Održana tematska sjednica o izmjenama GUP-a, Victoria Zinchuk: Ja vjerujem u budućnost Splita kao Barcelone na Jadranu, ali vjerujete li vi?

stdClass Object ( [id] => 1055426 [title] => Održana tematska sjednica o izmjenama GUP-a, Victoria Zinchuk: Ja vjerujem u budućnost Splita kao Barcelone na Jadranu, ali vjerujete li vi? [alias] => krstulovic-opara-masterplanom-se-ne-pogoduje-nikome-posebno-to-je-prilika-koja-se-ne-propusta-kljucan-trenutak-za-razvoj-grada-i-buduce-generacije [catid] => 253 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

19.30

Victoria Zinchuk, direktorica ureda Europske banke za obnovu i razvoj rekla je okupljenima da je masterplan studija smjer u kojem se krećemo, smjer putovanja.

- Kada bismo imali studiju u kojoj je predviđena svaka zgrada i svako stablo, onda to više ne bi bio masterplan. Nitko do sada u državi nije imao iskustva s predstavljanjem masterplana, jer se to nikada nije dogodilo - na uvodu je rekla direktorica RBRD-a.

Ističe da smo tek sada na početku putovanja i smatra da će splitski arhitekti imati koristi od ovog razvoja događanja, jer su oni ti koji će se prijavljivati na arhitektonske natječaje ne bi li se ova vizija realizirala.

- Svi arhitekti su dobrodošli i izuzetno mi je žao ako se osjećaju zapostavljenima jer to definitivno nije bila naša namjera - poručila je Victoria Zinchuk i kazala vijećnicima da se bave detaljima, već je ovaj dokument početak daljnjeg putovanja Splita. Na komentar zašto se ne koncentriraju na razvoj infrastrukture za građane, odgovorila je:

- Prvo moramo izgraditi infrastrukturu, vi od negdje morate početi. Morate početi razmišljati o uskim grlima koja koče promet u Splitu i što možemo tu učiniti i što možemo učiniti za nas kao građane - naglasila je direktorica RBRD-a i poručila da je sve zamišljeno za građane ovog grada.

- Pripremajući se za ovaj sastanak mislila sam se kakvu bi paralelu povukla. Split vidim kao Barcelonu. Imaju mnogo toga zajedničkog. Oba su grada na obali, imate puno sunca i turista, zračnu luku i trajektnu luku. Da bi stvari bile još složenije, imate stare Rimljane koji su izgradili stare dijelove grada. Imate popularan nogometni klub. Svatko od vas će naći nešto što bi mogao usporediti kao zajedničko između Splita i Barcelone. Kako je Barcelona izgledala prije 30 godina? Oduvijek je bila veoma neovisan grad, mislim da duh Katalonaca i Splićana nije možda sličan, ali vrlo ste tvrdoglavi. Vi ste jedan neovisan grad koji stoji čvrsto na svoje dvije noge. Znate što želite, ali i što ne želite. Možda ovo drugo nadjača ono što želite. Ono što su oni znali je da žele imati bolju budućnost za svoje građane i razvili su programi koji su provodili 25 godina. Upravo sada je dobro vrijeme za donošenje takvih odluka, veliki infrastrukturni projekti su upravo način izlaska iz krize, a ako nećemo ništa učiniti, imat ćemo potpuno suprotan učinak - poručila je Victoria Zinchuk i postavila pitanje na hrvatskom jeziku:

- Ja vjerujem u budućnost Splita kao Barcelone na Jadranu, ali vjerujete li vi?

---

---

Emil Zelić, savjetnik gradonačelnika na kraju rasprave, obratio se opet vijećnicima.

- Primijetio sam nedostatak povjerenja i previše povijesti zanemarivanja. Nažalost, za nešto što dugo traje treba vremena da se i promijeni. Imate pravo na preobrazbu javne ustanove Zavoda za urbanizam. Struka plače za time da se to napravi. Imate sada mogućnost da se napravi papirologija i da se završi pravni postupak otvaranje Zavoda za urbanizam okonča. Zašto sada krećemo s Masterplanom? Zašto u ovom trenutku? Ne možemo zanemariti politiku, ali ona ne može utjecati svojim ciklusom kako se masterplanovi razvijaju narednih 17 godina. Vidjeli ste koliko traje izmjena GUP-a, imate sada mogućnost da zadužite gradonačelnika da krene u postupak izmjene. Vi imate sada mogućnost da gradonačelnik pokrene taj postupak. Zavod za urbanizam treba rekonstruirati da bi se osim vođenja urbanih projekata, nadziralo i izvršenje projekata. U toj organizaciji mora postojati i pravna služba, struka, konzervatori… Javni natječaji se moraju raspisivati i treba otvarati radna mjesta u toj organizaciji koja će to voditi. Kult ličnosti treba zamijeniti kultom organizacije, Zavod za urbanizam treba nadomjestiti sve što fali da bi se umrežio sa Županijom državom oko strateških projekata - poručio je Zelić.

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara je potom imao završnu riječ.

- Ova tematska sjednica je bila predviđena za 21. ožujka ove godine, a par dana prije toga proglašena je pandemija. Već 7. srpnja su bili raspisani izbori jer smo htjeli izbjeći politiziranje. Na ovome se radi više od tri godine, organizirane su radionice u Kopilici, sa stanarima, sa strukom… Ja sam odlučan, a vidim da ste i vi da Zavod za urbanizam krene. Stoji od Puljićevog doba na papiru, ali nije bilo snage, volje i kapaciteta da se krene. Jedan od zaključaka današnje rasprave je da se mene zaduži kako bi se oživio Zavod za urbanizam - kazao je Krstulović Opara i rekao da se slaže da je GUP zastario i da ga treba mijenjati. Istaknuo je da ovo nije plan jednog gradonačelnika, a struka će doći na svoje kroz Zavod za urbanizam. Uvažit ću inicijative rado, zadužite me i formirat ću Povjerenstvo od svih vijećnika da protresu sve zahtjeve za izmjenom GUP-a - rekao je gradonačelnik i poručio Čikotiću da je njegov prijedlog da se ide Zavodu za urbanizam i da će to napraviti.

Nakon sedam sati zasjedanja, vijećnici su primili na znanje primljena izvješća. Protiv je bio vijećnik stranke Popravi grad Ante Zoričić, jer je rekao da “ne želim biti za da nismo ništa radili “.

HDZ i HGS nisu usuglasili zaključke.

Uspjelo je aktiviranje Zavoda za urbanizam, glasalo se o zaključku kojega je pripremio Mostov Ante Čikotić, a taj su prijedlog podržali oporba i HDZ.

19.10

Ante Čikotić je reagirao na zazivanje reaktivacije Zavoda za urbanizam.

- Predložio sam 29. siječnja 2018. godine na radnom tijelu Komisije za urbanizam zaključak da se reaktivira Zavod za urbanizam ili slično pripadajuće tijelo. To je bilo na samom početku mandata, a rezultat je najtužniji dan mog bavljenja politikom . Svi, pa i oporba, su jednoglasno odbili taj prijedlog, da bi sad odjednom svi bili za Zavod. Izgubljene su tri godine, a sad se pozivamo na zajedništvo - kazao je Čikotić.

Obratio se Škoriću i Stanišiću.

- Nitko se ne dodvorava ljudima, postoje zakonska rješenja, koja su legalna, a te vaše inicijative za legalizaciju bespravno gradnje ne mogu proći, jer nisu temeljeni na zakonu, a to što vi mislite da može - proučite malo bolje zakon - kazao je.

Skoro cijeli mandat je prošao, a nitko se nije bavio prostorom, naglasio je Čikotić. Pohvalio je izgradnje, dogradnje i energetske obnove škola, no prometne infrastrukture i upravljanja prostorom - nigdje, napomenuo je.

---

---

- Nema rješenja, samo vizualizacije. Milijun kvadrata koje obuhvaća ovaj Masterplan, ako računamo da je to oko tisuću eura po kvadratu, imamo oko milijardu eura investicija, a bez ikakvih konkretnih smjernica, isključivo idejna rješenja - kazao je.

- Na nekakvom "simpoziju uglednih ljudi" koji je održan u ožujku, nastavio je Čikotić, gradonačelnika su pitali zašto nemamo Zavod za urbanizam, a on je kazao da smo mi malen i siromašan grad.

- Naš gradonačelnik kaže da što je to 20 milijardi, to je pet posto, to ćemo mi uzeti. Zadnje tri i pol godinea slušamo nevjerojatne stvari, preko usta se prebacuju nevjerojatne riječi, to više nitko ni ne mjeri i ne obraća pažnju, to je stvarno potez za notes kako se kaže - rekao je.

- Grad Split je idealan za život, ali ne za posao. Ovo je grad s najvećim priprezima i porezom na potrošnju i tko će ovdje živjeti? Koja će to ekonomska veličina privući ljude da se vrate u Split? Ok, krenuli ste s Masterplanom, super ideja, ali nitko ne spominje financijsku konstrukciju. Kao imaju neki EU fondovi, neki privatni investitori, državne kompanije, pa će kao oni investirati. Nema tih para. Tko će dati milijardu eura da se to provede? Tih novaca nema. EU fondovi vam neće za novo razdoblje davat novac za asfalt, zaboravite - kazao je Čikotić.

Dodao je da se i za Lećevicu plaćaju pusti projekti, a nitko nije nazvao ministra Olega Butkovića i pitao postoji li uopće novac za to.

- Eto, to vam je temeljno pitanje. Kaka ćete vi uopće financirati ove izmjene GUP-a i Masterplan? - upitao je. Vijećnicima je za kraj izlaganja prikazao filmić u kojem je predstavio rješenje za protočnost javnog gradskog prijevoza, SPlitski prsten kojeg je i ranije predlagao, a za koji, kazao je, nije potrebna ni izmjena GUP-a.

18.45

Igora Stanišić je, kazao je, Škorićev govor podsjetio na "vrući krumpir" koji se godinama nalazi u ladicama u Banovini, a radi se o urbanizaciji Marjana.

- Nemamo hrabrosti donijeti nikavu odluku. Dobili smo prije dvije godine mišljenje ministarstva na koji se način to može riješiti, ako se želi, odnonso da se ruši ako se ne želi riješiti. To je prošlo i Komisiju za urbanizam čiji je predsjednik Ante Čikotić, ali smo jednostavno to izginorirali i ostavili sa strane, netko će drugi. Ne kažem da te kuće treba legalizirati, ali mi ne donosimo nikakvu odluku, imali smo nekoliko sjednica o Marjanu, a nitko to nije ni spomenuo - kazao je Stanišić dodajući da nema nikakve pravne zapreke da ta tema dođe na sljedeću radnu sjednicu Gradskog vijeća.

Škorić je odgovorio da se slaže, jer je i sam bio svjedokom primanja građana koji su tražili rješavanje tog pitanja, ali svaka politička opcija se izbjegavala s tim suočiti. Pozvao je kolege da se uhvate te teme i da ona bude jedna od točaka na sljedećoj sjednici.

Ante Zoričić je napomenuo da ukoliko se zaista želi pokrenuti Zavod za urbanizam, potrebno ga je predvidjeti već u idućem proračunu. Škorić se složio.

Nenad Uvodić je komentirao izradu GUP-a.

- Nema više točkastih izmjena, nema više "samo Kopilica" i "samo ovo ono", potreban nam je potpuno novi GUP - kazao je.

- Slično razmišljamo, ali ne slažem se da trebamo sada biti taoci toga da rješavamo sve u paketu, jer zbog takvog stava trpe građani koji ne mogu riješiti osnovne stvari u životu poput stambenog pitanja. Ajmo u hodu rješavati ono što je nesporno, a ono što zbog politike ne možemo riješiti, ostavljamo sa strane i čekamo bolja vremena - odgovorio mu je Škorić.

Marijana Puljak je podsjetila da se ova sjednica zove Tematska sjednica o izmjenama i dopunama GUP-a, ali s obzirom na materijale koje su vijećnici dobili nije jasno što se od njih očekuje - da donesu kakvu odluku, zaključak ili samo primaju na znanje.

---

---

Saša Horvat joj je dobacio: "Ovo treće".

- Dobro, to ste vi očito na sastanku odlučili, ali niste nama vijećnicima tako prenijeli. U materijalima ništa ne piše - kazala je.

Nije joj jasno ni kako je odabrano 15 točkastih izmjena, tko ih je odabrao ni zašto.

Škorić je odgovorio da je na sjednici bio plan definirati okvir i usuglasiti kamo usmjeriti izmjene PPU-a i GUP-a i, ukoliko postoji suglasje, gradskim službama dati zadatak da u narednih mjesec, dva dana pripreme točku za sljedeću sjednicu Gradskog vijeća te da se uz suglasnost vijećnika krene u izmjene.

18.25

Vijećnik Tonći Blažević (HSLS) je upitao zašto dvije sjednice vijećnici nisu dobili potrebne materijale za raspravu o važnim odlukama.

-Traži se povjerenje, zajedništvo, a bitne studije se daju na uvid 5 minuta iza 12 - kazao je i dodao da liberali podržavaju stav Društva arhitekata Split, kao i obnovu Zavoda za Urbanizam.

- U Masterplanu nema ništa o pomorskom prometu, osim trajektnog, odnosno ne raspravljamo o pomorskoj cesti. Na kraju, treba jasno reći da se radi o pitanju povjerenja i vjere u kvalitetu namjera onih koji vode Grad Prometno rješenje koje se nudi je odraz rada stručnjaka i ima svoj smisao, pogotovo jer se odmaklo u planiranju unutar države. Sve ostalo je za raspravu - zaključio je Blažević.

18.10

Petar Škorić je kazao da je istina da se GUP i PPU ne mogu donijeti unutar šest mjeseci, ali od posljednjih izmjena je prošlo dosta vremena i vrijeme je da promjene u prostoru prati i prostorna dokumentacija.

- Imali smo prilikom završetka mandata prethodne vlasti plan o izmjeni GUP-a koji je obuhvaćao, osim 15-ak poduzetničkih inicijativa i 500-tinjak pojedinačnih zahtjeva za izmjenom nekih prostornih pokazatelja, a da pritom nije bio niti jedan gradski prjekt. To je i za nas, kao gradsku vlast predstavljalo "kosti" kojima smo se bavili, a zbog straha da nas oporba ne proziva ostavljali smo rješavanje po strani, umjesto da smo se hvatali u koštac i riješili ono što je rješivo. Da smo to učinili, mogli smo riješiti i više od tih 500 pojedinačnih zahtjeva, jer bi bile obuhvaćene veće zona obuhvata. Moram reći da je Prostorni plan bio dobro pripremljen, odnosno raščišćen od svega negativnog i problematičnog spomenutog u tim pojedinačnim zahtjevima, kao i to da oko 90 posto tih zahtjeva bilo da se proširi građevinsko područje, a oni su redom odbijani, znači vodilo se i o tome računa. Međutim taj prijedlog GUP-a je bio prozivan vezano uz poduzetničke inicijative. S druge strane, u tom GUP-u su bili zanemareni javni sadržaji te niz propusta, a nisu spomenuti projekti poput dovršetka Vukovarske i Bračke ulice. Grad je potrebno urbanistički razvijati, a spriječiti devastaciju, što traži sustavan pristup uz pristup urbanističke struke, a za što će smjernice dati Strategija razvoja grada koja je pri samom završetku - kazao je Škorić.

Dodao je da je prijedlog izmjene GUP-a bio opterećen privatnim poduzetničkim inicijativama, a zanemareni su mali ljudi i njihovi interesi, a najvažnija skupina su stari Splićani na čijim su zemljištima izgrađene škole, vrtići i slični sadržaji.

- Neki od njih su danas podstanari, a posjeduju zemlju na kojoj ne smiju graditi. Tu nepravdu moramo ispraviti i imati jednakost među građanima. Evo na primjer imamo i situaciju da su na istočnom dijelu grada legalizirani objekti, a na zapadnom imamo stotinjak građana kojima nisu legalizirani. Tu smo se licemjerno ponijeli, orebacujući na političku razinu, umjesto da građanima omogućimo ravnopravnost. GUP mora biti razvojni, ali i voditi računa o malom čovjeku, kojem je u komunizmu država oduzimala, a danas mu ne da to zemljište privesti svrsi. Postavlja se pitanje koji su to danas objekti od društvenog interesa pored škola, bolnica, vrtića...to nam je postala mantra pa sve pokušavamo proglasiti sadržajem od javnog značaja - kazao je.

- U prošlom smo sazivu bili taoci takvih inicijativa, u Trsteničkoj uvali smo podigli status izgarđenosti jednog hotela pod izgovorom punjenja proračuna i otvaranja oko 500 novih radnih mjesta, a nakon promjene toga nema ni hotel, ni radnih mjesta. Iz toga treba izvući pouku i osigurati mehanizme, ako smo nekome nešto i dali, a on u određenom roku nije to napravio, da možemo poništiti i vratiti u prvobitno stanje - kazao je.

Naveo je i primjer zelene zone na Duilovu koja je pretvorena u sportsku zonu kako bi se Goranu Ivaniševiću omogućilo da izgradi teniske terene i druge sportske sadržaje, što je kasnije preraslo u T1 i konačno u stambenu zonu.

- Takav investitor bez imalo srama proziva gradonačelnika zašto mu ne daje potporu. Pa gdje mi to živimo, gdje su društva arhitekata i inženjera da reagiraju i suprostave se takvim investitorima? Svi smo skupa licemjeri ovdje - zaključio je Škorić.

Kazao je da je sramota da Prostorni plan grada Splita nije izmijenjen od usvajanja 2005. godine, a GUP je doživio nekoliko izmjena. Podržao je oživljavanje Zavoda za urbanizam te ponovno prozvao struku, kojoj je poručio da treba biti aktivnija u promišljanju urbanističkog razvoja grada, a ne samo u kritiziranju.

---

---

18.00

Goran Kotur (SDP) kaže da pristup iz Masterplana dokazuje da ova gradska vlast ide u potpuno pogrešnom smjeru.

- Ovo je PR-ovski pokušaj da se, kako bi rekao Zoran Milanović, pokaže kakav takav ‘legacy’. Kad već to vladajući rade, mogli su barem postaviti temelje kako treba. Ovako imamo nastavak provedbe samoubojstva našeg grada i države. To je dosadašnji pogrešan smjer koji gledamo 30 godina, ali na steroidima -krenuo je Kotur sa svojim izlaganjem. Smatra da se polovično pripremila infrastrukturna podloga gdje građevinski i stambeno-turistički kvadrati imaju prednost, prioritet nad infrastrukturnim prometnim koridorima. Ističe da je i nužno poboljšanje javnog sadržaja i puno više zelenih zona.

Replicirala mu je Marijana Puljak koja je htjela podsjetiti da još od 2013. godine oporba zaziva novi GUP, a smatra da se od tada mogla napraviti i strategija razvoja grada.

Ante Zoričić je kazao da se Kotur ismijao ideji metroa, on tvrdi da je kriv redoslijed prezentacije metroa. Smatra da je to najvažniji projekt u Splitu i da je on na čelu grada, sve bi snage usmjerio na taj projekt jer on puno toga rješava.

Kotur je odgovorio da nije ismijavao projekt, već je izrazio žaljenje što naš grad i regija u razvojnim planovima za razvoj prometne infrastrukture, nisu uspjele na način na koji su to napravile druge regije, a upravo to koči naš razvoj. Tu posebno misli na željezničku infrastrukturu.

17.50

Nakon gotovo četiri sata izlaganja i prezentacija, nakon pauze je krenula vijećnička rasprava o izmjenama GUP-a.

Prva se za raspravu javila Marijana Puljak (Pametno) i zahvalila na prezentaciji koja je ponudila puno više nego što su dobili u materijalima. Smatra da nitko u dvorani nije protiv razvoja grada, ali ističe da je problem što je gradonačelnik s izmjena GUP-a došao pred kraj mandata.

- Složili ste se sa strukom da je trenutni GUP zastario i da ga valja mijenjati i da ga prije svega zato mijenjate. Kažete da se nije razmišljalo dugoročno i na neki način nas mamite EU novcima za koje kažete da će propasti ako ih ne iskoristimo. Osim toga ste naveli da ćete aktivirati Zavod za urbanizam i tko ne prati detaljno, sve ovo zvuči kao logično rješenje, osim ovoga da u to ulazite pred kraj mandata - poručila je Marijana Puljak. Iznijela je i neke navode EBRD te usporedbe s dobrim primjerima, sa Šibenikom i Pulom, ali je Puljak napomenula da ta dva grada imaju Urbanističke planove koji su rađeni ili značajnije mijenjani 2016. i 2018. godine.

- GUP je zastario, zadnji put je donesen 2006. godine, iako kažete da je donesen u skladu s pravilima struke, nije to tako. Dakle, GUP je iz 2006. godine i to je rađen na podlogama i analizama iz 70-ih godina prošlog stoljeća. Nikakve dugoročne izmjene ne mogu se temeljiti na tom postavkama. Gradu treba izrada strategije grada, a potom i izrada novog GUP-a. Osim toga, potrebno je izmijeniti neke postavke trenutnog GUP-a koje nisu u zakonskim okvirima - između ostalog je kazala Marijana Puljak te poručila da ovo degradira sam grad i njegove stanovnike.

Istaknula je da grad ne zaslužuje ovakav način ophođenja prema njegovoj ključnoj vrijednosti u prostoru te smatra da se ovakve teme u posljednjim mjesecima mandata uopće ne bi trebale otvarati i forsirati.

Njezin stranački kolega Nenad Uvodić je kazao da u pripremi ove sjednice nedostaju materijali koje su ovdje vidjeli te je zamolio da se taj materijal pribavi. Srđan Gjurković (HNS) je replicirao Marijani Puljak kazavši da je Masterplan okvir i ideja dobivena od raznih institucija koje su sudjelovale u njegovoj izradi, te s druge strane su prikazane analize ovakve pozicije jednoga grada sa svim svojim prednostima i manama, da bi se saznalo na koji način bi se ovaj grad mogao razvijati.

Ante Zoričić (Popravi grad) prvo je istaknuo da se mora ispričati pojedinim sugrađanima jer su ih doveli u zabludu.

- Tema današnje sjednice je izmjena i dopuna GUP-a. Ne znam kako je s vama, ali mene su kontaktirali brojni ljudi koji imaju zahtjeve za izmjene GUP-a i oni su smatrali da će se na današnjoj raspravi otvoriti i njihova pitanja koja postavljaju već 13 godina i na koja nikako da dobivaju odgovore. Tako da mi njima dugujemo ispriku jer nikada nije ni bila namjera raspravljati o njihovim problemima, već o jednom velikom projektu i tri do četiri mala. Ne želim biti onaj koji će zbog neke svoje sumnje ili neznanja kočiti ovaj projekt. Kao što smo čuli, ovo je samo jedna faza, i to ne prva. Na nama je samo da odlučimo hoćemo li napraviti taj korak ili ne. Mi možemo samo vjerovati ili ne vjerovati. Isto tako, pohvaljujem ovu prezentaciju jer mi na ovo nismo navikli. Isto tako, osim što ne želim kočiti ovaj projekt, ne želim omogućiti neku novu prevaru, jer mi nismo samo opečeni, nego prepečeni, prevareni, iskorišteni, i od političara, i raznih urbanista i povlaštenih političara. Ja za njih koristim izraz - urbanistička mafija. Prije 15 godina postavljeni su temelji nepravde i zamke u koje mi još uvijek upadamo. Međutim, na te zamke su ljudi reagirali primjedbama, a ima ih više od 700. Neka je polovina djelomično prihvaćena, ali one nisu provedene. Zašto nisu provedene? - upitao je Zoričić i poručio da su temelji nepravde takvi da mogu graditi i profitirati samo krupni igrači i banke. Naveo je neke takve primjere i pitao kada će ti ljudi doći na red te poručio da su najveći neprijatelji GUP-a vijećnici i stranke koje predstavljaju. Osvrnuo se i na Kopilicu.

---

---

- Ako promijenimo plan, što sprječava tog investitora da napravi nekoliko zgrada i da cijeli taj prostor na neki način upropasti i da omogući ovako veliki plan o kojem svi sanjamo. Na koji način mislite riješiti problem stanara Kopilice koji žive u nikakvim uvjetima? Mislite li da oni nama vjeruju? Zašto mislite da nam oni trebaju vjerovati? Treba doći s tim rješenjem na papiru - upitao je Ante Zoričić, ali i poručio da će podržati ovaj plan, da se predvide sredstva za Urbanistički zavod, da se u njemu zaposle stručni ljude koji će krojiti naše buduće planove, i da taj plan ne može proći bez podrške Društva arhitekata i Udruge građevinskih inženjera.

Ante Čikotić (MOST) na izlaganje Zoričića je dodao da se postojeći GUP treba urediti. učiniti puno transparentnijim kako bi se spriječile ovolike cijene stanogradnje. Ako se uredi postojeći GUP tako bi “zavrnuli šiju” urbanističkoj mafiji, a onda tek treba krenuti u izmjene i dopune GUP-a.

17.20

Boris Marelja, ovlašteni pročelnik Upravnog odjela za prostorno planiranje u Gradu Splitu predstavio je plan za izmjenu i dopunu Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana uređenja Splita.

Marelja je kazao da su izmjene GUP-a potrebne jer bez njih za neke značajne projekte poput garaža, tržnica i prometnica, neće moći izdati građevinsku dozvolu. U planu je izgradnja podzemne garaže na Kragićevoj poljani, garaža za bolnice Firule i Križine, kod toplane Blatine, u sklopu tržnice na Plokitama te u Teslinoj, Rendićevoj i Jobovoj ulici u Spinutu. Kako bi se osigurala izgradnja ovih garaža potrebne su izmjene GUP-a, kaže Marelja.

Također, navodi Marelja, županijski plan je prošao javnu raspravu, a Grad Split je dužan uskladiti se s njim po izglasavanju.

- Velike stvari koje se nalaze u županijskom planu su most u Kopilici, izlaz iz Gradske luke, proglašenje Zapadne obale lukom nautičkog turizma, dislociranje luke nautičkog turizma na Duilovu prema Orišcu, definiranje prometnica za područje Korešnice za novo naselje koje je tamo planirano. Također, sada nije moguće u Žrnovnici rekonstruirati školu niti graditi novu crkvu, vatrogasni dom i slično, pa je prijedlog da se D8 (vjerska namjena) i D5 (školska) zone u Žrnovnici proglase D zonom (javna i društvena namjena) u svrhu rekonstrukcija postojećih zgrada, a za potrebe novog naselja - objasnio je Marelja.

- Sve odredbe u sadašnjem GUP-u su dvosmislene i nepogodne za investitore, projektante i službe koje ih provodi, pa bi ih trebalo pročešljati i definirati nove parametre gradnje i rekonstrukcije - zaključio je Marelja.

17.10

U sklopu tematske sjednice Gradskog vijeća predstavnici Hrvatskih cesta tvrtke "Trafficon" su prezentirale svoje aktivnosti i projekte za splitsko područje.

Gužve koje se formiraju na gradskim prometnicama narušavaju kvalitetu života građana, naglasio je Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskoh cesta.

- Poduzimamo s Gradom i Županijom aktivnosti kako bi cestovna infrastruktura svojom kvalitetom i kapacitetima dugoročno bila u funkciji. Aktivnosti Hrvatskih cesta možemo podijeliti u dvije grupe: zahvati na postojećoj mreži državnih cesta, prije svega na D1 i D8 te zahvati na novoizgrađenim prometnicama, radnog naziva "Novi ulaz u Split".

To je strateški projekt Vlade RH, a predstavnici tvrtke "Trafficon" će prezentirati studiju izvedivosti. S Gradom Splitom smo usko surađivali i jedni smo od potpisnika Masterplana, nesumnjivo nam je interes da što prije dođe do usklađenja prostorno-planske dokumentacije grada Splita kako bismo nastavili s realizacijom ovog projekta.

To je prije svega Studija utjecaja na okoliš za most i spoj na trajektnu luku Split, a nakon toga ćemo ići na izradu glavnog projekta kako bi realizirali ovaj projekt koji je trajno i kvalitetno rješenje za sve prometne probleme grada Splita - kazao je Škorić.

---

---

Milijana Krajinović iz projektnog ureda "Trafficon" predstavila je rezultate analize prometa na splitskom području u posljednjih pet godina.

Brojke dobivene prikupljanjem podataka postojećih brojača prometa Hrvatskih cesta, podataka Zračne i Trajektne luke te samostalnim brojanjem prometa, pokazale su da Split ima problema s gužvama u prometu i van sezone, kazala je.

- Na kritičnoj dionici, Širina i Bilice, prosječni godišnji dnevni promet je 47 tisuća vozila s godišnjim porastom od tri posto. U Dugopolju je godišnji dnevni promet 28 tisuća vozila dnevno s porastom od pet posto. U ljetnim mjesecima na Bilicama imamo porast od dvadeset posto u odnosu na godišnji prosjek - kazala je Krajinović.

Promet u zračnoj luci je u posljednjih pet godina u porastu od 105 posto na godišnjoj razini, putnici koji dolaze u luku i iz nje odlaze u centar grada, koriste cestu D8, željeznička infrastruktura nije postojeća, a metro nikad nije zaživio. Krajinović je napomenula i da je katamaran koji spaja Gradsku luku s marinom Divulje, iako atraktivan, nedovoljno prepoznat.

Navela je i da splitska trajektna luka godišnje preveze preko četiri milijuna putnika, a ukupno 870 tisuća automobila je kroz luku prošlo 2018. godine. Prosječni dnevni ljetni promet je 25 tisuća putnika i oko pet tisuća vozila.

Projekt povezivanja centra Splita s autocestom odvijat će se u tri faze. Prva faza je dionica od čvora Vučevica do spoja na D8 u Kaštel Kambelovcu, projekt koji radi IGH, druga faza je povezivanje trajektne luke s čvorom Vučevica, a treća rekonstrukcija gradskih prometnica.

Projektni ured Trafficon ponudio je nekoliko mogućih rješenja za drugu fazu projekta.

- Prva je varijanta spoj na Stinice duga devet kilometara i za nju je potrebno izgraditi tri raskrižja i devet objekata, od toga su veći objekti vijadukt od 1200 metara te most preko Kaštelanskog zaljeva od 1500 metara.

Druga varijanta je spoj na Solinsku cestu, duga 9,2 kilometra i zahtijeva pet raskrižja i osam objekata poput vijadukta, Kaštelanskog mosta, nadvožnjaka.... Mana druge varijante je što bi moralo doći do suženja profila trase poslije čvora Kaštel Sućurac zbog prevelike izgrađenosti tog područja - kazala je Krajinović.

Vrijednost Faze 1 procijenjena je na 940.5 milijuna kuna. Prva varijanta faze 2 koju je predložio Trafficon iznosila bi 937 milijuna kuna, dok bi druga varijanta preko Solinske ulice koštala 879.1 milijuna kuna. Samo most preko Kaštelanskog zaljeva, dug 1500 metara bi koštao oko 330 milijuna kuna - otkrila je Krajinović.

U fazi tri je predviđeno 35 milijuna kuna za intervencije na gradskoj prometnoj mreži. Tvrtka "Trafficon" je procijenila da je varijanta jedan, odnosno povezivanje trajektne luke s čvorom Vučevica preko Stinica bolji izbor. Za realizaciju ove faze potrebna je izmjena županijskog prostornog plana, naglasila je Krajinović.

Zanimljivo je istaknuti da je tijekom analize "Trafficon" razmatrao i izgradnju podvodnog tunela preko Kaštelanskog zaljeva, no zbog financijske neisplativosti ta ideja je odbačena. Tunel dug 1300 metara koštao bi preko 1,1 milijarde kuna, odnosno oko 120 tisuća eura po metru.

Prva faza povezivanja Gradske luke Split s autocestom je već u tijeku, a u siječnju iduće godine očekuje se natječaj za izvođača i nadzor. Dovršetak radova je planiran za svibanj 2024. godine. Početak izgradnje faze 2 je planiran za prosinac 2024. godine, a dovršetak u ožujku 2027. godine.

Krajinović je istaknula da su svi prilazi Splitu svakodnevno pod velikim opterećenjem, samo kroz Ulicu Zbora narodne garde u 2019. godini prošlo je oko 83 tisuće vozila dnevno, a u ljetnim mjesecima oko 100 tisuća. U roku od deset godina se očekuje povećanje opterećenja za oko 9,2 posto.

Nakon izgradnje prve faze ovog projekta i brze ceste od Mravinaca do TTTS-a, očekuje se smanjenje opterećenja oko pet posto, a izgradnjom druge faze preko 30 posto.

- Projekt je prihvatljiv za bespovratna sredstva Europske unije. Iako je vrijednost investicije preko dvije milijarde kuna, koristi koje se ostvaruju nadmašuju sve troškove. Najveće se uštede ostvaruju u uštedi vremena u putovanjima i troškovima vozila.

Po omjeru koristi i troškova rekla bih da je ovo školski primjer dobrog projekta i projekta vrijednog investicije. Izgradnjom željezničke infrastrukture, dio koristi ovog projekta će "splasnuti", no bit će atraktivan za daljnje investicije - zaključila je Krajinović.

---

---

Vijećnika Nenada Uvodića (Pametno) zanimalo je je li most preko zaljeva isključivo za cestovni promet ili i za željeznicu.

- Isključivo za cestovni promet, a željeznica ide kuda ide - kazala je Krajinović.

Krstulović Opara je dodatno pojasnio da zbog nagiba mosta nije prihvatljiv za željeznički promet, a i njegova svrha je među ostalim, rasterećenje ostalog prometa pa ne bi imalo smisla željeznicu "provlačiti" na ovaj način.

- Kazali ste da je projekt profitabilan i prihvatljiv za bespovratna sredstva Europske unije. Jeste li pročitali uvjete s obzirom da prometna infrastruktura nije toliko u fokusu, jedino ako je vezana na neke zelene parametre - kazao je Ante Čikotić iz Mosta.

Upitao je Krajinović čime potkrijepljuje svoje tvrdnje, na što je ona odgovorila da je tek izrađivač studije, ali neće pregovarati u ime Hrvatskih cesta.

- Čisto sumnjam da će EU, a čitajući njihove dokumente koji su javno distupni, ulagati u ovakve zahvate. Jedva smo dobili sredstva za Pelješki most, a dobili smo jedino jer je to bio nacionalni konsenzus - zaključio je.

Srđan Gjurković iz HNS upitao je je li izrađena kompletna prometna studija splitskog područja.

- Pričamo o rasterećenju, a ovdje očito imamo jedno opterećenje i to na Kopilicu. Imamo problem spajanja mosta sa splitske strane i opterećenja priključka Kopilica, je li se radila prometna studija i sagledavalo kako će se taj problem riješiti? I naravno, cijeli spoj prema trajektnoj luci bi s jedne stran rasteretio Poljičku ulicu, područje Solina i Kaštela, a s druge išao direktno sa Stinica na luku. Te brojke vozila koje ste pokazali su se samo preraspodijelile, pitanje je bi li to dovelo neku drugu prometnicu "u crveno".

- Masterplan predviđa razvoj Kopilice, a Grad u planu ima razvoj drugih infrastrukturnih projekata. Mi se nismo time bavili toliko detaljno da smo unosili nove gradske aktivnosti.

Ono što slijedi je izrada Masteplana, a u tijeku je natječaj, koji će dati odgovor na vaša pitanja. Nitko ne spori da smo mi doveli tu promet, ali Grad ima u planu, a daljnje razrade i studije će to uzeti u obzir, jer je naša studija usklađena s Masterplanom - odgovorila je Krajinović.

Emil Zelić je dodao da su do sada napravljena i upotrebljavana tri prometna modela upravo u svrhu raspetljavanja prometa na području splitske aglomeracije. Posljednja prometna studija je napravljena 2019. godine od strane Hrvatskih cesta, kazao je Zelić.

Damir Šoštarić, iz ministarstva Mora, prometa i infrastrukture je kazao kako se na ovom projektu radi preko tri godine i poručio je da je najvažnije projekt razvijati u skladu sa svojim potrebama, a sami izvori financiranja i programa prihvatljivosti se vrlo često mijenjaju.

- Najbitnije je da projekt dođe u čim zreliju fazu i onda možemo razgovarati o različitim izvorima financiranja koja su trenutno na raspolaganju - rekao je Šoštarić.

U tematskoj raspravi su sudjelovali i stanovnici Kopilice, čiji se domovi nalaze na područjima o kojima se raspravlja. Okupljenima se obratio Ivica Mrčela, dopredsjednik Udruge željezničkih stanara za Split, a uključuje ljude koji žive na dva željeznička kolodvora, onoga na Istočnoj obali i u Kopilici. Otprilike se radi o 55 obitelji.

- Mi volimo svoj grad i sigurno nećemo biti zapreka u njegovu daljnjem razvoju na dobrobit svih stanovnika. Dajemo našu potporu isključivo strategiji i planu koji će grad učiniti boljim za život, kako za nas, tako i za buduće naraštaje.

Drago nam je što se u Masterplanu spominju stanari koji žive na tom području i to u kontekstu zbrinjavanja na početku njegove realizacije - kazao je Mrčela koji smatra da je ovo veliki iskorak u odnosima s Gradom te se nadaju kvalitetnoj budućoj suradnji.

- Masterplan je za nas prihvatljiv ako je izvjesno da će se svi stanari zbrinuti i ako se pronađe zakonski okvir, uključujući i pravo na otkup stanova stanarima koji to nisu ostvarili - poručio je dopredsjednik Udruge željezničkih stanara za Split te smatra da su prisutni vijećnici tu da ubrzaju taj proces.

I Dario Prgomet, dopredsjednik udruge Kopilica Split također se obratio vijećnicima. Rekao je da se Emil Zelić prvi interesirao za njihove probleme, za “minorne i nikakve uvjete života” stvorene još za vrijeme bivše države.

- Hvala onima koji su došli na sastanak u Kotaru Brda, njima svaka čast, ali problem su oni koji nisu došli. Pitamo se koga oni predstavljaju, stanovnike ili sebe ili stranku? Ako ste osobno bili spriječeni mogli ste poslali nekog drugog iz stranke.

Poruku smo dobili. Privremeni kolodvor su htjeli nasaditi ispred naših vrata, bez da su nas išta pitali, kao da ne postojimo sve ove godine. Svi znate kako je završilo i ako nas vi tretirate nevažnima, resorno ministarstvo nam je priznalo status stranke u postupku.

Tek kada se počnete baviti problemima stanovnika, koja god stranka bili, imat ćete povjerenje. Mi nismo bili partneri za Masterplan, iako je to tako bilo prezentirano, a nitko s nama nije razgovarao, lažete i javnost i nas. Ako je tu 30 obitelji, onda je tu toliko različitih slučajeva. Stanovnici Kopilice nisu protiv napretka grada, dapače.

U interesu je svih da se širi na planski i adekvatan način. Hoće li Masterplan biti usvojen, to je na vama da odlučite, ali molim vas da ne zaboravite žive ljude s Kopilice koji i dalje ne znaju koje su njihove sudbine. Vremena je sve manje, zato ste vi tu predstavnici da ubrzate pregovore s HŽ-om da saznate što će biti s obiteljima.

Mi znamo što je strepljenje, ignorirani smo sve ove godine kako od HŽ-a tako i od Grada. Vlasnici smo objekata, a zemljište na HŽ-u, zamislite to. Neovisno o Masterplanu, samo otvorite pregovore s HŽ-om, nađite modele. Nemojte nas zaboraviti, da budemo kolateralne žrtve razvoja.

---

---

Budite fer prema nama, dajte nam ugovor da će se ispoštivati obećanje. Pravni dokument nam daje mir. Budite fer i korektni prema nama, mi ćemo ispoštovati sve.

Krenete li u sve ovo bez pravnog dokumenta, imamo lijek za tu varijantu. Obećanja smo se naslušali. Krene li jedna obitelj, odgodit će se sve tko zna na koliko godina. Kopiličani su dokazali što su kadri, pogotovo zadnje dvije godine. Sastavite dokument, ispravite nepravdu. Zanima nas naš dom za naše obitelji, tu moć imate - poručio je i zaključio je s rečenicom upućenoj gradonačelniku:

- Odbijate čuti probleme građana, zato je sve veći broj građanskih inicijativa.

16.20

Emil Zelić, gradonačelnikov savjetnik je naveo kako je Masterplan podloga dvaju strateških projekata Republike Hrvatske: novi ulaz u Split, Vučevica A1 - Trajektna Luka, brza gradska željeznica Zračna luka Split - Trajektna luka.

Oba projekta imaju finalnu studiju izvedivosti i nadležno ministarstvo vrši pregovore da se projekti kandidiraju za sljedeće financijsko razdoblje.

- Obveza Grada Splita je izvršiti izmjene prostorno-planske dokumentacije te oformiti organizaciju koja bi omogućila pripremu predmetnih projekata za finalnu kandidaturu za EU-ovo financiranje - naveo je Zelić.

Ana Marija Boromisa, pročelnica odjela za međunarodne gospodarske i političke odnose iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose iznijela je podatke na koje su dobili radeći jedan dio podloga za Masterplan, točnije predviđanja budućih potreba u sektorima demografije, turizma i ekonomije.

Studija je dovršena početkom 2019. godine ali nisu predviđene velike promjene u trendovima zbog pandemije.

Izrađivač plana James Mathews video linkom detaljno je predstavio Masterplan. Istaknuli su na karti grada dvije kritične lokacije Istočnu obalu i Kopilica, koje su povezane željezničkom linijom koja prolazi kroz sami centar Splita.

- Razvoj obiju lokacija treba planirati u sinergiji, dakle u cjelini jednu s drugom - kazao je Mathews koji je istaknuo veliki problem prometa u Splitu.

Naveo je kako je mnogo mladih ljudi kupilo stanove zbog visoke cijene nekretnina u Splitu, ali svakako moraju putovati u Split, a promet je veliki problem.

Predložili su novu teretnu luku u Stinicama, čime bi manji broj teretnih vozila dolazio u centar Splita. Planira se gradnja tzv. solinskog mosta te multimodalnog čvorišta u Kopilici.

U trajektnoj luci predlažu rješenje da se stvore dva prometna sustava, jedan za vršno prometno razdoblje, a drugi koji bi bio izvan ovog vršnog razdoblja opterećenja prometa.

Što se tiče Kopilice, predložili su prometni plan koji su nazvali značajnim unapređenjem u usporedbi s prijašnjim rješenjem.

Nova cesta bi povezivala grad s novom teretnom lukom u Kopilici, a novi plan temelji se na eventualnoj izgradnji solinskog mosta, staze za bicikle i pješake.

Obnovio bi se željeznički kolodvor, izgradilo bi se multimodalno čvorište “parkiraj i vozi”. Pojačali bi željezničku liniju od Kopilice do centra te bi se uvele nove autobusne linije, kao i izgradile biciklističke staze.

Sve ove mjere vezane za promet, ističe Mathews, od ključne su važnosti da bi se mogla izvesti urbana i profitabilna revitalizacija.

Naglasili su kako Kopilica pruža potencijal za razvoj nove gradske četvrti koja bi bila blizu samog centra grada, a bila bi atraktivna.

Dio na zapadu bi ostavili kao površinu mješovite namjene, kao obrazovni i poslovni centar kao što je sada, istočni dio bi se sastojao od nove teretne luke, ali i površine različite stambene i turističke površine, a kreiralo bi se i puno novih radnih mjesta.

- Otvorit će sasvim novo platno Splita, projekti Kopilica je ekspanzija šireg centra grada, stambeni kvadrati će biti različiti. Očekujemo da bi 20.000 stanovnika moglo živjeti na Kopilici s 21.000 radnih mjesta - kazao je među ostalim.

15.04

Iz Ureda za Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) vijećnicima se obratio Vlaho Kojaković.

U prezentaciji koju je prikazao vijećnicima, naglasio je, stavlja se u kontekst predloženi Masterplan kao početnu ideju za razvoj mikrolokacija kroz Urbanističke planove uređenja, gdje će splitski, hrvatski i međunarodni arhitekti, imati priliku da zajedničkim snagama nastave osmišljati urbani razvoj grada i njegovo pozicioniranje u jednu od najpaženijih cjelogodišnjih destinacija na Mediteranu.

- Integrirani pristup je jedini način da se veliki urbani projekti razvijaju s jasnom vizijom koja odgovara potrebama grada i koja omogućuje održivi razvoj grada u Europskom kontekstu - naveo je Kojaković

Naglasio je da je EBRD izabrao Hrvatsku i Split kao vodeći grad između četiri zemlje, od 38 zemalja u kojima su aktivni, a Split je izabran kao primjer grada idealnog za život te grada koji pametnom i održivom regeneracijom može zadržati svoju mladost i privući talente, radnu snagu i kompanije iz ostatka Hrvatske I Europe.

---

---

- Da bi se uspostavila ravnoteža i transparentnost između javnog i privatnog sektora, pametno je od samog početka imati neutralnog savjetnika kao što je Europska banka.

Institucije poput EBRD-a imaju ulogu mosta i spone između sumnjičavog privatnog sektora koji donosi kapital i javnog sektora koji se mora zaštiti od bilo kakvih nepotrebnih rizika.

Javni partner je taj koji mora imati benefite za primanje kapitala i znanja od privatnog sektora, ali u okviru investicija, koje su integralno vezane za budući razvoj grada. I upravo to omogućuje Masterplan kao osnovni okvir daljnjeg razvoja mikrolokacija - rekao je Kojaković

Naveo je da će sljedeći koraci biti uključivanje različitih financijskih alata, ali i dovođenje privatnih investitora kada se radi o budućim investicijama u vertikalnu infrastrukturu. Kazao je da su pametne investicije nakon Covida one koje će stvoriti sigurne gradske jezgre koje mogu ponuditi nesmetano funkcioniranje svojim građanima, posjetiteljima i turistima. Smatra da ovaj projekt dolazi u pravo vrijeme te da je Split United jedinstvena ideja u generaciji koja se treba uzeti u obzir, jer će ovo biti jako teško ponoviti.

14.50

Darko Barišić, predstavnik HŽ Infrastrukture, kazao je da gradska vlast ima njihovu punu podršku u realizaciji Masterplana. Izvijestio je o novostima u HŽ-u.

- Započeli smo prošle godine revitalizaciju određenih stajališta između Solina i Splita. Uredili smo stajalište u Kopilici, Dujmovači, a u izradi je i građevinska dozvola za stajalište Solin-Širina.

Što se tiče uspostave prometa do Zračne luke Split još čekamo studiju izvodljivosti da vidimo točnu trasu kojom će ta pruga proći. Nakon toga ćemo prijaviti u idućem financijskom razdoblju taj projekt preko EU fondova i spojiti Zračnu luku s centrom - kazao je.

Dodao je da HŽ podržava projekt Kopilice, ali smatraju da željeznica ne mora ići skroz do Istočne obale.

- Željeznicom bi se trebalo moći doći do Kopilice, a zatim presjesti na autobus ili shuttle, kako je bilo ovog ljeta organizirano. Na taj način ćemo izbjeći gužve koje se događaju, pogotovo preko ljeta - kazao je Barišić.

Janja Groš iz HŽ-a je naglasila da su projekti obuhvaćeni Masterplanom tek mali dio onoga što će se napraviti u sklopu povezivanja Zračne luke s centrom grada

- Radi se o zahtijevnom projektu koji će Splitu i šire olakšati život i učiniti ga kvalitetnijim.

Za nas to nije samo uređenje Kopilice i skraćivanje kolosijeka u istočnoj luci, već će tu doći i rekonstrukcija kolodvora Solin, teretni promet će se s Kopilice spustiti u Solin, elektrifikacija cijele pruge, uređenje željezničkih stajališta, kolodvora i prijelaza, tako da su Kopilica i Istočna luka samo mali dio toga - kazala je Groš.

14.35

Emil Zelić, savjetnik gradonačelnika se obratio vijećnicima i kazao da se rasprava vodi u dva dijela. Prijedlog promjena Prostorno planskog uređenja Splita podijeljen je na Urbanu regeneraciju Istočne obale gradske luke i gradskog predjela Kopilica te na prijedloge promjene od javnog interesa.

Zelić je predstavio kronologiju i planove Split Uniteda te je napomenuo da put nije bio jednostavan.

- U 2021. godini koja je pred nama trebao bi uslijediti početak izvršne faze - finaliziranje s ministarstvima dokumentacije potrebne za EU-ovo financiranje, pokretanje formalnog postupka urbanističkog planiranja, provedba izmjene prostorno-planske dokumentacije (GUP) grada Splita.

Završili smo dvije trećine faze papirologije, potrošili smo na ovo dvije gradske administracije, pred nama je još jedna, izbori su u svibnju, a novi vijećnici i nova gradska vlast još uvijek će se baviti papirologijom, a onda kreću u ključnu fazu koja je ishodovanje građevinskih dozvola i pripremni radovi.

Tako, predviđamo da ovakvi mega projekti, koji traju preko deset, 15, a možda i više godina, imaju mnogo administracije pred nama - istaknuo je Zelić koji smatra da sama činjenica kako se pristupilo tematskoj sjednici, a tek onda glasanju na redovnoj sjednici Gradskog vijeća, je znak da je ovo kompleksna i obilna dokumentacija koju se treba prostudirati.

Ističe da će od samog pokretanja postupka izmjena GUP-a, preko svih ostalih postupaka, pa do sljedeće sjednice Gradskog vijeća proći osam do 12 mjeseci.

U sljedećoj fazi je Urbanističko arhitektonski natječaj, izbor provoditelja natječaja, izrada natječajnih rješenja, izrada Urbanističkog plana uređenja pa će onda opet za 18 do 20 mjeseci ponovo doći na sjednicu Gradskog vijeća, a tu se govori o još jednom mandatu koji će biti potreban da bi se završila papirologija.

Tek onda će, najavljuje Zelić, doći do izrade projektne dokumentacije i ishođenja građevinskih dozvola.

---

---

13.32

Među izvjestiteljima na tematskoj sjednici o izmjenama GUP-a je Victoria Zinchuk, direktorica ureda Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sa suradnikom Vlahom Kojakovićem, zatim Josip Škorić, direktor "Hrvatskih cesta" koji će se pridružiti na elektronskoj vezi, Željko Ukić, predsjednik Uprave tvrtke "HŽ Putnički prijevoz" te Darko Barišić, član Uprave "HŽ Infrastrukture". Ispred Ministarstva prometa je Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje te predstavnici stanovnika Kopilice.

Uvodno izlaganje održao je gradonačelnik Andro Krstulović Opara.

- Izmjene GUP-a i prostornoga plana su teme o kojima se jako često priča, ali vrlo malo se o tome pričalo uz argumente i studije. Uvijek je rezultat bio isti - izmjene GUP-a kao plod dogovora trenutka ili odustajanje od izmjena GUP-a upravo radi tog trenutka. Struka kaže u nekoliko svojih navoda da je naš GUP zastario.

Točno je, zastario je, donesen je u prosincu 2005. godine, s nekim malim izmjenama 2007. godine i od onda - ništa. I upravo zbog toga ga mijenjamo, jer je zastario i jer ne odgovara današnjem trenutku. I društvo, i naš grad, i Republika Hrvatska su se itekako promijenili zadnjih 15 godina.

Danas, ove godine i sljedeće godine, imamo nezapamćenu pandemiju koja je bila zadnji put prije sto godina. To je globalna recesija iz koje cijeli svijet, pa i Europska unija, time i Hrvatska, pa tako onda i Split, planiraju izaći isključivo na jedan način - razvojem i hitnim početkom velikih državnih i javnih projekata uz pratnju od strane drugih investitora.

Pred vama je danas jedan takav projekt na kojem se radilo od 2015. godine. Točnije, bivši gradonačelnik i tadašnji ministar, sklopili su ugovor s Europskom bankom za obnovu i razvoj koja je dodijelila donaciju u vrijednosti 600 tisuća eura da svojim vodstvom i znanjem pripomogne u osmišljavanju razvoja.

Taj plan je zamro, a mi smo ga doživjeli 2018. godine. Dva su mandata prošla kako bismo došli do točke u kojoj projekt kreće u stvarnost, do izmjena Prostorno planske dokumentacije - na uvodu je kazao Andro Krstulović Opara, splitski gradonačelnik koji je naglasio da su infrastrukturne potrebe davno su narasle postojeće kapacitete i potreban nam je novi zamah.

- Predugo se nije razmišljalo dugoročno, predugo su se donosila ad hoc rješenja dok su se prilike za poboljšanje života Splićana propuštale jedna za drugom.

Od Mediteranskih igara davne 1979. godine u Splitu se nije napravio značajniji iskorak u strateškom i urbanističkom planiranju, niti razvoja grada pa tako i moguća dva najvrjednija područja na području Splita - istočna obala i Kopilica.

Jasno je da je 1925., gotovo prije sto godina, donesen Schurmannov plan, također bečkiog arhitekta, koji je predvidioi prometno središte upravo u Kopilici, i ono je od tada prisutno u svim gradskim prostornim planovima, ali bez ozbiljne realizacije. Tim više je ovaj današnji trenutak presudan za budućnost grada.

Imamo mogućnost i odgovornost, iskoristiti potencijal znanja, iskustva i razvoja, te mogućnosti koje nam se otvaraju iz budućeg EU-ova financijskog razdoblja 2021 -2027. godine za definiranje okvira razvoja za sljedećih 30 godina.

Projektom kojeg smo nazvali Split United, izradom Masterplan studije urbane revitalizacije istočne obale i Kopilice, pristupilo se sustavnom i strateškom planiranju budućnosti razvoja grada.

Ovo nije projekt jedne gradske vlasti i jednog gradonačelnika, ali je ovo projekt za budućnost grada, a mi smo ti koji o budućnosti odlučujemo - između ostalog je kazao Krstulović Opara i napomenuo je da je Vlada stala iza ovih projekata.

Ističe da nam se u novom EU-ovu financijskom razdoblju otvara prilika da u idućih sedam do deset godina u Splitu pokrenemo javne projekte vrijednosti preko milijardu eura.

---

---

- Mi smo sada u trenutku hoćemo li uzeti te novce, riješiti nagomilane probleme ili ne - zaključio je gradonačelnik i naglasio da se na javne projekte nadovezuju i privatna ulaganja, čime bi ovaj projekt imao potencijal postati glavni pokretač gospodarstva i struke u Hrvatskoj.

Gradonačelnik je najavio da će uskoro doći pred vijećnike i prijedlog reaktiviranja Zavoda za urbanizam koje će se preoblikovati u društvo koje će upravljati velikim projektima i urbanizmom. Na taj način, najavljuje, okupili bi se stručnjaci koji bi mimo politike promišljali o razvoju grada.

Na kraju je zatražio da ovoga puta ne budemo "uvik kontra" nego kako samo ime projekta kaže - "Split United".

13.07

Gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara je prije početak tematske sjednice Gradskog vijeća komentirao Masterplan koji će danas biti predstavljen splitskim gradskim vijećnicima

- Danas će vijećnici čuti predstavljanje svih sudionika koji su izrađivali ovaj dokument posljednje tri godine, S Europskom bankom za obnovu i razvoj je ugovor potpisan davne 2015. godine, a mi smo ga 2018. godine oživjeli, brojni ljudi su sudjelovali u javnom savjetovanju, radionicama i fokus grupama i plod tih višegodišnjih diskusija i rada predstavljamo danas - najavio je Krstulović Opara i nastavlja:

- Ovo su važne teme koje nadilaze jednu političku garnituru, jednog gradonačelnika, to je tema koja će determinirati razvoj grada i aglomeracije za nadolazeće generaciije. Pred nama je jedno važno financijsko razdoblje, Hrvatska je dobila 22 milijarde eura na raspolaganje, a ako uzmete da je Split pet posto od ukupnog stanovništva, mi bismo trebali u narednom razdoblju povući oko jednu milijardu eura - kazao je.

Najvažniji dio Masterplana je, kaže, rasterećenje centra, ali i povezivanje s ostatkom grada i okolice.

- Želimo prije svega rasteretiti gradsku jezgru od nabujalog prometa i stvoriti multimodalni centar na Kopilici. Nadam se da će gradski vijećnici to usvojiti i omogućiti razvoj grada, stvaranje novog autobusnog i željezničkog kolodvora, nove luke, kvalitetnih javnih prostora kao i nove izgradnje stanova na području, prije svega, "Prometove" garaže.

- Danas tamo imamo zapuštene prostore koji su neiskorišteni, imamo sugrađane koji tamo žive što legalno, što ilegalno, i njih ćemo "riješiti" izgradnjom stanova.

Ovim planom se predviđa i spajanje gradskog centra, odnosno gradske luke s autocestom na čvoru Vučevica, što zahtijeva izgradnju tunela Kozjak, ali i premošćivanje Kaštelanskog zaljeva - kazao je Krstulović Opara.

Upitan pogoduje li se realizacijom Masterplana investitorima koji su jeftino kupovali zemljišta na Kopilici, Krstulović Opara kaže da to nije slučaj.

- Ne pogoduje se nikome posebno, mi razvijamo grad, želimo investicije u našem gradu. Trebamo milijardu eura, državnih, europskih, pa zašto ne i privatnih. Tko god prođe Istočnom obalom, vidjet će da je tamo neizdrživo stanje i mi kao Grad ne možemo i ne želimo utjecati i pogodovati, već stvoriti okvir prema kojem će buduće administracije, vijećnici i vijećnice, razvijati naš grad - zaključio je.

Uvjeren je da će i vijećnici dijeliti njegovo mišljenje i da će plan na jednoj od idućih sjednica biti izglasan.

- Sasvim sam siguran da će gradski vijećnici shvatiti da je ovo ključni trenutak za grad i njegovu budućnst, da nam se nudi iznimna prigoda koju je grad dosad propuštao.

Pogledajte Šibenik, u 15 dana su jednoglasno donijeli masterplan za Crnicu, razvijaju društvene, infrastrukturne, hotelske i bolničke sadržaje. Grad Pula jučer objavljuje na svojoj stranici da započinje proceduru s Europskom bankom za obnovu i razvoj poput Londona, Barcelone i Splita.

Rijeka je uzela svoj kolač, Zadar je izgradio luku i spoj s autocestom, siguran sam da će splitski gradski vijećnici shvatiti da je odgovornost na njima radi budućnosti naše djece i grada - kazao je Krstulović Opara.

19.30

Victoria Zinchuk, direktorica ureda Europske banke za obnovu i razvoj rekla je okupljenima da je masterplan studija smjer u kojem se krećemo, smjer putovanja.

- Kada bismo imali studiju u kojoj je predviđena svaka zgrada i svako stablo, onda to više ne bi bio masterplan. Nitko do sada u državi nije imao iskustva s predstavljanjem masterplana, jer se to nikada nije dogodilo - na uvodu je rekla direktorica RBRD-a.

Ističe da smo tek sada na početku putovanja i smatra da će splitski arhitekti imati koristi od ovog razvoja događanja, jer su oni ti koji će se prijavljivati na arhitektonske natječaje ne bi li se ova vizija realizirala.

- Svi arhitekti su dobrodošli i izuzetno mi je žao ako se osjećaju zapostavljenima jer to definitivno nije bila naša namjera - poručila je Victoria Zinchuk i kazala vijećnicima da se bave detaljima, već je ovaj dokument početak daljnjeg putovanja Splita. Na komentar zašto se ne koncentriraju na razvoj infrastrukture za građane, odgovorila je:

- Prvo moramo izgraditi infrastrukturu, vi od negdje morate početi. Morate početi razmišljati o uskim grlima koja koče promet u Splitu i što možemo tu učiniti i što možemo učiniti za nas kao građane - naglasila je direktorica RBRD-a i poručila da je sve zamišljeno za građane ovog grada.

- Pripremajući se za ovaj sastanak mislila sam se kakvu bi paralelu povukla. Split vidim kao Barcelonu. Imaju mnogo toga zajedničkog. Oba su grada na obali, imate puno sunca i turista, zračnu luku i trajektnu luku. Da bi stvari bile još složenije, imate stare Rimljane koji su izgradili stare dijelove grada. Imate popularan nogometni klub. Svatko od vas će naći nešto što bi mogao usporediti kao zajedničko između Splita i Barcelone. Kako je Barcelona izgledala prije 30 godina? Oduvijek je bila veoma neovisan grad, mislim da duh Katalonaca i Splićana nije možda sličan, ali vrlo ste tvrdoglavi. Vi ste jedan neovisan grad koji stoji čvrsto na svoje dvije noge. Znate što želite, ali i što ne želite. Možda ovo drugo nadjača ono što želite. Ono što su oni znali je da žele imati bolju budućnost za svoje građane i razvili su programi koji su provodili 25 godina. Upravo sada je dobro vrijeme za donošenje takvih odluka, veliki infrastrukturni projekti su upravo način izlaska iz krize, a ako nećemo ništa učiniti, imat ćemo potpuno suprotan učinak - poručila je Victoria Zinchuk i postavila pitanje na hrvatskom jeziku:

- Ja vjerujem u budućnost Splita kao Barcelone na Jadranu, ali vjerujete li vi?

---

---

Emil Zelić, savjetnik gradonačelnika na kraju rasprave, obratio se opet vijećnicima.

- Primijetio sam nedostatak povjerenja i previše povijesti zanemarivanja. Nažalost, za nešto što dugo traje treba vremena da se i promijeni. Imate pravo na preobrazbu javne ustanove Zavoda za urbanizam. Struka plače za time da se to napravi. Imate sada mogućnost da se napravi papirologija i da se završi pravni postupak otvaranje Zavoda za urbanizam okonča. Zašto sada krećemo s Masterplanom? Zašto u ovom trenutku? Ne možemo zanemariti politiku, ali ona ne može utjecati svojim ciklusom kako se masterplanovi razvijaju narednih 17 godina. Vidjeli ste koliko traje izmjena GUP-a, imate sada mogućnost da zadužite gradonačelnika da krene u postupak izmjene. Vi imate sada mogućnost da gradonačelnik pokrene taj postupak. Zavod za urbanizam treba rekonstruirati da bi se osim vođenja urbanih projekata, nadziralo i izvršenje projekata. U toj organizaciji mora postojati i pravna služba, struka, konzervatori… Javni natječaji se moraju raspisivati i treba otvarati radna mjesta u toj organizaciji koja će to voditi. Kult ličnosti treba zamijeniti kultom organizacije, Zavod za urbanizam treba nadomjestiti sve što fali da bi se umrežio sa Županijom državom oko strateških projekata - poručio je Zelić.

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara je potom imao završnu riječ.

- Ova tematska sjednica je bila predviđena za 21. ožujka ove godine, a par dana prije toga proglašena je pandemija. Već 7. srpnja su bili raspisani izbori jer smo htjeli izbjeći politiziranje. Na ovome se radi više od tri godine, organizirane su radionice u Kopilici, sa stanarima, sa strukom… Ja sam odlučan, a vidim da ste i vi da Zavod za urbanizam krene. Stoji od Puljićevog doba na papiru, ali nije bilo snage, volje i kapaciteta da se krene. Jedan od zaključaka današnje rasprave je da se mene zaduži kako bi se oživio Zavod za urbanizam - kazao je Krstulović Opara i rekao da se slaže da je GUP zastario i da ga treba mijenjati. Istaknuo je da ovo nije plan jednog gradonačelnika, a struka će doći na svoje kroz Zavod za urbanizam. Uvažit ću inicijative rado, zadužite me i formirat ću Povjerenstvo od svih vijećnika da protresu sve zahtjeve za izmjenom GUP-a - rekao je gradonačelnik i poručio Čikotiću da je njegov prijedlog da se ide Zavodu za urbanizam i da će to napraviti.

Nakon sedam sati zasjedanja, vijećnici su primili na znanje primljena izvješća. Protiv je bio vijećnik stranke Popravi grad Ante Zoričić, jer je rekao da “ne želim biti za da nismo ništa radili “.

HDZ i HGS nisu usuglasili zaključke.

Uspjelo je aktiviranje Zavoda za urbanizam, glasalo se o zaključku kojega je pripremio Mostov Ante Čikotić, a taj su prijedlog podržali oporba i HDZ.

19.10

Ante Čikotić je reagirao na zazivanje reaktivacije Zavoda za urbanizam.

- Predložio sam 29. siječnja 2018. godine na radnom tijelu Komisije za urbanizam zaključak da se reaktivira Zavod za urbanizam ili slično pripadajuće tijelo. To je bilo na samom početku mandata, a rezultat je najtužniji dan mog bavljenja politikom . Svi, pa i oporba, su jednoglasno odbili taj prijedlog, da bi sad odjednom svi bili za Zavod. Izgubljene su tri godine, a sad se pozivamo na zajedništvo - kazao je Čikotić.

Obratio se Škoriću i Stanišiću.

- Nitko se ne dodvorava ljudima, postoje zakonska rješenja, koja su legalna, a te vaše inicijative za legalizaciju bespravno gradnje ne mogu proći, jer nisu temeljeni na zakonu, a to što vi mislite da može - proučite malo bolje zakon - kazao je.

Skoro cijeli mandat je prošao, a nitko se nije bavio prostorom, naglasio je Čikotić. Pohvalio je izgradnje, dogradnje i energetske obnove škola, no prometne infrastrukture i upravljanja prostorom - nigdje, napomenuo je.

---

---

- Nema rješenja, samo vizualizacije. Milijun kvadrata koje obuhvaća ovaj Masterplan, ako računamo da je to oko tisuću eura po kvadratu, imamo oko milijardu eura investicija, a bez ikakvih konkretnih smjernica, isključivo idejna rješenja - kazao je.

- Na nekakvom "simpoziju uglednih ljudi" koji je održan u ožujku, nastavio je Čikotić, gradonačelnika su pitali zašto nemamo Zavod za urbanizam, a on je kazao da smo mi malen i siromašan grad.

- Naš gradonačelnik kaže da što je to 20 milijardi, to je pet posto, to ćemo mi uzeti. Zadnje tri i pol godinea slušamo nevjerojatne stvari, preko usta se prebacuju nevjerojatne riječi, to više nitko ni ne mjeri i ne obraća pažnju, to je stvarno potez za notes kako se kaže - rekao je.

- Grad Split je idealan za život, ali ne za posao. Ovo je grad s najvećim priprezima i porezom na potrošnju i tko će ovdje živjeti? Koja će to ekonomska veličina privući ljude da se vrate u Split? Ok, krenuli ste s Masterplanom, super ideja, ali nitko ne spominje financijsku konstrukciju. Kao imaju neki EU fondovi, neki privatni investitori, državne kompanije, pa će kao oni investirati. Nema tih para. Tko će dati milijardu eura da se to provede? Tih novaca nema. EU fondovi vam neće za novo razdoblje davat novac za asfalt, zaboravite - kazao je Čikotić.

Dodao je da se i za Lećevicu plaćaju pusti projekti, a nitko nije nazvao ministra Olega Butkovića i pitao postoji li uopće novac za to.

- Eto, to vam je temeljno pitanje. Kaka ćete vi uopće financirati ove izmjene GUP-a i Masterplan? - upitao je. Vijećnicima je za kraj izlaganja prikazao filmić u kojem je predstavio rješenje za protočnost javnog gradskog prijevoza, SPlitski prsten kojeg je i ranije predlagao, a za koji, kazao je, nije potrebna ni izmjena GUP-a.

18.45

Igora Stanišić je, kazao je, Škorićev govor podsjetio na "vrući krumpir" koji se godinama nalazi u ladicama u Banovini, a radi se o urbanizaciji Marjana.

- Nemamo hrabrosti donijeti nikavu odluku. Dobili smo prije dvije godine mišljenje ministarstva na koji se način to može riješiti, ako se želi, odnonso da se ruši ako se ne želi riješiti. To je prošlo i Komisiju za urbanizam čiji je predsjednik Ante Čikotić, ali smo jednostavno to izginorirali i ostavili sa strane, netko će drugi. Ne kažem da te kuće treba legalizirati, ali mi ne donosimo nikakvu odluku, imali smo nekoliko sjednica o Marjanu, a nitko to nije ni spomenuo - kazao je Stanišić dodajući da nema nikakve pravne zapreke da ta tema dođe na sljedeću radnu sjednicu Gradskog vijeća.

Škorić je odgovorio da se slaže, jer je i sam bio svjedokom primanja građana koji su tražili rješavanje tog pitanja, ali svaka politička opcija se izbjegavala s tim suočiti. Pozvao je kolege da se uhvate te teme i da ona bude jedna od točaka na sljedećoj sjednici.

Ante Zoričić je napomenuo da ukoliko se zaista želi pokrenuti Zavod za urbanizam, potrebno ga je predvidjeti već u idućem proračunu. Škorić se složio.

Nenad Uvodić je komentirao izradu GUP-a.

- Nema više točkastih izmjena, nema više "samo Kopilica" i "samo ovo ono", potreban nam je potpuno novi GUP - kazao je.

- Slično razmišljamo, ali ne slažem se da trebamo sada biti taoci toga da rješavamo sve u paketu, jer zbog takvog stava trpe građani koji ne mogu riješiti osnovne stvari u životu poput stambenog pitanja. Ajmo u hodu rješavati ono što je nesporno, a ono što zbog politike ne možemo riješiti, ostavljamo sa strane i čekamo bolja vremena - odgovorio mu je Škorić.

Marijana Puljak je podsjetila da se ova sjednica zove Tematska sjednica o izmjenama i dopunama GUP-a, ali s obzirom na materijale koje su vijećnici dobili nije jasno što se od njih očekuje - da donesu kakvu odluku, zaključak ili samo primaju na znanje.

---