stdClass Object
(
[id] => 577167
[title] => Kako se živjelo između dva rata: iz splitske luke brodovima se putovalo po cijelom svijetu, industrija je bila na vrhuncu, cure su se udavale do 25., a škole su bile zabrinute jer djeca psuju
[alias] => kako-se-zivjelo-izmedu-dva-rata-iz-splitske-luke-brodovima-se-putovalo-po-cijelom-svijetu-industrija-je-bila-na-vrhuncu-cure-su-se-udavale-do-25-a-skole-su-bile-zabrinute-jer-djeca-psuju
[catid] => 253
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Tko god voli povijest, ali i politiku, kulturu, zabavu, crnu kroniku, svakodnevni život ljudi prije nas - možda sve ovo zajedno – voli i periodiku. Pučki rečeno, stare novine. Čuda se tu mogu naći, žetva prebogata iz svih aspekata ljudskog života i jedne sredine, grada, regije.
Dr. sc. Zdravka Jelaska Marijan iz Hrvatskog instituta za povijest zaronila je u to blago kojim se najčešće lože špakeri ali i javnobilježničke spise i službene dokumente te ispisala petstotinjak stranica knjige koja se bavi upravo splitskim društvom, onakvim kakvim su ga zabilježili davni notari, novine i časopisi. Štoviše, "Društveni razvoj Splita između dva svjetska rata 1918. – 1941." bio je i tema njezine doktorske disertacije obranjene 2006. godine na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a libar je obogaćen i dodatnim istraživanjima i novoobjavljenim znanstvenim radovima.
- Težište rada nije bio na političkoj povijesti, ona je obrađena kao jedna od sastavnica života građana i grada, a zbog složenosti zasigurno zaslužuje zasebnu studiju. U njemu su obrađena različita obilježja razvoja grada i života građana kako bi se stekla što cjelovitija slika o gradu i građanima u promatranom vremenu. Razdoblje između dva svjetska rata smatra se vremenom naglog i ubrzanog razvoja Splita, kad se grad afirmira kao drugi na hrvatskom području po gravitacijskoj privlačnosti, i najjača luka prve jugoslavenske države. Usprkos općenitim ocjenama njegove važnosti, problematika razvoja Splita u tom razdoblju nije cjelovito ni sustavno istražena. Demografskom i gospodarskom razvoju pridana je posebna pažnja jer se kroz njih iščitavaju mnoge smjernice razvoja grada. Broj stanovnika ubrzano je rastao, što je vidljivi odraz imalo i u prostornom širenju, te porasti važnosti Splita kao središta šireg područja. Valjanu sliku o životu Splićana između dvaju svjetskih ratova teško bi se moglo steći bez prikaza stanja i pomaka u obrazovanju stanovništva, zdravstvenim prilikama, kulturi stanovanja i svakodnevnim navikama, javnom životu, blagdanima, zabavi, sportu, umjetnosti, ali i tamnoj strani gradskog života – objašnjava dr. Jelaska Marijan, kao izvore navodeći službene glasnike, javnobilježničke spise, te novine i časopise.
U međuratnom razdoblju splitskih je javnih bilježnika bilo od dvojice do četvorice, a za njezin rad korišteni su izvori Jeronima degli Albertija, Luje Kargotića, Petra Kambera, Bruna Katalinića, Petra Stalia, Tome Polića i Ive Uglešića. Službene vijesti prikupljene su iz Dalmatinskog glasnika, Službenog glasnika Splitske i Dubrovačke oblasti, Službenog glasnika Primorske banovine itd.
- Dobar uvid u svakodnevni život pružaju dnevni listovi, a osobito valja istaknuti Novo doba, koje je u Splitu izlazilo tijekom cijelog međuratnog razdoblja. Potom su vrijedni izvori Jadran i Jadranska pošta. Valja napomenuti da se broj dnevnih, polutjednih, tjednih, polumjesečnih, mjesečnih listova, revija i časopisa razlikuje od godine do godine. Uglavnom ih je izlazilo između dvadesetak i tridesetak, što svjedoči o snazi splitskog novinarstva tog vremena. Kao izvori mogu se rabiti i godišnjaci, adresari, brošure i kalendari, a po broju podataka treba izdvojiti Splitski almanah, koji je sadržavao sve važnije statističke podatke.
Za proučavanje života Splita u tom razdoblju bitnu važnost imaju i memoarska, književna i znanstvena djela niza autora: Ivana Kovačića, Ljube Plankovića, Enza Bettize, Gvozdena Matulovića, Josipa Škarića, Josipa Smodlake, Grge Novaka, Duška Kečkemeta, Branka Radice, Kunoslava Bege, Ive Rubića, Norke Machiedo Mladinić, Tonća Šitina, Zdravka Mužinića, Ivana Jelića, Darovana Tušeka, Slavka Muljačića, Stanka Piplovića, Anite Ercegović, Anatolija Kudrjavceva, Livije Milić, Frane Barasa, Bogdana Radice i drugih – nabraja dr. Jelaska Marijan i tako svima koje interesira splitska historiografija otkriva na koje autore se valja koncentrirati.
Stanovništvo
Osim grada Splita, 1912. godine općina je obuhvaćala sela Kamen, Kučine, Mravince, Solin, Vranjic, Slatine na Čiovu, Stobreč i Žrnovnicu. Na seoskom području živjelo je 20 posto, a gradskom 80 posto stanovništva i te je godine popisano 21.434 stanovnika u Splitu, a na selima 6058 stanovnika.
Godine 1921. općina je imala 31.549 stanovnika, grad 25.045 stanovnika, a deset godina kasnije općini je pripadalo 43.711 stanovnika, od čega je u Splitu 35.417 stanovnika. Prema rezultatima popisa 1941. Split je brojio 46.001 stanovnika.
Stanovništvo se dvadesetih godina doseljavalo ponajviše iz općina tadašnje Splitske oblasti, najviše iz Sinja (više od 70 godišnje), Muća (više od 50 godišnje), te iz Drniša, Trogira, Poljica, Pučišća, Imotskog, Klisa, Šolte, Lećevice, Krajine, Trilja i Omiša. Značajan broj doseljenika stizao je iz Dubrovačke i Travničke oblasti, Livna, Šibenika, Ljubljane, Zagreba, Sarajeva i Beograda.
Glad
Uoči završetka Prvog svjetskog rata u Splitu je zavladala glad, pa je Hrvatski sabor 11. srpnja 1918. nastojao prikupiti pomoć "da se spasi posestrimu zemlju Dalmaciju od strahovite bijede koja je ugrožava izumirućem od gladi", a o teškom stanju u Dalmaciji na sjednici su govorili dr. Ivan Lorković i Svetozar Pribičević. Stanje je bilo alarmantno i predstavnici gradske Aprovizacije su 14. srpnja u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta okupili vlasnike zemalja i težake, zatraživši da unatoč oskudnom urodu posude ili ustupe dio uroda, čime bi izbjegli prisilno rekviriranje. Najglasniji protivnik prijedloga bio je težak Ivan Krstulović iz Veloga Varoša, koji je u teatralnom nastupu izrekao sljedeće:
- Težak je kroz četiri godine bio proganjan od gospode, a sada mu se obraćaju kad ih je stisla nevolja. Neka pomognu oni koji su napunili lisnice u tom ratu. Neka se gospoda odreknu luksusa, nek njihove gospodje skinu šešire, neka ustanu u dva ujutro, pa neka rade što čine težačke žene – prenijelo je Novo doba uz napomenu: njegove su riječi bile praćene velikim pljeskom, a kad su se javila i druga mišljenja, Krstulović je s dijelom težaka napustio kazalište. Većina težaka je u sljedećim danima donijela doprinos.
Plin i letrika
Split je od 1. svibnja 1860. osvijetljen plinskom rasvjetom, a uoči Prvog svjetskog rata općina je sklopila ugovor s tvornicom cementa u Majdanu, po kojem bi tvornica splitskoj općini bila dužna ustupiti "100 konjskih sila" električne energije besplatno, što bi bilo dovoljno za gradsku rasvjetu. No nije bila izgrađena električna mreža, pa se struja "nije mogla preuzeti", sve do srpnja 1920. kad je električna rasvjeta uključena uz pomoć češke tvrtke "Elektra".
Ceste
Asfalt je u Splitu prije 1918. pokusno korišten samo pri izradi pločnika u Senjskoj ulici i oko Realke. Nakon rata nije upotrebljavan jer se smatralo da "neće odgovarati klimatskim uvjetima". Tek 1926., nakon iskustva drugih gradova, sve sumnje su nestale i asfaltirane su Francuska, Dioklecijanova obala, dogodine Wilsonova obala, a potom i sve ranije betonirane i novoizgrađene gradske ceste.
Brodovima oko svijeta
Oko 1930. godine iz splitske se gradske luke, pored lokalnih pruga za otoke i dužobalne od Sušaka do Kotora, moglo ploviti za Trst, Veneciju, albanske i grčke luke, istočno Sredozemlje, Sjevernu i Južnu Ameriku, Lošinj, Zadar, Brijune, Pulu, jonske luke. Split je po ukupnom lučkom prometu bio najjače lučko središte prve jugoslavenske države, na što je utjecala i talijanska aneksija Rijeke.
Tupina
Na srednjodalmatinskom području bilo je pravo izobilje tupine, lapora za proizvodnju cementa, a vrhunac je zabilježen 1930., kad je izvezeno ukupno 400 tisuća tona tupine. Zbog sankcija Lige naroda prema Italiji, koja je bila glavni uvoznik splitske tupine, ali i gospodarske krize, proizvodnja cementa opada, od 1936. postupno se zatvaraju tupinolomi, a 1939. izvoz je sasvim prestao.
Jedan od Splićana koji se u međuratnom razdoblju istaknuo kao jaka osoba u cementnoj industiji je Marin Ferić, rođen u težačkoj obitelji, kojeg se polovicom tridesetih smatralo najvećim splitskim industrijalcem, a krajem ovog razdoblja posjedovao je vlasništvo nad tri od pet tvornica cementa i cementnih proizvoda na splitskom području.
Splitski rudari
Još u austrijskom razdoblju Split je bio sjedište tvrtke "Ruda", koje se bavilo kopanjem ugljena i boksita. Od 1919. pod imenom "Ruda Ugljenik rudarska družba Split", a od 1920. ponovno "Ruda" eksploatirana su rudna polja u Rudi kod Sinja, gdje je kopan bituminozni škrljevac, koji je splitska "Plinara" koristila za proizvodnju plina za rasvjetu, a kod Ruduše je kopan lignit.
U Splitu su djelovala i druge rudarske tvrtke: "Ugljen", koji je iskorištavao ležišta ugljena u Dragi na Tušnici kod Livna, "Jugoslavenski boksiti", koje je kupilo boksitna ležišta kod Širokog brijega i Imotskog, ukupno jedanaest rudarskih društava u kojima su kapital imali domaći i strani (uglavnom francuski) dioničari, a vadili su boksit, škriljevac, lignit, asfaltni kamen, živu.
Spiza i delicije
Tijekom prve polovice 20. stoljeća u splitskoj prehrambenoj industriji posebno su bile važne tvornice tjestenine, tvornice za preradu i konzerviranje ribe, te preradu višnje maraske. Počinje se prerađivati i riža, a osnovana je i industrija bombona i sode vode.
Među prvim tvrtkama utemeljena je "Sardina" 1921. godine, a dvije godine kasnije priključila im se i tvornica u Komiži, pa su konzervirali srdele, skuše, lokarde, inćune, preparirali lignje na brujet, marinirali i dimili lokarde i mole, radili riblje paštete, a posebnim specijalitetom te tvornice smatrani su fileti sardina i skuša u umaku od poma. Nakon problema s likvidnošću 1929. godine "Sardinu" spašava beogradski kapital. Pored nje ribu su prerađivale i konzervirale i tvornice "Itak" te "Casolini i Bižaca".
Sredinom dvadesetih godina djelovala je tvornica bombona "Mojsović i drugovi" u vlasništvu braće Mojsović.
Pored njih u Splitu su radile i tvornica boja "Duga", tvornica svijeća i sapuna "Irsis", Dalmatinska tvornica kože "Braća Buj", tvornice konopa Ivana Matošića, Petra Zekića, Bože Paparelle, Filipa Jakaše i Nikole Tomića. Prvu parnu tvornicu za bojanje i pranje rublja osnovao je još 1860. godine Marin Domić, a tangariju Grgo Vidović i održale su se u međuratnom razdoblju.
Bračka banka
Jedna od najuspješnijih splitskih banaka bila je Bračko-amerikanska banka, koja je kao jedna od rijetkih uspjela preživjeti veliku financijsku krizu tridesetih godina. Dobro je plivala i Gospodarska štedionica, osnovana 1920. godine, bliska crkvenim krugovima, a najveći utjecaj na splitsko gospodarstvo imala je Srpska banka, čije su se prostorije nalazile na Rivi u nekadašnjoj poslovnici Jadranske banke.
Dica beštimaju
U proljeće 1919. godine Pokrajinska vlada za Dalmaciju uputila je splitskim školama okružnicu u kojoj se među ostalim navodi: "Ne samo na ulici, već i u zatvorenim prostorijama naša se mladež ponaša tako kako se pristojan, uglađen čovjek ne smije da ponaša: osobito se ističe bučan, osoran način govora, često psovanje, uporaba nedoličnih, uvredljivih riječi i izraza, napadno gestikuliranje, guranje itd."
Nevista u 75. godini
Prema podacima iz 1925. i 1926. godine splitski mladići nisu ulazili u brak prije 18. godine života, a djevojke prije petnaeste, no u većini slučajeva udavale su se između 21 i 25 godine (41 posto). Nakon četrdesete godine života vrlo rijetko su stupale u brak, no zabilježena je i jedna nevjesta s navršenih 75 godina života, a isto tako i jedan "mladoženja". Prigodom vjenčanja udovaca i udovica susjedi su, pretežno djeca, pričinjavali neugodni običaj nazvan "batarela", stvarajući nesnosnu buku, čime se privlačila još veća pažnja a mladencima zagorčalo slavlje. U novinskom članku iz 1925. godine navodi se slučaj udovca iz Hrvojeve ulice koji se ponovno ženio, no snašla ga je "vesela mužika obješenjaka, koji mu na večer iza svadbe prirede takovi mačji koncert da mu se sva radost novog braka u zametku pokvari."
Socijalno osiguranje
Mirovinu su mogli dobiti radnici, činovnici, službenici i namještenici u državnim, općinskim i privatnim tvrtkama, no za težake, obrtnike, ribare i mornare takve opcije nije bilo. Govorilo se: "Mlad ribar, star prosjak".
Ako nisu mogli raditi do smrti, jedina im je mogućnost bila sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju, najčešće s nekim od djece, rođaka ili drugim osobama. Gotovo svi su takvi ugovori bili slični: godine 1928. težak iz Veloga Varoša L. Alujević-Dujas ustupa dvojici sinova, također težacima, kuću i težačka prava koja je imao na zemljišnim česticama. Zauzvrat se oni obvezuju da će oca i majku "hraniti, uzdržavati, davati im potrebitu hranu, u slučaju bolesti potrebitu liječničku pomoć i ljekarije, potrebitu robu i obuću, a u času smrti da će ih pokopati na njihov trošak po težačkom stališu i š njima dijeliti svako dobro i zlo sa sinovskom ljubavi."
Nasljeđivanje i odricanje
Supruge su u pravilu imale pravo plodouživanja polovice dobara i to ako se ponovno ne udaju, a isto je pravilo važilo i u slučaju da su žene raspolagale većom imovinom. Neudanim se kćerima ostavljao nužni dio, a ako im se ostavio dio jednak braći, imale su pravo na njega dok se ne udaju; tada im braća osiguravaju miraz, a one se odriču očevine. U dijelu stanovništva postojao je odmak od tradicije pa se nasljedstvo dijelilo bez obzira na spol, čak i nezakonitoj djeci. Bračni parovi bez djece običavali su sastaviti "naizmjeničnu oporuku" kojom jedno drugog imenuju nasljednicima.
Jedna od opširnijih oporuka je težaka Ante Krstulovića Opare iz 1927. godine, gdje najprije navodi da je dvije udane kćeri "podmirio" te su se odrekle prava na ostavštinu. Ističe da se njegov sin Nikola "odalečio od moje kuće", dok su ostala četvorica sinova živjeli s njim "u zajednici i oni su svojim marljivim radom i velikim trudom doprinijeli ne samo da se uzdržavamo i hranimo, već i da ne prodajemo." Stoga je stari Opara sinu Nikoli ostavio samo nužni dio a glavnim baštinicima imenuje sinove Marina i Paška, te unuke pokojnih sinova Frane i Josipa, svima po četvrtinu imovine. Za jednu unuku povezana je posebna odredba: ako se uda ili stupi u samostan pripada joj zakoniti dio odnosno jedna šestina od jedne četvrtine koju su dobila njezina braća, i to u novcu. Ako se ne uda i ne ode u samostan, pripada joj jednaki dio kao i braći.
Ivan Marinić Kragić, "posjednik težačke ruke", je 1919. godine izdiktirao oporuku u kojoj je sav imetak ostavio sinu Tomi, sinovima Fabjanu i Nikoli odredio je nužni dio, svakom šestinu dobara, a supruzi Matiji pravo plodouživanja polovice imetka "dok ista bude živila ili dok bi se eventualno preudala, u kojem slučaju ona gubi odma svoje pravo na mojoj ostavštini." Godinu kasnije poništava ovu oporuku te sinovima dijeli imanje na tri jednaka dijela.
Obitelji su sklapale i diobene pogodbe, a najčešće je riječ o težačkim zemljama, kućama i konobama. Rijetke su diobene pogodbe oko podjele zaista velike imovine, kao što je slučaj s obitelji Ferić 1939. godine, kad su dvije grane obitelji dijelile tvornice, brodove, zemljišta, nekretnine, poslove, ušteđevinu i dugove.
(nastavak slijedi)
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Koliko se život promijenio?
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2018-11-28 11:09:08
[created_by] => 3108
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2018-11-28 20:43:07
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2018-11-28 19:30:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 11118
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 253
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link nav__link--split
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Splita.
[menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, split
[secure] => 0
[page_title] => Split
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {"is_import_from_dnn":true,"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/Archive\/Images\/2018\/11\/28\/Nedjelja\/1737766.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/11\/28\/Nedjelja\/1753237.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/11\/28\/Nedjelja\/1740202.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/11\/28\/Nedjelja\/1869335.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/11\/28\/Nedjelja\/1737775.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/11\/28\/Nedjelja\/1737748.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/11\/28\/Nedjelja\/1737759.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/11\/28\/Nedjelja\/1737734.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/11\/28\/Nedjelja\/1737737.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/11\/28\/Nedjelja\/1732629.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/11\/28\/Nedjelja\/1732521.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/11\/28\/Nedjelja\/1731769.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/11\/28\/Nedjelja\/1731769.jpg","\/Archive\/Images\/2018\/11\/28\/Nedjelja\/1728353.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","","","","","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","","","","","","","","","","","","",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1217"},{"size0":"1920x1186"},{"size0":"1648x1052"},{"size0":"809x524"},{"size0":"1920x1147"},{"size0":"910x637"},{"size0":"1920x1197"},{"size0":"1920x1365"},{"size0":"1920x1113"},{"size0":"1920x1298"},{"size0":"1920x1189"},{"size0":"1920x1222"},{"size0":"1920x1222"},{"size0":"1296x879"}]}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 253
[name] => Split
[alias] => split
[description] =>
[parent] => 240
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 15
[params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 38726103 Threads: 5 Questions: 7120382211 Slow queries: 3308258
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 608936424
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 41
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front01
[password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /split
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 246
[name] => Dalmacija
[alias] => dalmacija
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /dalmacija
)
)
[link] => /split/kako-se-zivjelo-izmedu-dva-rata-iz-splitske-luke-brodovima-se-putovalo-po-cijelom-svijetu-industrija-je-bila-na-vrhuncu-cure-su-se-udavale-do-25-a-skole-su-bile-zabrinute-jer-djeca-psuju-577167
[printLink] => /split/kako-se-zivjelo-izmedu-dva-rata-iz-splitske-luke-brodovima-se-putovalo-po-cijelom-svijetu-industrija-je-bila-na-vrhuncu-cure-su-se-udavale-do-25-a-skole-su-bile-zabrinute-jer-djeca-psuju-577167?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 424232
[name] => Društveni razvoj Splita između dva svjetska rata
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => drustveni-razvoj-splita-izmedu-dva-svjetska-rata
[link] => /tag/drustveni-razvoj-splita-izmedu-dva-svjetska-rata
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 424233
[name] => Zdravka Jelaska Marijan
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => zdravka-jelaska-marijan
[link] => /tag/zdravka-jelaska-marijan
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Koliko se život promijenio?
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Kako se živjelo između dva rata: iz splitske luke brodovima se putovalo po cijelom svijetu, industrija je bila na vrhuncu, cure su se udavale do 25., a škole su bile zabrinute jer djeca psuju
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] => 3108
[name] => Damir Šarac
[username] => damir-arac
[email] => damir-arac@sd.hr
[password] => $2y$10$MLK2luxDWc5NQUmWpH19M.UFRDXAOZrwSK.0rp8ZbJS/5E1p8azKW
[password_clear] =>
[block] => 0
[sendEmail] => 0
[registerDate] => 0000-00-00 00:00:00
[lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
[2] => 2
)
[guest] => 0
[lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00
[resetCount] => 0
[requireReset] => 0
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[otpKey] =>
[otep] =>
[link] => /autor/damir-sarac-3108
[profile] => stdClass Object
(
[id] => 1626
[gender] => m
[description] =>
[image] => 1626.png
[url] =>
[group] => 4
[plugins] => {"customparams_author_school":"","customparams_author_title":"","customparams_author_title_categoryid":"28","customparams_fb_link":"","customparams_tw_link":""}
)
[avatar] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/authors/1626.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/11/28/Nedjelja/1737766.jpg
[galleryCount] => 14
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/11/28/Nedjelja/1737766.jpg
[title] =>
)
[1] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/11/28/Nedjelja/1753237.jpg
[title] =>
)
[2] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/11/28/Nedjelja/1740202.jpg
[title] =>
)
[3] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/11/28/Nedjelja/1869335.jpg
[title] =>
)
[4] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/11/28/Nedjelja/1737775.jpg
[title] =>
)
[5] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/11/28/Nedjelja/1737748.jpg
[title] =>
)
[6] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/11/28/Nedjelja/1737759.jpg
[title] =>
)
[7] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/11/28/Nedjelja/1737734.jpg
[title] =>
)
[8] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/11/28/Nedjelja/1737737.jpg
[title] =>
)
[9] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/11/28/Nedjelja/1732629.jpg
[title] =>
)
[10] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/11/28/Nedjelja/1732521.jpg
[title] =>
)
[11] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/11/28/Nedjelja/1731769.jpg
[title] =>
)
[12] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/11/28/Nedjelja/1731769.jpg
[title] =>
)
[13] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2018/11/28/Nedjelja/1728353.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Tko god voli povijest, ali i politiku, kulturu, zabavu, crnu kroniku, svakodnevni život ljudi prije nas - možda sve ovo zajedno – voli i periodiku. Pučki rečeno, stare novine. Čuda se tu mogu naći, žetva prebogata iz svih aspekata ljudskog života i jedne sredine, grada, regije.
Dr. sc. Zdravka Jelaska Marijan iz Hrvatskog instituta za povijest zaronila je u to blago kojim se najčešće lože špakeri ali i javnobilježničke spise i službene dokumente te ispisala petstotinjak stranica knjige koja se bavi upravo splitskim društvom, onakvim kakvim su ga zabilježili davni notari, novine i časopisi. Štoviše, "Društveni razvoj Splita između dva svjetska rata 1918. – 1941." bio je i tema njezine doktorske disertacije obranjene 2006. godine na Odsjeku za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a libar je obogaćen i dodatnim istraživanjima i novoobjavljenim znanstvenim radovima.
- Težište rada nije bio na političkoj povijesti, ona je obrađena kao jedna od sastavnica života građana i grada, a zbog složenosti zasigurno zaslužuje zasebnu studiju. U njemu su obrađena različita obilježja razvoja grada i života građana kako bi se stekla što cjelovitija slika o gradu i građanima u promatranom vremenu. Razdoblje između dva svjetska rata smatra se vremenom naglog i ubrzanog razvoja Splita, kad se grad afirmira kao drugi na hrvatskom području po gravitacijskoj privlačnosti, i najjača luka prve jugoslavenske države. Usprkos općenitim ocjenama njegove važnosti, problematika razvoja Splita u tom razdoblju nije cjelovito ni sustavno istražena. Demografskom i gospodarskom razvoju pridana je posebna pažnja jer se kroz njih iščitavaju mnoge smjernice razvoja grada. Broj stanovnika ubrzano je rastao, što je vidljivi odraz imalo i u prostornom širenju, te porasti važnosti Splita kao središta šireg područja. Valjanu sliku o životu Splićana između dvaju svjetskih ratova teško bi se moglo steći bez prikaza stanja i pomaka u obrazovanju stanovništva, zdravstvenim prilikama, kulturi stanovanja i svakodnevnim navikama, javnom životu, blagdanima, zabavi, sportu, umjetnosti, ali i tamnoj strani gradskog života – objašnjava dr. Jelaska Marijan, kao izvore navodeći službene glasnike, javnobilježničke spise, te novine i časopise.
U međuratnom razdoblju splitskih je javnih bilježnika bilo od dvojice do četvorice, a za njezin rad korišteni su izvori Jeronima degli Albertija, Luje Kargotića, Petra Kambera, Bruna Katalinića, Petra Stalia, Tome Polića i Ive Uglešića. Službene vijesti prikupljene su iz Dalmatinskog glasnika, Službenog glasnika Splitske i Dubrovačke oblasti, Službenog glasnika Primorske banovine itd.
- Dobar uvid u svakodnevni život pružaju dnevni listovi, a osobito valja istaknuti Novo doba, koje je u Splitu izlazilo tijekom cijelog međuratnog razdoblja. Potom su vrijedni izvori Jadran i Jadranska pošta. Valja napomenuti da se broj dnevnih, polutjednih, tjednih, polumjesečnih, mjesečnih listova, revija i časopisa razlikuje od godine do godine. Uglavnom ih je izlazilo između dvadesetak i tridesetak, što svjedoči o snazi splitskog novinarstva tog vremena. Kao izvori mogu se rabiti i godišnjaci, adresari, brošure i kalendari, a po broju podataka treba izdvojiti Splitski almanah, koji je sadržavao sve važnije statističke podatke.
Za proučavanje života Splita u tom razdoblju bitnu važnost imaju i memoarska, književna i znanstvena djela niza autora: Ivana Kovačića, Ljube Plankovića, Enza Bettize, Gvozdena Matulovića, Josipa Škarića, Josipa Smodlake, Grge Novaka, Duška Kečkemeta, Branka Radice, Kunoslava Bege, Ive Rubića, Norke Machiedo Mladinić, Tonća Šitina, Zdravka Mužinića, Ivana Jelića, Darovana Tušeka, Slavka Muljačića, Stanka Piplovića, Anite Ercegović, Anatolija Kudrjavceva, Livije Milić, Frane Barasa, Bogdana Radice i drugih – nabraja dr. Jelaska Marijan i tako svima koje interesira splitska historiografija otkriva na koje autore se valja koncentrirati.
Stanovništvo
Osim grada Splita, 1912. godine općina je obuhvaćala sela Kamen, Kučine, Mravince, Solin, Vranjic, Slatine na Čiovu, Stobreč i Žrnovnicu. Na seoskom području živjelo je 20 posto, a gradskom 80 posto stanovništva i te je godine popisano 21.434 stanovnika u Splitu, a na selima 6058 stanovnika.
Godine 1921. općina je imala 31.549 stanovnika, grad 25.045 stanovnika, a deset godina kasnije općini je pripadalo 43.711 stanovnika, od čega je u Splitu 35.417 stanovnika. Prema rezultatima popisa 1941. Split je brojio 46.001 stanovnika.
Stanovništvo se dvadesetih godina doseljavalo ponajviše iz općina tadašnje Splitske oblasti, najviše iz Sinja (više od 70 godišnje), Muća (više od 50 godišnje), te iz Drniša, Trogira, Poljica, Pučišća, Imotskog, Klisa, Šolte, Lećevice, Krajine, Trilja i Omiša. Značajan broj doseljenika stizao je iz Dubrovačke i Travničke oblasti, Livna, Šibenika, Ljubljane, Zagreba, Sarajeva i Beograda.
Glad
Uoči završetka Prvog svjetskog rata u Splitu je zavladala glad, pa je Hrvatski sabor 11. srpnja 1918. nastojao prikupiti pomoć "da se spasi posestrimu zemlju Dalmaciju od strahovite bijede koja je ugrožava izumirućem od gladi", a o teškom stanju u Dalmaciji na sjednici su govorili dr. Ivan Lorković i Svetozar Pribičević. Stanje je bilo alarmantno i predstavnici gradske Aprovizacije su 14. srpnja u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta okupili vlasnike zemalja i težake, zatraživši da unatoč oskudnom urodu posude ili ustupe dio uroda, čime bi izbjegli prisilno rekviriranje. Najglasniji protivnik prijedloga bio je težak Ivan Krstulović iz Veloga Varoša, koji je u teatralnom nastupu izrekao sljedeće:
- Težak je kroz četiri godine bio proganjan od gospode, a sada mu se obraćaju kad ih je stisla nevolja. Neka pomognu oni koji su napunili lisnice u tom ratu. Neka se gospoda odreknu luksusa, nek njihove gospodje skinu šešire, neka ustanu u dva ujutro, pa neka rade što čine težačke žene – prenijelo je Novo doba uz napomenu: njegove su riječi bile praćene velikim pljeskom, a kad su se javila i druga mišljenja, Krstulović je s dijelom težaka napustio kazalište. Većina težaka je u sljedećim danima donijela doprinos.
Plin i letrika
Split je od 1. svibnja 1860. osvijetljen plinskom rasvjetom, a uoči Prvog svjetskog rata općina je sklopila ugovor s tvornicom cementa u Majdanu, po kojem bi tvornica splitskoj općini bila dužna ustupiti "100 konjskih sila" električne energije besplatno, što bi bilo dovoljno za gradsku rasvjetu. No nije bila izgrađena električna mreža, pa se struja "nije mogla preuzeti", sve do srpnja 1920. kad je električna rasvjeta uključena uz pomoć češke tvrtke "Elektra".
Ceste
Asfalt je u Splitu prije 1918. pokusno korišten samo pri izradi pločnika u Senjskoj ulici i oko Realke. Nakon rata nije upotrebljavan jer se smatralo da "neće odgovarati klimatskim uvjetima". Tek 1926., nakon iskustva drugih gradova, sve sumnje su nestale i asfaltirane su Francuska, Dioklecijanova obala, dogodine Wilsonova obala, a potom i sve ranije betonirane i novoizgrađene gradske ceste.
Brodovima oko svijeta
Oko 1930. godine iz splitske se gradske luke, pored lokalnih pruga za otoke i dužobalne od Sušaka do Kotora, moglo ploviti za Trst, Veneciju, albanske i grčke luke, istočno Sredozemlje, Sjevernu i Južnu Ameriku, Lošinj, Zadar, Brijune, Pulu, jonske luke. Split je po ukupnom lučkom prometu bio najjače lučko središte prve jugoslavenske države, na što je utjecala i talijanska aneksija Rijeke.
Tupina
Na srednjodalmatinskom području bilo je pravo izobilje tupine, lapora za proizvodnju cementa, a vrhunac je zabilježen 1930., kad je izvezeno ukupno 400 tisuća tona tupine. Zbog sankcija Lige naroda prema Italiji, koja je bila glavni uvoznik splitske tupine, ali i gospodarske krize, proizvodnja cementa opada, od 1936. postupno se zatvaraju tupinolomi, a 1939. izvoz je sasvim prestao.
Jedan od Splićana koji se u međuratnom razdoblju istaknuo kao jaka osoba u cementnoj industiji je Marin Ferić, rođen u težačkoj obitelji, kojeg se polovicom tridesetih smatralo najvećim splitskim industrijalcem, a krajem ovog razdoblja posjedovao je vlasništvo nad tri od pet tvornica cementa i cementnih proizvoda na splitskom području.
Splitski rudari
Još u austrijskom razdoblju Split je bio sjedište tvrtke "Ruda", koje se bavilo kopanjem ugljena i boksita. Od 1919. pod imenom "Ruda Ugljenik rudarska družba Split", a od 1920. ponovno "Ruda" eksploatirana su rudna polja u Rudi kod Sinja, gdje je kopan bituminozni škrljevac, koji je splitska "Plinara" koristila za proizvodnju plina za rasvjetu, a kod Ruduše je kopan lignit.
U Splitu su djelovala i druge rudarske tvrtke: "Ugljen", koji je iskorištavao ležišta ugljena u Dragi na Tušnici kod Livna, "Jugoslavenski boksiti", koje je kupilo boksitna ležišta kod Širokog brijega i Imotskog, ukupno jedanaest rudarskih društava u kojima su kapital imali domaći i strani (uglavnom francuski) dioničari, a vadili su boksit, škriljevac, lignit, asfaltni kamen, živu.
Spiza i delicije
Tijekom prve polovice 20. stoljeća u splitskoj prehrambenoj industriji posebno su bile važne tvornice tjestenine, tvornice za preradu i konzerviranje ribe, te preradu višnje maraske. Počinje se prerađivati i riža, a osnovana je i industrija bombona i sode vode.
Među prvim tvrtkama utemeljena je "Sardina" 1921. godine, a dvije godine kasnije priključila im se i tvornica u Komiži, pa su konzervirali srdele, skuše, lokarde, inćune, preparirali lignje na brujet, marinirali i dimili lokarde i mole, radili riblje paštete, a posebnim specijalitetom te tvornice smatrani su fileti sardina i skuša u umaku od poma. Nakon problema s likvidnošću 1929. godine "Sardinu" spašava beogradski kapital. Pored nje ribu su prerađivale i konzervirale i tvornice "Itak" te "Casolini i Bižaca".
Sredinom dvadesetih godina djelovala je tvornica bombona "Mojsović i drugovi" u vlasništvu braće Mojsović.
Pored njih u Splitu su radile i tvornica boja "Duga", tvornica svijeća i sapuna "Irsis", Dalmatinska tvornica kože "Braća Buj", tvornice konopa Ivana Matošića, Petra Zekića, Bože Paparelle, Filipa Jakaše i Nikole Tomića. Prvu parnu tvornicu za bojanje i pranje rublja osnovao je još 1860. godine Marin Domić, a tangariju Grgo Vidović i održale su se u međuratnom razdoblju.
Bračka banka
Jedna od najuspješnijih splitskih banaka bila je Bračko-amerikanska banka, koja je kao jedna od rijetkih uspjela preživjeti veliku financijsku krizu tridesetih godina. Dobro je plivala i Gospodarska štedionica, osnovana 1920. godine, bliska crkvenim krugovima, a najveći utjecaj na splitsko gospodarstvo imala je Srpska banka, čije su se prostorije nalazile na Rivi u nekadašnjoj poslovnici Jadranske banke.
Dica beštimaju
U proljeće 1919. godine Pokrajinska vlada za Dalmaciju uputila je splitskim školama okružnicu u kojoj se među ostalim navodi: "Ne samo na ulici, već i u zatvorenim prostorijama naša se mladež ponaša tako kako se pristojan, uglađen čovjek ne smije da ponaša: osobito se ističe bučan, osoran način govora, često psovanje, uporaba nedoličnih, uvredljivih riječi i izraza, napadno gestikuliranje, guranje itd."
Nevista u 75. godini
Prema podacima iz 1925. i 1926. godine splitski mladići nisu ulazili u brak prije 18. godine života, a djevojke prije petnaeste, no u većini slučajeva udavale su se između 21 i 25 godine (41 posto). Nakon četrdesete godine života vrlo rijetko su stupale u brak, no zabilježena je i jedna nevjesta s navršenih 75 godina života, a isto tako i jedan "mladoženja". Prigodom vjenčanja udovaca i udovica susjedi su, pretežno djeca, pričinjavali neugodni običaj nazvan "batarela", stvarajući nesnosnu buku, čime se privlačila još veća pažnja a mladencima zagorčalo slavlje. U novinskom članku iz 1925. godine navodi se slučaj udovca iz Hrvojeve ulice koji se ponovno ženio, no snašla ga je "vesela mužika obješenjaka, koji mu na večer iza svadbe prirede takovi mačji koncert da mu se sva radost novog braka u zametku pokvari."
Socijalno osiguranje
Mirovinu su mogli dobiti radnici, činovnici, službenici i namještenici u državnim, općinskim i privatnim tvrtkama, no za težake, obrtnike, ribare i mornare takve opcije nije bilo. Govorilo se: "Mlad ribar, star prosjak".
Ako nisu mogli raditi do smrti, jedina im je mogućnost bila sklapanje ugovora o doživotnom uzdržavanju, najčešće s nekim od djece, rođaka ili drugim osobama. Gotovo svi su takvi ugovori bili slični: godine 1928. težak iz Veloga Varoša L. Alujević-Dujas ustupa dvojici sinova, također težacima, kuću i težačka prava koja je imao na zemljišnim česticama. Zauzvrat se oni obvezuju da će oca i majku "hraniti, uzdržavati, davati im potrebitu hranu, u slučaju bolesti potrebitu liječničku pomoć i ljekarije, potrebitu robu i obuću, a u času smrti da će ih pokopati na njihov trošak po težačkom stališu i š njima dijeliti svako dobro i zlo sa sinovskom ljubavi."
Nasljeđivanje i odricanje
Supruge su u pravilu imale pravo plodouživanja polovice dobara i to ako se ponovno ne udaju, a isto je pravilo važilo i u slučaju da su žene raspolagale većom imovinom. Neudanim se kćerima ostavljao nužni dio, a ako im se ostavio dio jednak braći, imale su pravo na njega dok se ne udaju; tada im braća osiguravaju miraz, a one se odriču očevine. U dijelu stanovništva postojao je odmak od tradicije pa se nasljedstvo dijelilo bez obzira na spol, čak i nezakonitoj djeci. Bračni parovi bez djece običavali su sastaviti "naizmjeničnu oporuku" kojom jedno drugog imenuju nasljednicima.
Jedna od opširnijih oporuka je težaka Ante Krstulovića Opare iz 1927. godine, gdje najprije navodi da je dvije udane kćeri "podmirio" te su se odrekle prava na ostavštinu. Ističe da se njegov sin Nikola "odalečio od moje kuće", dok su ostala četvorica sinova živjeli s njim "u zajednici i oni su svojim marljivim radom i velikim trudom doprinijeli ne samo da se uzdržavamo i hranimo, već i da ne prodajemo." Stoga je stari Opara sinu Nikoli ostavio samo nužni dio a glavnim baštinicima imenuje sinove Marina i Paška, te unuke pokojnih sinova Frane i Josipa, svima po četvrtinu imovine. Za jednu unuku povezana je posebna odredba: ako se uda ili stupi u samostan pripada joj zakoniti dio odnosno jedna šestina od jedne četvrtine koju su dobila njezina braća, i to u novcu. Ako se ne uda i ne ode u samostan, pripada joj jednaki dio kao i braći.
Ivan Marinić Kragić, "posjednik težačke ruke", je 1919. godine izdiktirao oporuku u kojoj je sav imetak ostavio sinu Tomi, sinovima Fabjanu i Nikoli odredio je nužni dio, svakom šestinu dobara, a supruzi Matiji pravo plodouživanja polovice imetka "dok ista bude živila ili dok bi se eventualno preudala, u kojem slučaju ona gubi odma svoje pravo na mojoj ostavštini." Godinu kasnije poništava ovu oporuku te sinovima dijeli imanje na tri jednaka dijela.
Obitelji su sklapale i diobene pogodbe, a najčešće je riječ o težačkim zemljama, kućama i konobama. Rijetke su diobene pogodbe oko podjele zaista velike imovine, kao što je slučaj s obitelji Ferić 1939. godine, kad su dvije grane obitelji dijelile tvornice, brodove, zemljišta, nekretnine, poslove, ušteđevinu i dugove.
(nastavak slijedi)
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/split/kako-se-zivjelo-izmedu-dva-rata-iz-splitske-luke-brodovima-se-putovalo-po-cijelom-svijetu-industrija-je-bila-na-vrhuncu-cure-su-se-udavale-do-25-a-skole-su-bile-zabrinute-jer-djeca-psuju-577167
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=09eb1bcc09c88311c128ae8a94234efeec3aadd7
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Kako+se+%C5%BEivjelo+izme%C4%91u+dva+rata%3A+iz+splitske+luke+brodovima+se+putovalo+po+cijelom+svijetu%2C+industrija+je+bila+na+vrhuncu%2C+cure+su+se+udavale+do+25.%2C+a+%C5%A1kole+su+bile+zabrinute+jer+djeca+psuju&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fkako-se-zivjelo-izmedu-dva-rata-iz-splitske-luke-brodovima-se-putovalo-po-cijelom-svijetu-industrija-je-bila-na-vrhuncu-cure-su-se-udavale-do-25-a-skole-su-bile-zabrinute-jer-djeca-psuju-577167
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fkako-se-zivjelo-izmedu-dva-rata-iz-splitske-luke-brodovima-se-putovalo-po-cijelom-svijetu-industrija-je-bila-na-vrhuncu-cure-su-se-udavale-do-25-a-skole-su-bile-zabrinute-jer-djeca-psuju-577167
)
Array
(
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Koliko se život promijenio?
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
18. svibanj 2024 18:47
