Eurozastupnica Željana Zovko: Ova je regija najosjetljiviji dio Europe! O njoj ovisi i sigurnost EU-a

Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove, i David McAllister, zastupnik u Europskom parlamentu, predsjednik Odbora za vanjske poslove, zajednički potpisuju osvrt o sigurnosti i obrani Unije i zapadnog Balkana uoči konferencije o obrani i sigurnosti EU-a i zapadnog Balkana, koja se održava u ponedjeljak, 26. lipnja u splitskom hotelu “Ambasador”.

U osvrtu se navodi:

Zasigurno nije slučajnost da je Europska pučka stranka za lokaciju održavanja konferencije o sigurnosti na zapadnom Balkanu izabrala Split, grad koji je manje od 50 kilometara udaljen od granice s Bosnom i Hercegovinom. Ovaj grad i njegovo šire područje su godinama služili kao utočište onima koji su bježali od rata u Bosni i Hercegovini. Upravo je tamo u srpnju 1995. godine potpisana Splitska deklaracija koja je dovela do potpisivanja Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, kojim je službeno zaustavljen rat u prosincu 1995. godine.

U studenom prošle godine, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda produljilo je mandat misije EUFOR Althea, koja se često smatra najuspješnijom vojnom i civilnom misijom Europske unije. Do 2004. godine mir i stabilnost djelomično su osiguravale NATO stabilizacijske snage (SFOR) i Implementacijske snage (IFOR).

Od tada je uspostavljena stabilizacijska misija Europske unije EUFOR ​Althea kao pomoć u implementaciji vojnih aspekata sadržanih u Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine. Europska je unija uspjela osigurati mir i sigurnost u zemlji, a suradnjom s lokalnim vlastima je pritom smanjila ukupan broj od četiristo tisuća vojnika u zajedničku vojsku od deset tisuća vojnika unutar tri vojne komponente pod zajedničkim zapovjedništvom na državnoj razini.

EUFOR Althea zasigurno je doprinijela trajnom miru, no neupitna je činjenica da je Bosna i Hercegovina, čak 27 godina nakon završetka rata, daleko od istinske stabilnosti. Politički akteri još uvijek raspiruju podjele i secesionističke pokušaje, a neriješena pitanja poput izmjena Izbornog zakona usporavaju europski put zemlje.

Ured visokog predstavnika i Vijeće za implementaciju mira do danas su zaduženi za održavanje mira i stabilnosti. No, EU-27, ipak, je Bosni i Hercegovini dodijelila status zemlje kandidatkinje u prosincu prošle godine, što je bila povijesna odluka koja svjedoči o preokretu u europskoj politici proširenja.

Ruska agresija na Ukrajinu izazvala je šok u svijetu, na što je zapadni Balkan posebno osjetljiv. EU predugo nije ispunjavao politička obećanja, potkopavajući tako svoj kredibilitet u regiji i zauzvrat stvarajući vakuum koji Rusija, Kina i drugi akteri revno iskorištavaju. Velike dezinformacijske i propagandne kampanje destabilizirale su demokratske institucije i napore na pomirenju.

U sadašnjem geopolitičkom kontekstu, ne možemo si dopustiti nastaviti zanemarivati regiju koja se često smatra najosjetljivijom točkom Europe. Uostalom, sigurnost u Europskoj uniji neodvojiva je od sigurnosti i stabilnosti u našem neposrednom susjedstvu. Idući naprijed, moramo ispuniti svoje obveze na političkoj razini.

Nedavno je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila novi plan za zapadni Balkan, kojim se predlaže proaktivniji pristup proširenju, osiguravanje sigurnosti i stabilnosti u regiji i oživljavanje europske perspektive onih zemalja koje su krenule na svoje putovanje prema članstvu u EU u Sarajevu 1999. i na Zagrebačkom samitu 2000. godine. Nakon više od dvadeset godina, naša politika proširenja mora biti predvidljiva, koherentna i vjerodostojna.

U povodu desete obljetnice ulaska Republike Hrvatske u EU, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola ovoga je tjedna u Zagrebu odala počast ulozi koju Hrvatska ima u procesu europskih integracija zapadnog Balkana i pozvala na ubrzani proces proširenja, jer je to jedina sigurnosna garancija da te zemlje neće biti ostavljene izvan naše europske obitelji.

Ta predanost najbolje je iskazana tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a 2020. godine kada je predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon mnogo godina ponovno doveo proširenje na dnevni red Europske unije. Pod njegovim vodstvom Hrvatska je odigrala neospornu ulogu u deblokadi pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Zahvaljujući osobnim nastojanjima predsjednika Vlade Plenkovića skrenuta je pozornost na anomaliju Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini koja je obespravljivala Hrvate više od 20 godina i stavljala ih u položaj drugorazredne konstitutivne zajednice, a njegovim snažnim zalaganjem na europskoj razini zemlji je konačno dodijeljen kandidatski status za članstvo u EU u prosincu prošle godine. Hrvatska se kroz sve to pokazala dosljednom i iskrenom partnericom svim državama zapadnog Balkana i snažnom zagovornicom njihove europske integracije.

S obzirom na nadolazeću konferenciju EPP-a u Splitu, jedna bi poruka trebala biti najsnažnija – U svjetlu ruske agresije na Ukrajinu, uloga naše politike proširenja sve je samo ne smanjena. Naprotiv, proširenje ostaje najsnažnije geopolitičko oruđe koje EU ima na raspolaganju i vitalni instrument za poticanje mira i stabilnosti u kontinentalnoj Europi.

Ovaj članak objavljen je uoči konferencije Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) pod nazivom “Snažnija Europa: Sigurnost i obrana Unije i zapadnog Balkana” koju u ponedjeljak, 26. lipnja u Splitu organizira Željana Zovko, potpredsjednica Kluba zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu, zadužena za koordinaciju stajališta Grupe s EPP grupom u parlamentarnim skupštinama OESS-a, NATO-a i Vijeća Europe.