stdClass Object ( [id] => 1019372 [title] => Mislite da su današnje mjere restriktivne? Evo kako je to bilo u Splitu za vrijeme kuge: bolesne bi zakucali u kući, a nakon što umru, kuće bi spalili [alias] => mislite-da-su-danasnje-mjere-restriktivne-evo-kako-je-to-bilo-u-splitu-za-vrijeme-kuge-bolesne-bi-zakucali-u-kuci-a-nakon-sto-umru-kuce-bi-spalili [catid] => 253 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Bilo je puno grubo kad su tukle te kuge u stara vrimena – govori mi nekidan jedan prijatelj na pustoj Pjaci – ali se zna zakon: polovicu ili dvi trećine grada bi pobilo, a onda bi se kuga, ka jedna pristojna dama, povukla i pustila grad da se obnovi.

Onda bi se broj stanovnika diga i za jedno petnajst, dvajst godin bilo bi ih više nego prije one prošle epidemije. Onda opet kuga. I tako se krug vrtija. Bile su i neke koristi od tih kuga: nadnice su skočile, krv se pomlađivala.

Oni bogati pali bi na tlej, a sirotinja je profitirala. I vidiš, kako su bili malo tupasti, radili su veliku falingu: umisto da tamane pantagane koje nose zarazu, oni su ubijali mačke. Da ih ne učaraju.

Opet, oni su se kad je bilo stani-pani družili: šta ih je više ginulo, oni su se žešće grlili, pivali, feštavali. Sa stilon su naši stari partili. Danas je ajme. Nas kuga-korona polako grize, ujida, ćuća ti mozak...

Ako ne padneš u prvome valu, past ćeš u drugome, trećemu, petome, nema kraja ni konca. Mutirat će do kraja svita i vika. A sve to vrime si sam ka ćuk. Sam se bojiš, sam si na ulici, ako oboliš, sam oboliš i boluješ. Ka ćuk. Svi biže od tebe.

Ako si zdrav, isto biže od tebe. I ništa ne znaš, ako si ga fasova, ili ćeš proć lišo ka s priladon, ili ćeš na nebesa. Ili nećeš ni znat da si bolestan pa ćeš pobit sve oko sebe. Puno lipo. A sa svin tin se nosiš totalno sam. Pa polivaj sebe i sve oko sebe, pa se maškaraji, pa se vitri... A onda, ako si sve uspija izbjeć – otkaz. Na kraju, ako ne partiš od virusa, krepat ćeš od gladi...

Milosrdna sestrica

Pa znaš šta je kuga za ovo? Milosrdna sestrica – navija se on i ko zna dokle bi nas ovo odvelo da nan nije dotrčala prijateljica:

– Ajme meni, ajme meni. Brzo, šta ću, di ću?

– Šta ti je? Ol si pozitivna?!

– Trpi mi se, a neman di, ima po ure da se vrtin po gradu ka luda. Ne rade javni konduti, kafići su zatvoreni, ne mogu autobuson doma, straj me uć u taksi. Šta da radin?

– Promini spol, pa pišaj ka čovik. Nama muškima je dosta nać kakvi grm, stablo, mulet ili škuri kantun...

– Puno si mi pomoga.

Kad javlja se opet ovi moj:

– Jel vidiš kako nas je korona ponizila. Ka ljudska bića nas je omalovažila. A kad je bila kuga, moga si se popišat di te volja, i muško i žensko. Niko nije gleda na te malenkosti...

– Ajde kvragu ti i kuga. Skupa s koleron i koronon.

– Nego, meni je još potriba...

Srića je živit u ovako malešnome gradu pa znaš svakoga. A najvažnije je u ovin trenucima znat kojega vlasnika apartmana s konduton. Čovik je odma shvatija koja je nevolja i propustija žensko čeljade da se lipo i dostojanstveno opusti. Sad će kondut i apartman pet dana bit u karanteni. Veliku nan je uslugu učinija.

A kako ovi moj kaže “kad je bila kuga” i dodatno, kad su bile sve smrtne nevolje koje su u dvi iljade godina harale po našemu gradu, valjalo bi vidit i popisat. Da imamo na jedno misto i uvik na umu kako je bilo teško oduvik. Čin vidiš da je nekome teže, odma ti je lakše. To je stara.

Prva kuga zabilježena na našemu području pojavila se u staroj Saloni, nazvana je poslin “Justinijanova kuga”, iskočila je iz Egipta, a pustošila je od 541. do 543. godine uzduž i popriko Mediterana i dobacila se sve do Irske i pobila kvarat stanovništva Rimskoga Carstva! Pa ti reci kuga... Kako znamo da je bila u Saloni? Tako šta je u Vranjicu nađen sarkofag bračnoga para Justine i Saturnina koji su umrli baš 541. godine.

---

image
S vremenom je i srednjovjekovna medicina napredovala pa su se pojavili tzv. liječnici kuge... 
Ilustracija/Shutterstock
---

A taj Saturnin je po zanatu, i to piše, bija jedan ugledan dalmatinski vaginarij. To nije ono šta ste pomislili da je, nego je meštar za korice mačeva i noževa. I to dobar, jako dobar čin je moga sebi i ženi priuštit jedan lipi sarkofag. Jer sirotinju su u to vrime bacali u foše. Ima bit da kuga nije bila sama, stari izvještaji govoru kako se malo prije kuge javila i neka erupcija, poljoprivreda je krolala, glad je zavladala, di je bilo vode i malarija se proširila, a ako je virovat meteorolozima, baš je ta erupcija vulkana izazvala i malo ledeno doba koje je trajalo sto godin.

Sve se vezalo jedno na drugo. Sve gore od gorega. Vladala je ladnoća još u doba kad je propala Salona, pa se misto naše radnje priselilo u Split, u palaču Dioklecijanovu i okolo nje. Zanimljivo je da su se u antičko doba sve zarazne bolesti zvale “pestis” – kuga, a tek u novije vrime razabralo se da su pomori nastajali i zbog velikih i malih boginja, antraksa, hemoralgičnih groznica, tifusa, kolere...

Prištevi – buboni

Kuge su haračile i prije ove, ali mrak se nad Evropon, pa i nad Spliton nadvija puno poslin, tek u četrnaestome stoljeću, kad u Evropi počinje – doba kuga.

Inače je naš grad morilo nekoliko vrsta epidemija, ali najveći straj davale su kuga i kolera, a umiralo se i od patula i svega drugoga. Onda bi došla glad, nije ni ona ništa ugodnija. Između njih bi se provuka i koji rat. Tako je nastala i ona: sačuvaj nas, Bože, kuge, glada i rata. Jer su ljudi znali da ova tri jahača apokalipse idu jedan za drugin. A sad ozbiljno!

Prva velika epidemija kuge, crne smrti, kako su je zvali, Split je zahvatila 1348. godine, kad je stigla iz Azije brodovima i pobila dvi trećine stanovništva cile Evrope. Dvadeset milijuna ljudi. Iz Splita je i jedan od rijetkih zapisa o prvim europskim kugama, iz pera gradskoga patricija, a izvještaj je poznat kao “Tabula a Cutheis”.

Riječ je, navodno, o splitskome plemiću i kanoniku Marinu de Cutheisu, a u svojoj je kronici, osim o kugi, pisa sve o lipim događajima svoga vrimena: velikome požaru u Bosni, bitki na rijeci Marici, patarenima. Mora bit da je bija puno vesel čovik. Ali sritan je svakako bija jer je kugu 1348. preživija.

Strah od kuge može se razumjeti i iz tadašnjih izvještaja: kroničari su pisali kako bi preživio samo jedan od stotinu stanovnika, a pomor bi obično uzeo većinu stanovnika tadašnjih gradova. Kad bi se u obitelji na nekome pojavili prištevi – buboni, svi ukućani bili bi zakucani u kuće i tako prepušteni sudbini. Kad bi pomrli, “sanitarci” bi zapalili kuću.

On govori da se bolest širila zatrovanim zrakom te da je kuga imala dva oblika. Simptomi prvog oblika bili su groznica i krvavi kašalj, od čega bi zaraženi vrlo brzo umirao – u roku od koja tri dana. Drugi se oblik bolesti također manifestirao groznicom, ali i bubonima veličine jajeta, čak i jabuke, pod pazuhom i u preponama iz kojih su curili krv i gnoj. Užasno su zaudarali, gušio ih je krvavi kašalj...​

---

image
Arhiv SD
---

Svrab i guba

Kuga o kojoj piše Cutheis pojavila se u Splitu na najsritniji dan, baš na Božić 1348. godine.

– Najprije je ova ljuta kuga smrtno započela kod divljih životinja, svrab i guba potpuno su pritiskali konje, volove, ovce i koze, tako da su dlake s njihovih hrbata linjale i padale, i oni su postajali mršavi i slabi i poslije malo dana umirali – piše Cutheis, a pravi horor nastaje kad je bolest ušla kroz gradske zidine.

– Zatim je počela ova bijesna kuga pretrčavajući po čitavom svijetu smrtno bjesnjeti protiv jadnih ljudi i slabiti njihove snage tako, kako se pojavljivao nekom čovjeku neki znak žlijezde ili crnog prišta na njegovu tijelu s vrućinom groznice, i on nije imao više nikakve nade da će više živjeti na ovom svijetu, već najprije odmah pobožno svoje grijehe i skrušenim srcem ispovijedajući svećeniku i preporučujući svoju dušu Bogu a sastavljajući oporuku, odmah trećeg dana ili četvrtog dušu je ispuštao. A ostali ljudi, koji bijahu zdravi, videći tako strašnu smrt i mnoge za kratko vrijeme kako umiru od nevjerojatne kužne bolesti, od prevelikog straha postajahu gotovo bez daha i bezumni, bojeći se slična slučaja i misleći da je nastupio prorečeni konac svijeta. Koliko su tužni dani bili kad se vidjelo jadne žene kako trgaju kose i prsa i haljine. O koliko se veliko zavijanje i plač ljudi uzdizao k nebu! Trčali su ovamo-onamo svatko plačući svoje drage rođake i najbliže, koji bijahu umrli i koracali su u tamne haljine obučeni licima okrenutima prema zemlji, potištenima od žalosti. Nisu znali jadni što bi radije izabrali; da ukopaju leševe ili sami pobjegnu daleko, da se ne bi zarazili od takve smrtonosne zarazne bolesti, a pojedini idući po crkvama uzdižući svoje ruke k nebu i moleći zahvaljivali su Bogu. A neki od njih bježali su daleko lutajući po različitim mjestima i ostavljali su mnoge leševe svojih rođaka koji su ležali u kućama i crkvama nezakopani, a nije bilo onoga tko bi ih pokopao, jer u mnogim kućama nije bio ostao onaj koji mokri zid. Jer je okrutna kuga mahom ubijala muškarce i žene, starce i malene i nije htjela oprostiti nijednoj ljudskoj dobi.

I Sunce pomrčalo

U to je vrijeme odselio iz ovog u bolji život odličan muž i prepoštovani u Kristu otac i gospodin Dominik, ponizni i pobožni splitski nadbiskup, plemić i rođen u istom gradu iz roda Lukarisa. I mnogi plemići i bezbrojni splitski pučani onih su dana umrli.

Tko bi mogao izreći mnoštvo plemića i neizmjeran broj pučana splitskih ili tko bi mogao ispripovijedati pokolj bezbrojnog ljudstva, koje je gorka kuga opake pošasti za kratko vrijeme progutala i gutajući utamanila – opisao je Cutheis stravu koja je harala Splitom.

Toliki je strah obuzeo i ovoga plemenitog kroničara da je primijetio i kako je Sunce pomrčalo, repatica se ukazala, a vidjelo se i otvoreno nebo, osjetio veliki potres, more se diglo, a vjetrovi pustošili. Bezbrojni su grabežljivi vukovi noću šećući se okolo zidina grada zavijali, upadali su u seoske kuće i djecu grabili s majčinih njedara, a tjelesa mrtvih iz grobova čupali. Svake su noći žalosno hukale sove, šišmiši i gavrani uselili su se kuće, a divlje životinje navaljivale su na grad!

Cutheis ne spominje metode liječenja, ni broj umrlih, očito je od šoka zaboravio, ali ističe da je iza kuge zavladala – glad, njena vjerna prijateljica.

– Pa su tako, jer nije bilo hranjivih pripomoći, padala tjelesa nesretnika nevoljom gladi proždrta. Po ulicama grada i po poljima ležali su bezbrojni leševi ljudi iz puka da se ne bi mislilo da je ova ljuta kuga glada ljudstvo čitavog svijeta, a naročito splitskog ništa manje opustošila nego što je surova pošasna kuga okrutno kroz kratko vrijeme malo prije uništila – zaključuje Cutheis, možda i uvjeren da crna smrt više neće napadati opustošeni Split.

A kataklizma je tek počinjala! Split je kugom naveliko pomoren još šesnaest puta: 1360., 1420., 1456., 1527., 1553., 1557., 1559.,1571., 1578., 1586., 1597., 1607., 1644., 1731.–1732., 1763.–1764. i 1783.–1784. godine, a u manjim naletima bilo je zaraženih sve do 1815. godine, ukupno tridesetak puta!

Kako je to izgledalo, najbolje svjedoče statistike. Za vrijeme trajanja epidemije 1526. umrlo je 6000 ljudi i spaljeno je 250 kuća. Split je godinu prije te kuge imao 1200 ljudi sposobnih za oružje, a 1534. samo 500. Izvještaji o kugi 1572. još su gori: u gradu i okolici bilo je 5000 stanovnika, od kojih 1500 sposobnih za oružje, da bi nakon epidemije bilo svega 400 ljudi sposobnih za oružje.

---

image
Splićani su, zbog pustih bolešćina koje su ih pomorile, prošli svoj križni put
Zvonimir Barišin/HANZA MEDIA
---

Baš zbog kuge koja je često stizala morem, ali i karavanama iz turske Bosne, u rad je 1592., na inicijativu Daniela Rodrige, pušten splitski lazaret, tada najmoderniji na Mediteranu. Putnici i roba četrdeset bi dana bili smješteni u karantenu, a tek onda pušteni. Ali rast prometa donio je, osim zarade, opet i – kugu. Jedna takva pojavila se 1607. godine i stigla je karavanama iz Sarajeva. U Splitu su tada živjela 4223 stanovnika, od kojih 3044 u gradu i 1179 u predgrađima. Nakon kuge ostalo je ukupno 1045 stanovnika!

Kad bi kuga udarila, plemići i bogatuni bježali su iz grada, a težaci bi se preselili u polja. U gradu je ostajao samo onaj tko nije imao kamo. Mrtvi su se pokapali na sve strane, po crkvama se i danas mogu vidjeti grobne ploče s natpisima “ob pestem”, mrtvaci su polijevani živim vapnom, grobnice su pečaćene olovom, a masovna su grobišta bila i na Katalinića brigu, gdje je pokopano oko tisuću ljudi, na Sustipanu, leševi su ubacivani čak i u oplošja bastiona!

Kako su se liječili? Nikako. Od smrtne pogibelji uvijek bi se nekako iskobeljala otprilike polovina do trećina stanovništva, kako kojeg naleta, ali s vremenom je i srednjovjekovna medicina napredovala pa su se pojavili tzv. liječnici kuge. Obično su to bili drugorazredni likari koji nisu imali drugog izvora prihoda, a plaćao ih je Grad.

Maska s kljunom

Nosili su poseban kostim, odnosno zaštitno odijelo: dugi, teški “neprobojni” kaput, masku ​​sa staklenim očima i dugim kljunom u koji su se utiskivale “antiseptične tvari”: jantar, matičnjak, metvica, kamfor, klinčići, “pregledavali”su pacijenta. Zaraženima su puštali krv, a na kužne čireve stavljali su žabe, tople obloge i kvasinu. I ovi jadni liječnici, čija je maska na koncu postala poznata kao “dottore” na venecijanskom krnjevalu, često su obolijevali i umirali u mukama...

U takvoj, danas bismo rekli epidemiološkoj situaciji, jadni puk mogao se okrenuti samo put neba. I jest. U grad su na ramenima nosili drevnu Bogorodičnu ikonu u srebrenom prijestolju iz svetišta na Pojišanu, pa bi u katedrali svetoga Duje danima molili za prestanak pošasti. Nije bilo distanciranja, svi na kolina i rame uz rame, pa ko preživi. A uvjereni su bili – Gospe je i pomagala!

Epidemije bi stale, a oni su gradili sve veće i veće svetište na Pojišanu, ponekad čak i za vrijeme dok je zaraza kosila narod, kao 1607. godine, kad je novu crkvu počeo zidati splitski nadbiskup i svjetski poznati fizičar Markantun de Dominis, koji je zapamćen i po tome što je bez straha od zaraze pomagao bolesnima. Nakon jedne druge epidemije – kolere – koja je po Gospinu zagovoru zaustavljena 1855. godine, darivali su je krunom od suhog zlata. I svetome Roku, koji je ozdravio od kuge, pa je zaštitnik od zaraznih bolesti, molili su se u njegovim crkvama na Peristilu i Lučcu.

’Zoro i danice...’

U zbirci narodnih pjesama iz Splita koje je 1885. objavio Dujam Karaman tiskan je i deseterac “Pisma od kolere iz 1836.”, koju je zapisao od splitskog težaka Ivana Jakaše, a u kojoj se opisuju stravični događaji zarazne epidemije koja je kosila živote splitskog puka, a spasila ih je upravo Gospe od Pojišana. Dobro će nam doći i danas:

“Di si jasna zoro i danice,
Od Poj’šana spliska vratarice,
Za Split moli sina pridragoga
Da nas čuva biča pristrašnoga!”

Pomagala je u tim nesrećama i Gospe od Zdravlja, čiju je sliku Splićanima u 18. stoljeću poklonio fra Filip Grabovac. Kad je 1731. godine buknula kužna epidemija, ostalo je sačuvano samo predgrađe Dobri, gdje je i danas njezina crkva. Trideset godina kasnije, opet kuga i opet je samo Dobri ostao sačuvan; a građani su u zahvalnost Gospi i Isusu dali iskovati dvije zlatne krune.

Nastavlja se...

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => razmislite... [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [3] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [4] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [5] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [7] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [8] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [9] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [10] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [11] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [12] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [13] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [14] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [15] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [16] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) ) [extra_fields_search] => razmislite... 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2020-04-26 20:52:44 [created_by] => 3108 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2020-05-03 18:03:22 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2020-05-03 18:01:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 0 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 253 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--split [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Splita. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, split [secure] => 0 [page_title] => Split [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2020\/04\/26\/13538926.jpg","\/images\/slike\/2020\/04\/26\/13538924.jpg","\/images\/slike\/2020\/04\/26\/1740430.jpg","\/images\/slike\/2020\/04\/26\/13544020.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Ilustracija\/Shutterstock","Ilustracija\/Shutterstock","Arhiv SD","Zvonimir Bari\u0161in\/HANZA MEDIA"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","S vremenom je i srednjovjekovna medicina napredovala pa su se pojavili tzv. lije\u010dnici kuge...\u00a0","","Spli\u0107ani su, zbog pustih bole\u0161\u0107ina koje su ih pomorile, pro\u0161li svoj kri\u017eni put"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1280","k_13538926_1280.jpg":"1280x1280","k_13538926_1024.jpg":"1024x1024","k_13538926_640.jpg":"640x640","k_13538926_480.jpg":"480x480","k_13538926_340.jpg":"340x340","k_13538926_220.jpg":"220x220","o_13538926_1280.jpg":"1280x853","o_13538926_1024.jpg":"1024x682","o_13538926_640.jpg":"640x426","o_13538926_480.jpg":"480x320","o_13538926_340.jpg":"340x226","o_13538926_220.jpg":"220x146","h_13538926_1280.jpg":"1280x854","h_13538926_1024.jpg":"1024x683","h_13538926_640.jpg":"640x427","h_13538926_480.jpg":"480x320","h_13538926_340.jpg":"340x227","h_13538926_220.jpg":"220x147","pp_13538926_1280.jpg":"1006x1280","pp_13538926_1024.jpg":"805x1024","pp_13538926_640.jpg":"503x640","pp_13538926_480.jpg":"377x480","pp_13538926_340.jpg":"267x340","pp_13538926_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1367","k_13538924_1280.jpg":"1280x1280","k_13538924_1024.jpg":"1024x1024","k_13538924_640.jpg":"640x640","k_13538924_480.jpg":"480x480","k_13538924_340.jpg":"340x340","k_13538924_220.jpg":"220x220","o_13538924_1280.jpg":"1280x911","o_13538924_1024.jpg":"1024x729","o_13538924_640.jpg":"640x455","o_13538924_480.jpg":"480x341","o_13538924_340.jpg":"340x242","o_13538924_220.jpg":"220x156","h_13538924_1280.jpg":"1280x854","h_13538924_1024.jpg":"1024x683","h_13538924_640.jpg":"640x427","h_13538924_480.jpg":"480x320","h_13538924_340.jpg":"340x227","h_13538924_220.jpg":"220x147","pp_13538924_1280.jpg":"1006x1280","pp_13538924_1024.jpg":"805x1024","pp_13538924_640.jpg":"503x640","pp_13538924_480.jpg":"377x480","pp_13538924_340.jpg":"267x340","pp_13538924_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1646x1055","k_1740430_1280.jpg":"1280x1280","k_1740430_1024.jpg":"1024x1024","k_1740430_640.jpg":"640x640","k_1740430_480.jpg":"480x480","k_1740430_340.jpg":"340x340","k_1740430_220.jpg":"220x220","o_1740430_1280.jpg":"1280x820","o_1740430_1024.jpg":"1024x656","o_1740430_640.jpg":"640x410","o_1740430_480.jpg":"480x307","o_1740430_340.jpg":"340x217","o_1740430_220.jpg":"220x141","h_1740430_1280.jpg":"1280x854","h_1740430_1024.jpg":"1024x683","h_1740430_640.jpg":"640x427","h_1740430_480.jpg":"480x320","h_1740430_340.jpg":"340x227","h_1740430_220.jpg":"220x147","pp_1740430_1280.jpg":"1006x1280","pp_1740430_1024.jpg":"805x1024","pp_1740430_640.jpg":"503x640","pp_1740430_480.jpg":"377x480","pp_1740430_340.jpg":"267x340","pp_1740430_220.jpg":"173x220"},{"size0":"1920x1280","k_13544020_1280.jpg":"1280x1280","k_13544020_1024.jpg":"1024x1024","k_13544020_640.jpg":"640x640","k_13544020_480.jpg":"480x480","k_13544020_340.jpg":"340x340","k_13544020_220.jpg":"220x220","o_13544020_1280.jpg":"1280x853","o_13544020_1024.jpg":"1024x682","o_13544020_640.jpg":"640x426","o_13544020_480.jpg":"480x320","o_13544020_340.jpg":"340x226","o_13544020_220.jpg":"220x146","h_13544020_1280.jpg":"1280x854","h_13544020_1024.jpg":"1024x683","h_13544020_640.jpg":"640x427","h_13544020_480.jpg":"480x320","h_13544020_340.jpg":"340x227","h_13544020_220.jpg":"220x147","pp_13544020_1280.jpg":"1006x1280","pp_13544020_1024.jpg":"805x1024","pp_13544020_640.jpg":"503x640","pp_13544020_480.jpg":"377x480","pp_13544020_340.jpg":"267x340","pp_13544020_220.jpg":"173x220"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 100 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 253 [name] => Split [alias] => split [description] => [parent] => 240 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 14 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 4212281 Threads: 3 Questions: 129098842 Slow queries: 55652 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 3898297 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 50 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front04 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /split ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 253 [name] => Split [alias] => split [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /split ) ) [link] => /split/mislite-da-su-danasnje-mjere-restriktivne-evo-kako-je-to-bilo-u-splitu-za-vrijeme-kuge-bolesne-bi-zakucali-u-kuci-a-nakon-sto-umru-kuce-bi-spalili-1019372 [printLink] => /split/mislite-da-su-danasnje-mjere-restriktivne-evo-kako-je-to-bilo-u-splitu-za-vrijeme-kuge-bolesne-bi-zakucali-u-kuci-a-nakon-sto-umru-kuce-bi-spalili-1019372?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 357534 [name] => Split [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => split [link] => /tag/split ) [1] => stdClass Object ( [id] => 679275 [name] => KUGA [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => kuga [link] => /tag/kuga ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => razmislite... [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Mislite da su današnje mjere restriktivne? Evo kako je to bilo u Splitu za vrijeme kuge: bolesne bi zakucali u kući, a nakon što umru, kuće bi spalili [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3108 [name] => Damir Šarac [username] => damir-arac [email] => damir-arac@sd.hr [password] => $2y$10$MLK2luxDWc5NQUmWpH19M.UFRDXAOZrwSK.0rp8ZbJS/5E1p8azKW [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/damir-sarac-3108 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1626 [gender] => m [description] => [image] => 1626.png [url] => [group] => 4 [plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""} ) [avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1626.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2020/04/26/13538926.jpg [galleryCount] => 4 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => Ilustracija/Shutterstock [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2020/04/26/13538926.jpg [title] => Ilustracija/Shutterstock ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2020/04/26/13538924.jpg [title] => S vremenom je i srednjovjekovna medicina napredovala pa su se pojavili tzv. liječnici kuge...  Ilustracija/Shutterstock ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2020/04/26/1740430.jpg [title] => Arhiv SD ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2020/04/26/13544020.jpg [title] => Splićani su, zbog pustih bolešćina koje su ih pomorile, prošli svoj križni put Zvonimir Barišin/HANZA MEDIA ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Bilo je puno grubo kad su tukle te kuge u stara vrimena – govori mi nekidan jedan prijatelj na pustoj Pjaci – ali se zna zakon: polovicu ili dvi trećine grada bi pobilo, a onda bi se kuga, ka jedna pristojna dama, povukla i pustila grad da se obnovi.

Onda bi se broj stanovnika diga i za jedno petnajst, dvajst godin bilo bi ih više nego prije one prošle epidemije. Onda opet kuga. I tako se krug vrtija. Bile su i neke koristi od tih kuga: nadnice su skočile, krv se pomlađivala.

Oni bogati pali bi na tlej, a sirotinja je profitirala. I vidiš, kako su bili malo tupasti, radili su veliku falingu: umisto da tamane pantagane koje nose zarazu, oni su ubijali mačke. Da ih ne učaraju.

Opet, oni su se kad je bilo stani-pani družili: šta ih je više ginulo, oni su se žešće grlili, pivali, feštavali. Sa stilon su naši stari partili. Danas je ajme. Nas kuga-korona polako grize, ujida, ćuća ti mozak...

Ako ne padneš u prvome valu, past ćeš u drugome, trećemu, petome, nema kraja ni konca. Mutirat će do kraja svita i vika. A sve to vrime si sam ka ćuk. Sam se bojiš, sam si na ulici, ako oboliš, sam oboliš i boluješ. Ka ćuk. Svi biže od tebe.

Ako si zdrav, isto biže od tebe. I ništa ne znaš, ako si ga fasova, ili ćeš proć lišo ka s priladon, ili ćeš na nebesa. Ili nećeš ni znat da si bolestan pa ćeš pobit sve oko sebe. Puno lipo. A sa svin tin se nosiš totalno sam. Pa polivaj sebe i sve oko sebe, pa se maškaraji, pa se vitri... A onda, ako si sve uspija izbjeć – otkaz. Na kraju, ako ne partiš od virusa, krepat ćeš od gladi...

Milosrdna sestrica

Pa znaš šta je kuga za ovo? Milosrdna sestrica – navija se on i ko zna dokle bi nas ovo odvelo da nan nije dotrčala prijateljica:

– Ajme meni, ajme meni. Brzo, šta ću, di ću?

– Šta ti je? Ol si pozitivna?!

– Trpi mi se, a neman di, ima po ure da se vrtin po gradu ka luda. Ne rade javni konduti, kafići su zatvoreni, ne mogu autobuson doma, straj me uć u taksi. Šta da radin?

– Promini spol, pa pišaj ka čovik. Nama muškima je dosta nać kakvi grm, stablo, mulet ili škuri kantun...

– Puno si mi pomoga.

Kad javlja se opet ovi moj:

– Jel vidiš kako nas je korona ponizila. Ka ljudska bića nas je omalovažila. A kad je bila kuga, moga si se popišat di te volja, i muško i žensko. Niko nije gleda na te malenkosti...

– Ajde kvragu ti i kuga. Skupa s koleron i koronon.

– Nego, meni je još potriba...

Srića je živit u ovako malešnome gradu pa znaš svakoga. A najvažnije je u ovin trenucima znat kojega vlasnika apartmana s konduton. Čovik je odma shvatija koja je nevolja i propustija žensko čeljade da se lipo i dostojanstveno opusti. Sad će kondut i apartman pet dana bit u karanteni. Veliku nan je uslugu učinija.

A kako ovi moj kaže “kad je bila kuga” i dodatno, kad su bile sve smrtne nevolje koje su u dvi iljade godina harale po našemu gradu, valjalo bi vidit i popisat. Da imamo na jedno misto i uvik na umu kako je bilo teško oduvik. Čin vidiš da je nekome teže, odma ti je lakše. To je stara.

Prva kuga zabilježena na našemu području pojavila se u staroj Saloni, nazvana je poslin “Justinijanova kuga”, iskočila je iz Egipta, a pustošila je od 541. do 543. godine uzduž i popriko Mediterana i dobacila se sve do Irske i pobila kvarat stanovništva Rimskoga Carstva! Pa ti reci kuga... Kako znamo da je bila u Saloni? Tako šta je u Vranjicu nađen sarkofag bračnoga para Justine i Saturnina koji su umrli baš 541. godine.

---

image
S vremenom je i srednjovjekovna medicina napredovala pa su se pojavili tzv. liječnici kuge... 
Ilustracija/Shutterstock
---

A taj Saturnin je po zanatu, i to piše, bija jedan ugledan dalmatinski vaginarij. To nije ono šta ste pomislili da je, nego je meštar za korice mačeva i noževa. I to dobar, jako dobar čin je moga sebi i ženi priuštit jedan lipi sarkofag. Jer sirotinju su u to vrime bacali u foše. Ima bit da kuga nije bila sama, stari izvještaji govoru kako se malo prije kuge javila i neka erupcija, poljoprivreda je krolala, glad je zavladala, di je bilo vode i malarija se proširila, a ako je virovat meteorolozima, baš je ta erupcija vulkana izazvala i malo ledeno doba koje je trajalo sto godin.

Sve se vezalo jedno na drugo. Sve gore od gorega. Vladala je ladnoća još u doba kad je propala Salona, pa se misto naše radnje priselilo u Split, u palaču Dioklecijanovu i okolo nje. Zanimljivo je da su se u antičko doba sve zarazne bolesti zvale “pestis” – kuga, a tek u novije vrime razabralo se da su pomori nastajali i zbog velikih i malih boginja, antraksa, hemoralgičnih groznica, tifusa, kolere...

Prištevi – buboni

Kuge su haračile i prije ove, ali mrak se nad Evropon, pa i nad Spliton nadvija puno poslin, tek u četrnaestome stoljeću, kad u Evropi počinje – doba kuga.

Inače je naš grad morilo nekoliko vrsta epidemija, ali najveći straj davale su kuga i kolera, a umiralo se i od patula i svega drugoga. Onda bi došla glad, nije ni ona ništa ugodnija. Između njih bi se provuka i koji rat. Tako je nastala i ona: sačuvaj nas, Bože, kuge, glada i rata. Jer su ljudi znali da ova tri jahača apokalipse idu jedan za drugin. A sad ozbiljno!

Prva velika epidemija kuge, crne smrti, kako su je zvali, Split je zahvatila 1348. godine, kad je stigla iz Azije brodovima i pobila dvi trećine stanovništva cile Evrope. Dvadeset milijuna ljudi. Iz Splita je i jedan od rijetkih zapisa o prvim europskim kugama, iz pera gradskoga patricija, a izvještaj je poznat kao “Tabula a Cutheis”.

Riječ je, navodno, o splitskome plemiću i kanoniku Marinu de Cutheisu, a u svojoj je kronici, osim o kugi, pisa sve o lipim događajima svoga vrimena: velikome požaru u Bosni, bitki na rijeci Marici, patarenima. Mora bit da je bija puno vesel čovik. Ali sritan je svakako bija jer je kugu 1348. preživija.

Strah od kuge može se razumjeti i iz tadašnjih izvještaja: kroničari su pisali kako bi preživio samo jedan od stotinu stanovnika, a pomor bi obično uzeo većinu stanovnika tadašnjih gradova. Kad bi se u obitelji na nekome pojavili prištevi – buboni, svi ukućani bili bi zakucani u kuće i tako prepušteni sudbini. Kad bi pomrli, “sanitarci” bi zapalili kuću.

On govori da se bolest širila zatrovanim zrakom te da je kuga imala dva oblika. Simptomi prvog oblika bili su groznica i krvavi kašalj, od čega bi zaraženi vrlo brzo umirao – u roku od koja tri dana. Drugi se oblik bolesti također manifestirao groznicom, ali i bubonima veličine jajeta, čak i jabuke, pod pazuhom i u preponama iz kojih su curili krv i gnoj. Užasno su zaudarali, gušio ih je krvavi kašalj...​

---

image
Arhiv SD
---

Svrab i guba

Kuga o kojoj piše Cutheis pojavila se u Splitu na najsritniji dan, baš na Božić 1348. godine.

– Najprije je ova ljuta kuga smrtno započela kod divljih životinja, svrab i guba potpuno su pritiskali konje, volove, ovce i koze, tako da su dlake s njihovih hrbata linjale i padale, i oni su postajali mršavi i slabi i poslije malo dana umirali – piše Cutheis, a pravi horor nastaje kad je bolest ušla kroz gradske zidine.

– Zatim je počela ova bijesna kuga pretrčavajući po čitavom svijetu smrtno bjesnjeti protiv jadnih ljudi i slabiti njihove snage tako, kako se pojavljivao nekom čovjeku neki znak žlijezde ili crnog prišta na njegovu tijelu s vrućinom groznice, i on nije imao više nikakve nade da će više živjeti na ovom svijetu, već najprije odmah pobožno svoje grijehe i skrušenim srcem ispovijedajući svećeniku i preporučujući svoju dušu Bogu a sastavljajući oporuku, odmah trećeg dana ili četvrtog dušu je ispuštao. A ostali ljudi, koji bijahu zdravi, videći tako strašnu smrt i mnoge za kratko vrijeme kako umiru od nevjerojatne kužne bolesti, od prevelikog straha postajahu gotovo bez daha i bezumni, bojeći se slična slučaja i misleći da je nastupio prorečeni konac svijeta. Koliko su tužni dani bili kad se vidjelo jadne žene kako trgaju kose i prsa i haljine. O koliko se veliko zavijanje i plač ljudi uzdizao k nebu! Trčali su ovamo-onamo svatko plačući svoje drage rođake i najbliže, koji bijahu umrli i koracali su u tamne haljine obučeni licima okrenutima prema zemlji, potištenima od žalosti. Nisu znali jadni što bi radije izabrali; da ukopaju leševe ili sami pobjegnu daleko, da se ne bi zarazili od takve smrtonosne zarazne bolesti, a pojedini idući po crkvama uzdižući svoje ruke k nebu i moleći zahvaljivali su Bogu. A neki od njih bježali su daleko lutajući po različitim mjestima i ostavljali su mnoge leševe svojih rođaka koji su ležali u kućama i crkvama nezakopani, a nije bilo onoga tko bi ih pokopao, jer u mnogim kućama nije bio ostao onaj koji mokri zid. Jer je okrutna kuga mahom ubijala muškarce i žene, starce i malene i nije htjela oprostiti nijednoj ljudskoj dobi.

I Sunce pomrčalo

U to je vrijeme odselio iz ovog u bolji život odličan muž i prepoštovani u Kristu otac i gospodin Dominik, ponizni i pobožni splitski nadbiskup, plemić i rođen u istom gradu iz roda Lukarisa. I mnogi plemići i bezbrojni splitski pučani onih su dana umrli.

Tko bi mogao izreći mnoštvo plemića i neizmjeran broj pučana splitskih ili tko bi mogao ispripovijedati pokolj bezbrojnog ljudstva, koje je gorka kuga opake pošasti za kratko vrijeme progutala i gutajući utamanila – opisao je Cutheis stravu koja je harala Splitom.

Toliki je strah obuzeo i ovoga plemenitog kroničara da je primijetio i kako je Sunce pomrčalo, repatica se ukazala, a vidjelo se i otvoreno nebo, osjetio veliki potres, more se diglo, a vjetrovi pustošili. Bezbrojni su grabežljivi vukovi noću šećući se okolo zidina grada zavijali, upadali su u seoske kuće i djecu grabili s majčinih njedara, a tjelesa mrtvih iz grobova čupali. Svake su noći žalosno hukale sove, šišmiši i gavrani uselili su se kuće, a divlje životinje navaljivale su na grad!

Cutheis ne spominje metode liječenja, ni broj umrlih, očito je od šoka zaboravio, ali ističe da je iza kuge zavladala – glad, njena vjerna prijateljica.

– Pa su tako, jer nije bilo hranjivih pripomoći, padala tjelesa nesretnika nevoljom gladi proždrta. Po ulicama grada i po poljima ležali su bezbrojni leševi ljudi iz puka da se ne bi mislilo da je ova ljuta kuga glada ljudstvo čitavog svijeta, a naročito splitskog ništa manje opustošila nego što je surova pošasna kuga okrutno kroz kratko vrijeme malo prije uništila – zaključuje Cutheis, možda i uvjeren da crna smrt više neće napadati opustošeni Split.

A kataklizma je tek počinjala! Split je kugom naveliko pomoren još šesnaest puta: 1360., 1420., 1456., 1527., 1553., 1557., 1559.,1571., 1578., 1586., 1597., 1607., 1644., 1731.–1732., 1763.–1764. i 1783.–1784. godine, a u manjim naletima bilo je zaraženih sve do 1815. godine, ukupno tridesetak puta!

Kako je to izgledalo, najbolje svjedoče statistike. Za vrijeme trajanja epidemije 1526. umrlo je 6000 ljudi i spaljeno je 250 kuća. Split je godinu prije te kuge imao 1200 ljudi sposobnih za oružje, a 1534. samo 500. Izvještaji o kugi 1572. još su gori: u gradu i okolici bilo je 5000 stanovnika, od kojih 1500 sposobnih za oružje, da bi nakon epidemije bilo svega 400 ljudi sposobnih za oružje.

---

image
Splićani su, zbog pustih bolešćina koje su ih pomorile, prošli svoj križni put
Zvonimir Barišin/HANZA MEDIA
---

Baš zbog kuge koja je često stizala morem, ali i karavanama iz turske Bosne, u rad je 1592., na inicijativu Daniela Rodrige, pušten splitski lazaret, tada najmoderniji na Mediteranu. Putnici i roba četrdeset bi dana bili smješteni u karantenu, a tek onda pušteni. Ali rast prometa donio je, osim zarade, opet i – kugu. Jedna takva pojavila se 1607. godine i stigla je karavanama iz Sarajeva. U Splitu su tada živjela 4223 stanovnika, od kojih 3044 u gradu i 1179 u predgrađima. Nakon kuge ostalo je ukupno 1045 stanovnika!

Kad bi kuga udarila, plemići i bogatuni bježali su iz grada, a težaci bi se preselili u polja. U gradu je ostajao samo onaj tko nije imao kamo. Mrtvi su se pokapali na sve strane, po crkvama se i danas mogu vidjeti grobne ploče s natpisima “ob pestem”, mrtvaci su polijevani živim vapnom, grobnice su pečaćene olovom, a masovna su grobišta bila i na Katalinića brigu, gdje je pokopano oko tisuću ljudi, na Sustipanu, leševi su ubacivani čak i u oplošja bastiona!

Kako su se liječili? Nikako. Od smrtne pogibelji uvijek bi se nekako iskobeljala otprilike polovina do trećina stanovništva, kako kojeg naleta, ali s vremenom je i srednjovjekovna medicina napredovala pa su se pojavili tzv. liječnici kuge. Obično su to bili drugorazredni likari koji nisu imali drugog izvora prihoda, a plaćao ih je Grad.

Maska s kljunom

Nosili su poseban kostim, odnosno zaštitno odijelo: dugi, teški “neprobojni” kaput, masku ​​sa staklenim očima i dugim kljunom u koji su se utiskivale “antiseptične tvari”: jantar, matičnjak, metvica, kamfor, klinčići, “pregledavali”su pacijenta. Zaraženima su puštali krv, a na kužne čireve stavljali su žabe, tople obloge i kvasinu. I ovi jadni liječnici, čija je maska na koncu postala poznata kao “dottore” na venecijanskom krnjevalu, često su obolijevali i umirali u mukama...

U takvoj, danas bismo rekli epidemiološkoj situaciji, jadni puk mogao se okrenuti samo put neba. I jest. U grad su na ramenima nosili drevnu Bogorodičnu ikonu u srebrenom prijestolju iz svetišta na Pojišanu, pa bi u katedrali svetoga Duje danima molili za prestanak pošasti. Nije bilo distanciranja, svi na kolina i rame uz rame, pa ko preživi. A uvjereni su bili – Gospe je i pomagala!

Epidemije bi stale, a oni su gradili sve veće i veće svetište na Pojišanu, ponekad čak i za vrijeme dok je zaraza kosila narod, kao 1607. godine, kad je novu crkvu počeo zidati splitski nadbiskup i svjetski poznati fizičar Markantun de Dominis, koji je zapamćen i po tome što je bez straha od zaraze pomagao bolesnima. Nakon jedne druge epidemije – kolere – koja je po Gospinu zagovoru zaustavljena 1855. godine, darivali su je krunom od suhog zlata. I svetome Roku, koji je ozdravio od kuge, pa je zaštitnik od zaraznih bolesti, molili su se u njegovim crkvama na Peristilu i Lučcu.

’Zoro i danice...’

U zbirci narodnih pjesama iz Splita koje je 1885. objavio Dujam Karaman tiskan je i deseterac “Pisma od kolere iz 1836.”, koju je zapisao od splitskog težaka Ivana Jakaše, a u kojoj se opisuju stravični događaji zarazne epidemije koja je kosila živote splitskog puka, a spasila ih je upravo Gospe od Pojišana. Dobro će nam doći i danas:

“Di si jasna zoro i danice,
Od Poj’šana spliska vratarice,
Za Split moli sina pridragoga
Da nas čuva biča pristrašnoga!”

Pomagala je u tim nesrećama i Gospe od Zdravlja, čiju je sliku Splićanima u 18. stoljeću poklonio fra Filip Grabovac. Kad je 1731. godine buknula kužna epidemija, ostalo je sačuvano samo predgrađe Dobri, gdje je i danas njezina crkva. Trideset godina kasnije, opet kuga i opet je samo Dobri ostao sačuvan; a građani su u zahvalnost Gospi i Isusu dali iskovati dvije zlatne krune.

Nastavlja se...

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
Ilustracija/Shutterstock Ilustracija/Shutterstock Arhiv SD Zvonimir Barišin/HANZA MEDIA
Ilustracija/Shutterstock
S vremenom je i srednjovjekovna medicina napredovala pa su se pojavili tzv. liječnici kuge... 
Zvonimir Barišin/HANZA MEDIA
Splićani su, zbog pustih bolešćina koje su ih pomorile, prošli svoj križni put
[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/split/mislite-da-su-danasnje-mjere-restriktivne-evo-kako-je-to-bilo-u-splitu-za-vrijeme-kuge-bolesne-bi-zakucali-u-kuci-a-nakon-sto-umru-kuce-bi-spalili-1019372 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=c1dd2ee2ffee0f26a78f16a4da00814b186d723f [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Mislite+da+su+dana%C5%A1nje+mjere+restriktivne%3F+Evo+kako+je+to+bilo+u+Splitu+za+vrijeme+kuge%3A+bolesne+bi+zakucali+u+ku%C4%87i%2C+a+nakon+%C5%A1to+umru%2C+ku%C4%87e+bi+spalili&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fmislite-da-su-danasnje-mjere-restriktivne-evo-kako-je-to-bilo-u-splitu-za-vrijeme-kuge-bolesne-bi-zakucali-u-kuci-a-nakon-sto-umru-kuce-bi-spalili-1019372 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fmislite-da-su-danasnje-mjere-restriktivne-evo-kako-je-to-bilo-u-splitu-za-vrijeme-kuge-bolesne-bi-zakucali-u-kuci-a-nakon-sto-umru-kuce-bi-spalili-1019372 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => razmislite... [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [3] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [4] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [5] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [7] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [8] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [9] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [10] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [11] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [12] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [13] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [14] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [15] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [16] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) )
StoryEditorOCM
Splitrazmislite...

Mislite da su današnje mjere restriktivne? Evo kako je to bilo u Splitu za vrijeme kuge: bolesne bi zakucali u kući, a nakon što umru, kuće bi spalili

3. svibnja 2020. - 20:01

Bilo je puno grubo kad su tukle te kuge u stara vrimena – govori mi nekidan jedan prijatelj na pustoj Pjaci – ali se zna zakon: polovicu ili dvi trećine grada bi pobilo, a onda bi se kuga, ka jedna pristojna dama, povukla i pustila grad da se obnovi.

Onda bi se broj stanovnika diga i za jedno petnajst, dvajst godin bilo bi ih više nego prije one prošle epidemije. Onda opet kuga. I tako se krug vrtija. Bile su i neke koristi od tih kuga: nadnice su skočile, krv se pomlađivala.

Oni bogati pali bi na tlej, a sirotinja je profitirala. I vidiš, kako su bili malo tupasti, radili su veliku falingu: umisto da tamane pantagane koje nose zarazu, oni su ubijali mačke. Da ih ne učaraju.

Opet, oni su se kad je bilo stani-pani družili: šta ih je više ginulo, oni su se žešće grlili, pivali, f...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. svibanj 2024 22:32