Doklesavanje datuma oslobođenja Splita od fašizma, 26. listopada 1944. na štandarac na Pjaci nije prošlo bez otpora dijela javnosti, pretežno s desnog političkog spektra, a čak je i autor pobjedničkog rješenja stupa na koji su upisane značajne godine iz povijesti grada, akademski kipar Kuzma Kovačić najavio pokretanje sudskog spora zbog zadiranja u autorska prava, napominjući kako je taj datum već upisan na spomen-ploči na Staroj vijećnici, petnaestak metara dalje, te kao je sada kronologija na stupu izmiješana.
U javnosti zasluge za ovaj potez većinom preuzimaju Zdravko Roje, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista Splita, u čijem je mandatu donesena odluka o upisivanju datuma, te Damir Barbir, donedavni vijećnik SDP-a, sada nezavisni u gradskom vijeću, tumačeći kako je "bitka za datum" izvojevana u njihovu mandatu i trajala je dvije godine.
No, stariji članovi antifašističke udruge smatraju kao se time zapostavljaju i omalovažavaju njihova dvadesetogodišnja nastojanja da se uvjeri gradske vlasti kako ovaj datum treba biti na štandarcu. Ne treba zaboraviti, napominju, ni svojevrsni performans splitskog antifašista Ante Jelaske (umro 2021. u 96. godini), koji je uporno godinama dopisivao datum oslobođenja Splita od fašista na postamenat na Pjaci.
Jedan od najstarijih splitskih antifašista, Ante Adorić (97), koji je bio predsjednik UAAB-a Splita od 2000. do 2010. ispričao nam je kako se s Milivojem Lalinom (umro 2012. u 87. godini života) i ostalim članovima od dana postavljanja štandarca 1999. godine žestoko zalagao za upisivanje datuma oslobođenja Splita.
- Naši pritisci nikako nisu mogli uroditi plodom jer nikad nismo imali dovoljnu podršku u Gradskom vijeću. Nije bilo lako biti u našoj udruzi tih godina, sustavno smo omalovažavani i ponižavani, spomen na antifašističku borbu i oslobođenje Splita od okupatora je gotovo sasvim izbrisan, pa ni danas nema ulice posvećene žrtvama fašizma ili Prvog splitskog partizanskog odreda što smo također tražili – kazao nam je Adorić.
Razgovarali smo i s Josipom Milatom (85), koji je na mjestu predsjednika UAAB-a naslijedio Adorića i vodio je udrugu od 2011. do 2020. godine.
- Mislim kako nije u redu da Roje koji je postao predsjednik 2020. i Barbir kao član Udruge pripisuju samo sebi zasluge za upisivanje datuma oslobođenja Splita na štandarac jer je borba započela davno ranije, kad oni nisu ni bili članovi Udruge antifašista. Ako im treba za pozicioniranje na nekim budućim izborima, razumijem, ali istina je ipak na prvom mjestu.
Njihove zasluge, a posebno Barbirovu koji se zalagao za ovo na Komisiji za ulice i spomenike te na Gradskom vijeću ne želimo umanjivati, ali jasno je kao dan: da nije bilo dva desetljeća borbe splitskih antifašista a na koncu svega odlučne podrške gradonačelnika Ivice Puljka i njegove većine u Gradskom vijeću, ovo se ni sada ne bi dogodilo!
Nije točna ni tvrdnja kako SDP kad je dva puta bio na vlasti u Splitu nije imao hrabrosti izvesti dopisivanje na štandarac: SDP nije imao potrebnu većinu, nego je bio u koaliciji, a njegovi partneri, neki liberali i oporbeni vijećnici su uvijek kočili ovu inicijativu. Da je SDP imao većinu u Gradskom vijeću odavno bi datum bio na štandarcu.
Trebalo je doći do kritične mase vijećnika i njihove dobre volje; mi iz Udruge održavali smo vatru punih dvadeset godina, a zadnjih godina nam se priključila i VeDRA, ali konačna odluka ipak je Puljkova, vijećnicima Centra i dvojici vijećnika SDP-a na čemu smo mu zahvalni – zaključuje Milat.
