskoro sele, a ima i zanimljivu ponudu za županijske vijećnike
[alias] => rektoratu-splitskog-sveucilista-pretijesno-u-bivsoj-brodomerkurovoj-zgradi-novi-rektor-otkrio-gdje-se-uskoro-sele-a-ima-i-zanimljivu-ponudu-za-zupanijske-vijecnike
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Iako formalno još ništa nije odlučeno, po svemu sudeći će Rektorat Sveučilišta u Splitu u samo godinu dana treći put seliti. Najprije su lani u rujnu preselili iz svoje stare zgrade u Livanjskoj u prostore bivše Brodomerkurove upravne zgrade u Poljičkoj ulici. Taj prostor, u međuvremenu kolokvijalno "prekršten" u "Poljičanka", Rektorat od tada dijeli s Filozofskim fakultetom (do tada beskućnikom razasutim po podstanarstvu na šest adresa, op. D.B.), no plan je da se se već kroz nekoliko mjeseci novi rektor prof. dr. Dragan Ljutić i još stotinjak zaposlenika Rektorata presele u Sveučilišnu knjižnicu, u Ulici Ruđera Boškovića.
Rektorat bi trebao useliti u dio praznih i neiskorištenih prostora na drugom, trećem i četvrtom katu, koje su prije preseljenja u novu obližnju zgradu Triju fakulteta, popularnu "Mamuticu", koristili Sveučilišni odjel zdravstvenih studija i Sveučilišni odjel za studij forenzike. Od tada taj golemi prostor zjapi prazan, s tim da se od ožujka prošle godine velika dvorana na petom katu preuredila u moderno opremljenu vijećnicu Senata Sveučilišta u Splitu "Don Frane Bulić", u kojoj se od tada održavaju sjednice.
Više je razloga za ovu rošadu, zbog koje anonimno lamentiraju pojedini zaposlenici Sveučilišne knjižnice, i svi su iznimno argumentirani. Kao prvo, Filozofskom fakultetu, sa svojih 1250 studenata i 170 zaposlenih, jednom od najvećih sveučilišnih sastavnica, koji sada dijeli "Poljičanku" s Rektoratom, itekako nedostaje prostora za rad. Pritom Rektorat koristi oko 40 posto te zgrade, a ostatak Filozofski.
– Mi smo, što se prostornih uvjeta tiče, poput Ivice Kičmanovića. Spasit ćemo se ako se Rektorat iseli. Daleko od toga da nismo zahvalni bivšem rektoru prof. dr. Šimunu Anđelinoviću što nam je pomogao da se skrasimo pod jednim krovom, ali zaista pucamo po šavovima. Nasušno nam treba više prostora za realiziranje naših temeljnih aktualnih djelatnosti i daljnjeg razvijanja – govori nam prof. dr. Gloria Vickov, dekanica Filozofskog fakulteta. Bila bi, kaže, presretna ako bi dogodine ova splitska akademska perjanica humanističkih studija proslavila 15. rođendan u komodnijim uvjetima.
Da nije u pitanju nikakva "naknadna pamet" svjedoči i izjava dekanice Vickov prigodom svečanog useljenja u "Poljičanku". Već tada je govorila kako studentima nedostaje prostora u novoj zgradi iako imaju 28 predavaonica, te kako ni "profesori nisu adekvatno zbrinuti jer ih i šest-sedam sjedi u jednom uredu..."
– Budući da ta zgrada nije ni zamišljena kao zgrada akademije, već upravni objekt nekadašnjeg trgovačkog giganta, prostori se ne mogu adekvatno pregraditi zbog postojećeg interijernog rješenja zgrade i centraliziranog klimatizacijskog sustava. U južnim uredima kancelariju dijele i do osam nastavnika, a na taj način je nemoguće održavati konzultacije i ispite. Troje nastavnika iz Centra za hrvatske studije u svijetu uopće nemaju svoj ured, a nemamo gdje smjestiti ni privremene zaposlenike, gostujuće profesore... – nabraja prof. dr. Vickov i napominje da zbog svega ovoga praktički ne mogu ni zaposliti nove kadrove jer ih jednostavno nemaju gdje smjestiti.
Žalosno je i da jedan Filozofski fakultet uopće nema svoju knjižnicu, nego samo čitaonicu, a veći dio knjižnog fonda još uvijek je "arhiviran" u starim prostorima u Teslinoj. Zlata bi im vrijedio i kutak u kojem bi smjestili svoj Centar za savjetovanje studenata, "beskućnici" su i predstavnici njihovih studentskih udruga, kao i alumniji...
– Nemamo prostor za fonolaboritorij, arhivu, kao ni za uredništvo naših časopisa i izdavačku djelatnost. Nedostaje nam veća konferencijska sala... – mogla bi unedogled nabrajati dekanica.
No tu ćemo se zaustaviti i dati riječ rektoru Ljutiću.
– Šteta da ovaj prostor u Sveučilišnoj knjižnici zjapi prazan, a mi se tamo u Poljičkoj stiskamo. Ništa nećemo oduzeti studentima, nego će na ovaj način svi biti na dobitku. Sveučilište je ionako jedno, zajedničko, osnova je objedinjavanje, a ovo je trenutačno najrealnija opcija. Doduše, prelazak Rektorata u zgradu Sveučilišne knjižnice nije trajno rješenje, ali trenutno nema mogućnosti za skuplje varijante, poput nove zgrade ili nadogradnje Pravnog fakulteta – objašnjava rektor Ljutić.
U svemu ovome ima i bitna ekonomska računica. Iako praktički ne koristi ni polovicu svoga velebnoga objekta, Knjižnica plaća ogromne režijske troškove, koje mjesečno generira ta velika zgrada. U pitanju je iznos od 120 tisuća kuna mjesečno, što je ogroman izdatak za budžet Sveučilišne knjižnice. Ubuduće bi se ova cifra trebala plaćati i iz sredstava Rektorata.
Rektorova ponuda
Javnosti je malo poznato da je lani u ožujku na petom katu Sveučilišne knjižnice uređena odlično opremljena nova vijećnica Senata Sveučilišta u Splitu nazvana po don Frani Buliću. Vijećnica se nalazi u južnom dijelu Sveučilišne knjižnice, ima 80 sjedećih mjesta, opremljena je suvremenom audiovizualnom opremom. Površina vijećnice je oko 250 kvadrata, s dodatnim prostorom na dvjema galerijama od 35 četvornih metara.
– Žalosno je da se taj prostor de facto koristi samo jednom mjesečno, kada se održavaju sjednice Senata. U tom smislu već sam razgovarao sa županom Blaženkom Bobanom i predsjednikom Županijske skupštine Petroslavom Sapunarom, jer jedan od prijedloga je da se ubuduće u toj vijećnici održavaju sjednice Županijske skupštine – kaže nam rektor, otvarajući i na ovaj način vrata suradnje Sveučilišta s lokalnom zajednicom.
Ovo bi bila odlična stvar za županijske vijećnike, koji su prisiljeni sjednice održavati u podrumu Doma umirovljenika na Zenti. Sigurni smo da se ne bi bunili ni kolege novinari koji izvještavaju sa sjednica Županijske skupštine jer u podrumu nema ni telefonskog signala ni uvjeta za normalan rad.
Kvadrati: zgrada Sveučilišne knjižnice je duplo veća od Poljičanke
zgrada Poljičanke
– 8000 kvadrata površine (4885 četvornih metara koristiti Filozofski fakultet, a ostatak Rektorat)
zgrada Sveučilišne knjižnice
– 15.000 kvadrata (od toga 'samo' 980 četvornih metara otpada na najveću čitaonicu s 226 sjedećih mjesta)
Pozdrav profesoru: Mijo, pusti ih! Sve su naučili
U Sveučilišnoj knjižnici se posljednjih dana svjetla gase tek u ponoć. U điru su ispitni rokovi i stotine studenata svakodnevno tamo uči. Najviše njih traži mjesto u velikoj čitaonici, ali ima i onih kojima je draže učiti s ekipom, pa se smjeste u nekoj od zajedničkih učionica na katu.
Među marljivom ekipom zatekli smo i studente stručnog studija građevinarstva. Oni su Zvonimir Škomrlj, Ivan Barać, Šime Radnić i Josip Gudelj. Kažu da im je super učiti u Sveučilišnoj knjižnici, a rektor ih uvjerava kako im neće manjkati mjesta ni kad se i ako se (jer konačna odluka još nije donesena) Rektorat doseli tamo. Primjerice, prostor predviđen za garderobu je ionako neiskorišten...
Što se uči, zanima nas.
– Mehanika tla i temeljenje. Di će ovo izać – zanima buduće inženjere.
U "Slobodnoj".
– Super! Napišite: Mijo, pusti nas!
Evo pišemo: profesore Mijo, znate što vam je činiti!
Evo što kaže ravnateljica Knjižnice
Uz Nacionalnu knjižnicu, imamo najveću zbirku knjiga u Hrvatskoj!
Sveučilišna knjižnica ima 59 zaposlenika, a u novu zgradu na Kampus je sa Sveučilišta preselila prije punih deset godina. Pritom je izgubila dobar dio svojih starih korisnika, običnih građana, ali je zato postala pravni dnevni boravak tisućama studenata.
Ravnateljica Sveučilišne knjižnice Mirta Matošić nema ništa protiv da svoju (pre)veliku zgradu ubuduće dijele s čelništvom Sveučilišta, ali pritom ističe da će inzistirati na tome da studenti ne izgube ni jedno sjedeće mjesto ni sadržaje koje sada imaju.
Pohvalila nam se i činjenicom kako je sukladno novom Zakonu o knjižnicama, koji je stupio na snagu zadnjim danom veljače, i od zakonodavca splitska Sveučilišna knjižnica prepoznata kao druga najvažnija u državi, odmah uz bok Nacionalnoj knjižnici. A to znači da će jedino ove dvije knjižnice i ubuduće nastaviti primati obvezni primjerak svake izdane knjige.
Prevedeno, Sveučilišna knjižnica će imati drugu najveću zbirku knjiga u državi. Ima li bolje pozivnice da koji put u Kampus navrate i oni koji su odavno izišli iz studentskih klupa?
Iako formalno još ništa nije odlučeno, po svemu sudeći će Rektorat Sveučilišta u Splitu u samo godinu dana treći put seliti. Najprije su lani u rujnu preselili iz svoje stare zgrade u Livanjskoj u prostore bivše Brodomerkurove upravne zgrade u Poljičkoj ulici. Taj prostor, u međuvremenu kolokvijalno "prekršten" u "Poljičanka", Rektorat od tada dijeli s Filozofskim fakultetom (do tada beskućnikom razasutim po podstanarstvu na šest adresa, op. D.B.), no plan je da se se već kroz nekoliko mjeseci novi rektor prof. dr. Dragan Ljutić i još stotinjak zaposlenika Rektorata presele u Sveučilišnu knjižnicu, u Ulici Ruđera Boškovića.
Rektorat bi trebao useliti u dio praznih i neiskorištenih prostora na drugom, trećem i četvrtom katu, koje su prije preseljenja u novu obližnju zgradu Triju fakulteta, popularnu "Mamuticu", koristili Sveučilišni odjel zdravstvenih studija i Sveučilišni odjel za studij forenzike. Od tada taj golemi prostor zjapi prazan, s tim da se od ožujka prošle godine velika dvorana na petom katu preuredila u moderno opremljenu vijećnicu Senata Sveučilišta u Splitu "Don Frane Bulić", u kojoj se od tada održavaju sjednice.
Više je razloga za ovu rošadu, zbog koje anonimno lamentiraju pojedini zaposlenici Sveučilišne knjižnice, i svi su iznimno argumentirani. Kao prvo, Filozofskom fakultetu, sa svojih 1250 studenata i 170 zaposlenih, jednom od najvećih sveučilišnih sastavnica, koji sada dijeli "Poljičanku" s Rektoratom, itekako nedostaje prostora za rad. Pritom Rektorat koristi oko 40 posto te zgrade, a ostatak Filozofski.
– Mi smo, što se prostornih uvjeta tiče, poput Ivice Kičmanovića. Spasit ćemo se ako se Rektorat iseli. Daleko od toga da nismo zahvalni bivšem rektoru prof. dr. Šimunu Anđelinoviću što nam je pomogao da se skrasimo pod jednim krovom, ali zaista pucamo po šavovima. Nasušno nam treba više prostora za realiziranje naših temeljnih aktualnih djelatnosti i daljnjeg razvijanja – govori nam prof. dr. Gloria Vickov, dekanica Filozofskog fakulteta. Bila bi, kaže, presretna ako bi dogodine ova splitska akademska perjanica humanističkih studija proslavila 15. rođendan u komodnijim uvjetima.
Da nije u pitanju nikakva "naknadna pamet" svjedoči i izjava dekanice Vickov prigodom svečanog useljenja u "Poljičanku". Već tada je govorila kako studentima nedostaje prostora u novoj zgradi iako imaju 28 predavaonica, te kako ni "profesori nisu adekvatno zbrinuti jer ih i šest-sedam sjedi u jednom uredu..."
– Budući da ta zgrada nije ni zamišljena kao zgrada akademije, već upravni objekt nekadašnjeg trgovačkog giganta, prostori se ne mogu adekvatno pregraditi zbog postojećeg interijernog rješenja zgrade i centraliziranog klimatizacijskog sustava. U južnim uredima kancelariju dijele i do osam nastavnika, a na taj način je nemoguće održavati konzultacije i ispite. Troje nastavnika iz Centra za hrvatske studije u svijetu uopće nemaju svoj ured, a nemamo gdje smjestiti ni privremene zaposlenike, gostujuće profesore... – nabraja prof. dr. Vickov i napominje da zbog svega ovoga praktički ne mogu ni zaposliti nove kadrove jer ih jednostavno nemaju gdje smjestiti.
Žalosno je i da jedan Filozofski fakultet uopće nema svoju knjižnicu, nego samo čitaonicu, a veći dio knjižnog fonda još uvijek je "arhiviran" u starim prostorima u Teslinoj. Zlata bi im vrijedio i kutak u kojem bi smjestili svoj Centar za savjetovanje studenata, "beskućnici" su i predstavnici njihovih studentskih udruga, kao i alumniji...
– Nemamo prostor za fonolaboritorij, arhivu, kao ni za uredništvo naših časopisa i izdavačku djelatnost. Nedostaje nam veća konferencijska sala... – mogla bi unedogled nabrajati dekanica.
No tu ćemo se zaustaviti i dati riječ rektoru Ljutiću.
– Šteta da ovaj prostor u Sveučilišnoj knjižnici zjapi prazan, a mi se tamo u Poljičkoj stiskamo. Ništa nećemo oduzeti studentima, nego će na ovaj način svi biti na dobitku. Sveučilište je ionako jedno, zajedničko, osnova je objedinjavanje, a ovo je trenutačno najrealnija opcija. Doduše, prelazak Rektorata u zgradu Sveučilišne knjižnice nije trajno rješenje, ali trenutno nema mogućnosti za skuplje varijante, poput nove zgrade ili nadogradnje Pravnog fakulteta – objašnjava rektor Ljutić.
U svemu ovome ima i bitna ekonomska računica. Iako praktički ne koristi ni polovicu svoga velebnoga objekta, Knjižnica plaća ogromne režijske troškove, koje mjesečno generira ta velika zgrada. U pitanju je iznos od 120 tisuća kuna mjesečno, što je ogroman izdatak za budžet Sveučilišne knjižnice. Ubuduće bi se ova cifra trebala plaćati i iz sredstava Rektorata.
Rektorova ponuda
Javnosti je malo poznato da je lani u ožujku na petom katu Sveučilišne knjižnice uređena odlično opremljena nova vijećnica Senata Sveučilišta u Splitu nazvana po don Frani Buliću. Vijećnica se nalazi u južnom dijelu Sveučilišne knjižnice, ima 80 sjedećih mjesta, opremljena je suvremenom audiovizualnom opremom. Površina vijećnice je oko 250 kvadrata, s dodatnim prostorom na dvjema galerijama od 35 četvornih metara.
– Žalosno je da se taj prostor de facto koristi samo jednom mjesečno, kada se održavaju sjednice Senata. U tom smislu već sam razgovarao sa županom Blaženkom Bobanom i predsjednikom Županijske skupštine Petroslavom Sapunarom, jer jedan od prijedloga je da se ubuduće u toj vijećnici održavaju sjednice Županijske skupštine – kaže nam rektor, otvarajući i na ovaj način vrata suradnje Sveučilišta s lokalnom zajednicom.
Ovo bi bila odlična stvar za županijske vijećnike, koji su prisiljeni sjednice održavati u podrumu Doma umirovljenika na Zenti. Sigurni smo da se ne bi bunili ni kolege novinari koji izvještavaju sa sjednica Županijske skupštine jer u podrumu nema ni telefonskog signala ni uvjeta za normalan rad.
Kvadrati: zgrada Sveučilišne knjižnice je duplo veća od Poljičanke
zgrada Poljičanke
– 8000 kvadrata površine (4885 četvornih metara koristiti Filozofski fakultet, a ostatak Rektorat)
zgrada Sveučilišne knjižnice
– 15.000 kvadrata (od toga 'samo' 980 četvornih metara otpada na najveću čitaonicu s 226 sjedećih mjesta)
Pozdrav profesoru: Mijo, pusti ih! Sve su naučili
U Sveučilišnoj knjižnici se posljednjih dana svjetla gase tek u ponoć. U điru su ispitni rokovi i stotine studenata svakodnevno tamo uči. Najviše njih traži mjesto u velikoj čitaonici, ali ima i onih kojima je draže učiti s ekipom, pa se smjeste u nekoj od zajedničkih učionica na katu.
Među marljivom ekipom zatekli smo i studente stručnog studija građevinarstva. Oni su Zvonimir Škomrlj, Ivan Barać, Šime Radnić i Josip Gudelj. Kažu da im je super učiti u Sveučilišnoj knjižnici, a rektor ih uvjerava kako im neće manjkati mjesta ni kad se i ako se (jer konačna odluka još nije donesena) Rektorat doseli tamo. Primjerice, prostor predviđen za garderobu je ionako neiskorišten...
Što se uči, zanima nas.
– Mehanika tla i temeljenje. Di će ovo izać – zanima buduće inženjere.
U "Slobodnoj".
– Super! Napišite: Mijo, pusti nas!
Evo pišemo: profesore Mijo, znate što vam je činiti!
Evo što kaže ravnateljica Knjižnice
Uz Nacionalnu knjižnicu, imamo najveću zbirku knjiga u Hrvatskoj!
Sveučilišna knjižnica ima 59 zaposlenika, a u novu zgradu na Kampus je sa Sveučilišta preselila prije punih deset godina. Pritom je izgubila dobar dio svojih starih korisnika, običnih građana, ali je zato postala pravni dnevni boravak tisućama studenata.
Ravnateljica Sveučilišne knjižnice Mirta Matošić nema ništa protiv da svoju (pre)veliku zgradu ubuduće dijele s čelništvom Sveučilišta, ali pritom ističe da će inzistirati na tome da studenti ne izgube ni jedno sjedeće mjesto ni sadržaje koje sada imaju.
Pohvalila nam se i činjenicom kako je sukladno novom Zakonu o knjižnicama, koji je stupio na snagu zadnjim danom veljače, i od zakonodavca splitska Sveučilišna knjižnica prepoznata kao druga najvažnija u državi, odmah uz bok Nacionalnoj knjižnici. A to znači da će jedino ove dvije knjižnice i ubuduće nastaviti primati obvezni primjerak svake izdane knjige.
Prevedeno, Sveučilišna knjižnica će imati drugu najveću zbirku knjiga u državi. Ima li bolje pozivnice da koji put u Kampus navrate i oni koji su odavno izišli iz studentskih klupa?
Rektoratu splitskog Sveučilišta pretijesno u bivšoj Brodomerkurovoj zgradi: novi rektor otkrio gdje se uskoro sele, a ima i zanimljivu ponudu za županijske vijećnike
Iako formalno još ništa nije odlučeno, po svemu sudeći će Rektorat Sveučilišta u Splitu u samo godinu dana treći put seliti. Najprije su lani u rujnu preselili iz svoje stare zgrade u Livanjskoj u prostore bivše Brodomerkurove upravne zgrade u Poljičkoj ulici. Taj prostor, u međuvremenu kolokvijalno "prekršten" u "Poljičanka", Rektorat od tada dijeli s Filozofskim fakultetom (do tada beskućnikom razasutim po podstanarstvu na šest adresa, op. D.B.), no plan je da se se već kroz nekoliko mjeseci novi rektor prof. dr. Dragan Ljutić i još stotinjak zaposlenika Rektorata presele u Sveučilišnu knjižnicu, u Ulici Ruđera Boškovića.
Rektorat bi trebao useliti u dio praznih i neiskorištenih prostora na drugom, trećem i četvrtom katu, koje su prije preseljenja u novu obližnj...
