Gost komentator Jakša Miličić: MIS je Splitu dao klasu

stdClass Object ( [id] => 66289 [title] => Gost komentator Jakša Miličić: MIS je Splitu dao klasu [alias] => gost-komentator-jaksa-milicic-mis-je-splitu-dao-klasu [catid] => 253 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

MIS je bio sadržaj koji budi ambicije i ispunjava zadovoljstvom, jer je to bilo nešto što drugi ne mogu. Pokazao je da možemo nešto o čemu nismo ni sanjali. MIS je poučak, MIS je vjera u vlastite mogućnosti, MIS je međaš u procesu milenijskog razvoja grada!

piše jakša miličić

U pozno proljeće 1969. godine nezadrživi je Miško Rađa, zajedno s pok. Zdravkom Draganjom i u pratnji mog zamjenika pok. Ivana Mimice, uletio u moju kancelariju u Općini s prijedlogom da se Split kandidira za organizaciju Mediteranskih igara.

Začas smo se dogovorili, jer u tome sam vidio mogućnost pokretanja pozitivnog raspoloženja građana u realizaciji ukupnog programa razvitka grada koji smo upravo bili donijeli. Za Igre su tada konkurirala dva grada: Split i Rijeka. Trebalo je osigurati primat. To smo uspjeli jednostavnim postupkom, uzimajući malo više slobode u donošenju odluka.

Nakon sportskih foruma, trebalo je dobiti podršku političkih razina u Republici te, jasno, posebno i suglasnost predsjednika države. Mediteranske igre povjerene su Splitu na sjednici Komiteta Mediteranskih igara u Alžiru 1975. god., a realizirane su u Splitu 1979. god.

Operativno, MIS je realizirala administracija, s predsjednicima Vjekoslavom Viđakom i Antom Skataretikom na čelu. MN) Ništa nismo imali U vrijeme kad je bitka za Igre počela, grad Split nije imao ništa od potrebnih sportskih objekata, a i šira infrastruktura grada bila je vrlo limitirana. Mi smo išli u tu bitku duboko uvjereni da će se naći snage da grad, ali i uz pomoć šire zajednice, osigura sve potrebno za opsežnu izgradnju. Ta izgradnja, ali i velika sportska manifestacija, morala je ostaviti trajan pečat na ambicije i mogućnosti grada ubuduće.

Što je Split dobio s MIS-om? U području prometne infrastrukture Split je postigao izuzetno puno, Split je postao prometno protočan grad. Ključna je kvaliteta postignuta ukapanjem željezničke pruge grad – predgrađe, i to na razini dvokolosječne pruge predviđene i za brzu gradsku željeznicu. Od iznimne je važnosti izvedba tunela “Marjan”, čijom je izgradnjom kružna gradska prometnica dobila pun smisao.

U gradskoj je luci stari carinski magazin pretvoren u moderno zdanje pomorsko-putničkog terminala za domaći i inozemni promet. Kompletiran je aerodrom u Kaštelima, osobito izgradnjom nove aerodromske zgrade za domaći i međunarodni promet, te je kompletirana navigacijska oprema. Rekonstruirana je Jadranska magistrala od Solina do blizu Kaštel Sućurca na razini “brze ceste“ s četiri vozna traka.

Prvi i jedini put nakon izgradnje 1965. god., Jadranska je magistrala od aerodroma do grada dobila novi habajući sloj. Dakle, temeljito se interveniralo u sve aktualne segmente prometa, što je bilo i ostalo izuzetno značajno. Temeljna su ipak bila ulaganja u izgradnju sportskih objekata bez kojih nije bilo zamislivo organizirati MIS. Izgrađen je moderan natkriven gradski stadion sa startnih 40.000 mjesta za gledatelje.

Zbog svoje ljepote odmah je nazvan “Poljudska ljepotica“, što služi na čast projektantu, izvođačima, ali u prvom redu gradu Splitu. Izgrađeni su izuzetno lijepi i funkcionalni plivački bazeni raznih veličina za plivanje, vaterpolo i skokove u vodu. Izgrađena je velika sportska višenamjenska dvorana “Gripe“, ali i preadaptirana sportska košarkaška dvorana. Izgrađen je centar za streljačke sportove u Stobreču.

Dograđen je i preuređen sportski stadion u Parku mladeži. Izgrađeni su i sportski objekti u “politici disperzije“ u Makarskoj, Šibeniku i Zadru. MN) Nikad bolje Međutim, osim prometne i sportske infrastrukture, izuzetan je napor bio usmjeren na izgradnju potpuno nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

To je bio izuzetan napor kojim je MIS posebno pridonio osiguranju dijela pretpostavki za razvoj kulturnih djelatnosti u gradu, posebice kazališne. Ali da nije bilo MIS-a, tko zna kad bi se izgradio novi, moćni, moderno opremljeni radio i televizijski centar koji je Split energično uključio u svjetsku obitelj moderne elektroničke komunikacije. Ne treba ispustiti iz vida da je kao dio MIS “kompozicije” izgrađen i trgovački kompleks “Koteks“ na Gripama, koji je u ono vrijeme bio visoki domet u organizaciji trgovačkih aktivnosti orijentiranih na širok krug kupaca.

Ovo su opipljivi, najvažniji dosezi izgradnje za MIS. Još je niz važnih i manje važnih dostignuća u opremanju grada u pripremi za tu manifestaciju, no nije ih moguće sve nabrojiti. Prema općem mišljenju, to su bile najbolje i najtemeljitije organizirane Mediteranske igre.

Od MIS-a je za stalno ostao amblem Igara, ali i pristup u obradi i prezentaciji rezultata. Na MIS-u je rođena suvremena obrada podataka za velike sportske manifestacije, koja je neposredno nakon toga našla polje široke aplikacije u organizacijama Olimpijada. MIS je bio inkubator i rasadnik u mnogim inicijativama.

Organizatorima i realizatorima to je trajno priznanje. Split je ovo mogao jer je kao grad bio racionalno organiziran. Imao je institucije koje su sve te poslove mogle prihvatiti i realizirati. Split je imao izuzetan broj vrijednih i ambicioznih sportskih radnika. Posebno je imao armiju amaterskih sportskih zaljubljenika, bez kojih su nezamislive ovako velike i složene sportske manifestacije. MIS je sve ovo potvrdio i afirmirao. Sve ovo samo za sebe čini veliko bogatstvo grada.

Probudili smo dišpet

Zahvaljujući ovim činjenicama, grad Split je 1990. organizirao i proveo Europsko atletsko prvenstvo, koje je realizirano tako da je zahvaljujući tome Split dobio i organizaciju Svjetskog atletskog kupa 2010. god., i to u konkurenciji puno većih i poznatijih gradova u svijetu. S MIS-om je “Split dobio klasu“!

Na kraju moram navesti da nije bilo lako probuditi i pokrenuti ambiciju građana Splita. Poticaj je morao graničiti s prividno nemogućim. Takve prijedloge moraju podastrijeti građanima osobe i organizacije kojima se vjeruje. Trebalo je moći i znati probuditi dišpet, pozitivan dišpet. A onda već jednom pokrenuti proces treba znati držati pod kontrolom.

MIS je bio sadržaj koji budi ambicije i ispunjava zadovoljstvom, jer to je bilo nešto što drugi ne mogu. Pokazao je da možemo nešto o čemu nismo ni sanjali. MIS je poučak, MIS je vjera u vlastite mogućnosti, MIS je međaš u procesu milenijskog razvoja grada!

Dream team

Sa zadovoljstvom želim naglasiti da je cijeli sportski i ini program MIS-a realiziran u osnovi s kadrovima iz Splita, na čelu s maestralnim pok. Antom Skataretikom koji je tada bio predsjednik Izvršnog vijeća grada.

Dakle, osoba koja je imala apsolutnu kontrolu nad operativnim snagama grada. Držim da se trajna zahvalnost treba iskazati i, nažalost, isto pokojnom Arturu Takaču, koji je bio u ulozi savjetnika, osobi koja je imala silno desetljetno iskustvo u ovakvim zadacima.

Ne može se mimoići uloga pok. Damira Dumanića, direktora Igara, te Ćiće Ganze i Duška Krstulovića, koji su bili i članovi Izvršnog vijeća grada. S njima uz bok bio je i pok. dr. Z. Zavoreo, financijski mag, te pok. S. Dvornik, koji je bdio nad izgradnjom stadiona i bazena.

Ne može se zaobići ni Miška Rađu te V. Apostolskog i armiju suradnika koji su osmislili sportska događanja.

Ako već nije nigdje napisana povijest MIS-a, bilo bi dobro da se to temeljito učini jer je MIS putokaz! Bilo bi dobro da se konačno negdje i zauvijek navede što su Mediteranske igre dobile sa Splitom.