stdClass Object ( [id] => 225360 [title] => Drago Pilsel: Manjak solidarnosti gori je i od korupcije [alias] => drago-pilsel-manjak-solidarnosti-gori-je-i-od-korupcije [catid] => 297 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] => Autobiografska knjiga “Argentinski roman” Drage Pilsela (1962), priča o njegovu o odrastanju u ustaškom okruženju u Argentini, upravo je objavljen u izdanju Profila i prvi je roman toga pisca i novinara.

“Dovršavajući ovu knjigu u ljeto godine Gospodnje 2013. u Beogradu, stajao sam ispred Titova groba, kamo me je dovela potreba da kritički pristupim činjenicama i mitovima, te shvatio, kao da se budim nakon dugoga sna bivajući negdje između jave i stvarnosti, s 35 godina zakašnjenja, da mi je bila trebala biti pružena prilika da kroz vrijeme putujem s lakšom prtljagom od one kojom su me bili natovarili djedovi i roditelji te primorali da koračam pod silnim teretom strahovitih povijesnih zabluda.”, kaže Pilsel.

Je li ‘Argentinski roman’ literatura ili vaša ispovijed, psihoterapija?

- Napisan je kao ispovijed, nakon obavljene dugogodišnje psihoterapije, kada mi je rečeno da je knjiga nužna da se psihoterapija “zaokruži”, ako je takvo nešto moguće. Neki prijatelji, koji su već uspjeli pročitati roman, kažu da su ga čitali u hipu i često u suzama te da su neke stranice jako lijepe tako da se nadam kako će uvaženi književni kritičari biti milostivi i da neće sasjeći moj prvijenac u kojem vjerujem da ima i nešto literature.

Vrlo ste plodan pisac, pišete za brojne medije, a ovo vam je prvi roman. Kako to?

- Otkako mi je 1995. Slavenka Drakulić kazala da u meni čuči pisac, možda i dobar, nisam imao prilike stati dva mjeseca da napišem nešto osim one knjige o papi Franji lani, koja je bila brzopotezna reakcija na njegov izbor. Morale su se posložiti obiteljske situacije da mi se dogodi roman. Ja sam ga vidio u glavi, onako kako vidim kolumnu čim stavim naslov. Zaletavao sam se godinu dana, a roman sam napisao jako brzo.

Sada već skupljam priče koje sam pisao u Argentini i one koje su mi se dogodile ovdje. Pisat ću i nove jer me ovaj roman ohrabrio i ukoričit ću ih. Ako publika prihvati “Argentinski roman” idem dalje jer sam ispoštovao savjet mojega urednika, Miljenka Jergovića, da ne ispucam sve oko ove obiteljske sage odjednom. Ali imam i druge teme o kojima bih volio pisati, literarno.

Već dugo se, ali parcijalno, s vremena na vrijeme, ‘razgolićujete’ na vrlo otvoren i za mnoge i šokantan način, podastirete svoju obiteljsku anamnezu, ali i svoje traume - spomenut ću samo tekst koji ste napisali prije kojih godinu i pol dana o tome kako vas je u dobi od 12 godina spolno uznemiravao jedan svećenik. Je li vam time bilo lakše napisati ovu knjigu?

- To su bili pokušaji da krenem. Da sam mogao i imao vremena, možda bi ovaj roman izašao prije. Ali me je bilo i strah jer ovdje su ljudi neprijatni jedni prema drugima. Najveći hrvatski problem nije loše gospodarstvo, niti nezaposlenost, niti korupcija, već užasno slab smisao za solidarnost i za bratstvo. Ta moja razgolićavanja, kako ih zovete, bili su i apeli da budemo više ljudi, a manje Hrvati.

Dok ste pisali ‘Argentinski roman’ - kakvog ste čitatelja imali u mislima?

- Pisao sam kao da našu povijest pripovijedam mom pokojnom, točnije, nestalom bratu Branku, hrvatskom branitelju, pripadniku IV. ‘Jelićeve’ brigade. Zatim kao da će knjigu samo čitati mama, sestra i tata. Pa onda sam mislio na moje bivše prijatelje koji su me pretvorili u objekt frustracije što više nisu ‘’politička emigracija’’ već obična, zaboravljena, umirujuća, zabludnjela, međusobno slabo povezana grupa ljudi bez neke jasne budućnosti, koja mora slušati Dragina zanovijetanja, a ona ih diraju tamo gdje ih najviše peče, da budem blag. Pisao sam jer sam ih volio i jer bih želio da se probude i shvate koliko pogrešno čine veličajući i dalje Antu Pavelića i NDH.

Mislite li da će ova knjiga doprijeti do onih kojima eventualno najviše treba, onih kojima bi pomogla da osvijeste u sebi potrebu za promjenom svjetonazora?

- Nevjerojatno sam puno ljudi od 1992., kada sam ponovno postao civil, pa sve do danas, doslovno svaki dan na Facebooku imam takva pisma i poruke zahvalnosti, uvjerio da su promjene o kojima svjedočim u knjizi istinite i moguće. Dapače, nužne. Ali, Mesija nisam.

U nedjelju, sutra će moju priču slušati mnogi jer će me ugostiti Aleksandar Stanković u “Nedjeljom u 2” i to je važna platforma. Nažalost, važnija od same knjige. Ne zanosim se, ali radim pouzdano i konstantno. Sada i preko mog portala autograf.hr. Idemo polako. Jedna duša koja prestane mrziti je meni već ogroman uspijeh. Jer ja sam mrzio i znam koliko cijenim slobodu koja mi je darovana i koju uživam.

Po svemu sudeći, Vi ste trebali postati ‘karijerni terorist’. Otac vam je bio fašist i ubio je čovjeka, dio obitelji vam je bio nacističko-ustaški, vaš je otac nosio i oružje. Jeste li vi veliko razočaranje svojih roditelja? Jedan sin je poginuo u ratu, a drugi je - Drago Pilsel.


- Za tatu nisam. Zanimljivo. On je puno širi nego što sam mislio kada sam ga upoznao 1997. jer sam imao blijedo sjećanje s obzirom na to da nas je napustio 1972. kada mi je bilo 10 godina. Sve je u knjizi. Neka ljudi čitaju. Ne grize ta knjiga.

S majkom je malo drugačije jer ona živi u Buenos Airesu i okružena je s ne malim brojim zločestih, zapravo, zasljepljenih ljudi koji joj to govore: bravo za Branka, sina heroja, ali za Dragu te žalimo jer on je izdajnik, srboljubac, i slično. Prestrašno je to i da je maltretira franjevac koji služi Hrvatima. Ali mama se ne da i polako shvaća što ja to godinama pokušavam objasniti. Mama je izgubila sina i tu bol nitko od nas ne može dokučiti, osim majka koja traži sina nestaloga. Tako da sam s mamom maksimalno strpljiv.

Vaš život je ozbiljan argument protiv pedagoške paradigme da postajemo ono čemu su nas roditelji naučili i da se nakon punoljetnosti čovjek ne mijenja značajno. Kako vi gledate danas, kao odrastao muškarac, na moć i nemoć odgoja? Imate li djecu?

- Ja kažem da ne samo što možemo nego i moramo napustiti okvire tih obiteljskih anamneza, pogotovo ako se oslanjaju na mitove, strahove, naslijeđene mržnje, strašne gubitke, ili na neadekvatnu kulturu čitanja ili manjkavu duhovnost. Otac nisam, ali sam godinama bio pedagog i kateheta. Samo u Hrvatskoj sam imao kontakt s više od 700 mladih iz ratom opuštošenih krajeva, najviše iz Podunavlja. Najzanimljivije mi je bilo raditi seminar s omladinom iz Srebrenice i Vukovara i pratiti njihovu interakciju.

Perfektno shvaćaju što im se govori, ali se onda vraćaju u zatrovane sredine. Nemojmo se zavaravati: Hrvatska je jedno veliko bolesno društvo: nedostaje nam empatija, sućut, milosrđe. A imali smo ga u ratu. Pamtim da se na početku srpske (i crnogorske) agresije na Republiku Hrvatsku često spominjao slučaj vukovarskog novinara Stjepana Penića, mučki ubijenoga i izmasakrirana u Dalju kod Osijeka. Penićeva supruga u razgovoru za Veritas, mjesečnik franjevaca konventualaca, u svoje i u ime svojih triju kćeri dotadašnjim susjedima i ubojicama svoga muža poručila: Mi vas ne mrzimo i sve vam opraštamo!

Poruka gospođe Penić, nekima možda daleka ili paradoksalna, pravi je kršćanski odgovor i dokaz da kada ne bismo bili toliko na udaru političkog primitivizma i onih koji svoju moralnu prazninu i duhovni nemir pretvaraju u osvetničku hajku, shvatili bismo da mnogo takvih heroja živi oko nas.
Naše su ulice i stadioni, javni život, puni mladića koji nalikuju onome mladiću kakav ste vi bili prije 1978. koju smatrate prijelomnom u životu. Što osjećate kad vidite mlade ljude s ustaškim znakovima na kapama, kad viču ‘Za dom spremni’, kad viču ‘Ubij Srbina’, ‘Ubij pedera’? Ima li nade za njih i za nas?

- Ima, naravno. Mora nam se dogoditi kultura mira kakva se dogodila Njemačkoj i Francuskoj. Spreman sam potrošiti život na tom zadatku. Neonacista ima, itekako, ne samo u Njemačkoj. Ali se kod takvih pojava reagira. Niko Kovač ne bi se ‘štel mješati’. Ali ja ga izazivam da, ako već brani Joa Šimunića, s bratom stane usred Berlina urlati ‘Sieg Heil!’. Naravno, neće. Znate zašto? Jer zna da će kao Nijemac fasovati tri godine. Ali ovdje se pravi da ne kuži stvar. Eh, jednog dana to više neće biti moguće, da se selektor Hrvatske nogometne reprezentacije pravi budalom.

Većina mladih ljudi, djece, želi, čak i podsvjesno, udovoljiti nekom autoritetu. Vi ste drastično odbacili autoritet roditelja - u ime kojeg autoriteta? Tko ili što Vam je na putu do ove točke vašeg života bio ‘zamjenski’ autoritet?

- Kada je tata nestao iz mojega života autoritet oca se sam srušio. Majčin autoritet sam zbacio 1979. kada sam se pokupio iz kuće. Od tada su mi autoriteti bili neki svećenici, Argentinci. Jorge Bergoglio (papa Franjo) i njegova subraća, jer su me naučili misliti i upoznali su me s najboljim argentinskim i latinoameričkim autorima.

Moji su autoriteti bili Jorge Luis Borges, Julio Cortázar, Ernesto Sábato, Roberto Arlt, Gabriel García Márquez... a onda naravno, jer sam odlučio postati teologom, Leonardo Boff, Gustavo Gutiérrez, Jon Sobrino, Hans Küng, Jürgen Moltmann, itd, te, iznad svega, Dietrich Bonhoeffer svojom “Etikom”. U Hrvatskoj sam također imao neke autoritete, moralne i političke. Spomenut ću tek Vladu Gotovca s kojim u knjizi “razgovaram”.

Studirali ste strojarstvo, novinarstvo, povijest latinoameričke političke misli, književnost i kršćansku duhovnost, a diplomirali ste i teologiju 2003. Bili ste oženjeni, stigao je i razvod, a onda ste se zaljubili u kćer njemačkih protestantskih misionara koja je djetinjstvo provela u srcu filipinske džungle… Ostavljate dojam ‘vječnog tragača’ - jeste li se pronašli? Je li knjiga ‘Argentinski roman’ cilj ili sredstvo toga pronalaska?

- Radni naslov knjige je bio “Smirivanje nemirne povijesti” jer sam se takvim osjećao: konačno smirenim. Miljenko je rekao da se knjiga treba zvati “Argentinski roman”. Onima koji kažu da lutam i da se nisam pronašao velim da je i njima ova knjiga posvećena: da se uvjere koliko griješe, jer je knjiga istinito svjedočanstvo smirene duše koja ne znači da je i mirna.

Uznemiruje me nepravda, uznemirava me divljačko ponašanje prema sirotinji. Jer siromasi su prava Božja djeca. Njima Isus kaže: “Vi ćete se nasititi. Vi ćete se smijati.” (Lk 6,21). A što govori bogatašima?: “Gladovat ćete! Jadikovat ćete i plakati!” (Lk 6,25).

Vi uporno i vrlo strastveno zagovarate pobratimstvo svih ljudi i stvorenja. Vrlo često nailazite na otpor, često ste predmet vrlo ružnih komentara… Osjećate li se pobratimski i s onima koji na vas pljuju? Drugim riječima, dokle seže vaše kršćansko milosrđe?

- Pružio sam ruku čovjeku koji je pucao na mojega brata. Ne mrzim i znam da ne smijem mrziti. Dovoljno sam zreo i iskusan da prepoznam i razlikujem glupost od zločestoće. Zločestima opraštam. Prve tješim.

Vaša je sudbina kao javne osobe ambivalentna - jedni vam nikad neće povjerovati da ste se dijametralno promijenili, drugi vam nikad neće oprostiti što se jeste promijenili i što upirete prstom u točke moguće promjene u svakome od nas. Vaša knjiga je dokument jedne drastične promjene, ali - čovjek se stalno mijenja. Ima li prostora u vama za još promjena?


- Bonhoeffer kaže ovako: “Bili smo nijemi svjedoci zlodjela, prani smo mnogim vodama, naučili smo umijeće pretvaranja i mnogoznačnog govora, preko iskustva postali smo nepovjerljivi prema ljudi­ma i često smo im morali ostati dužni istinu i slobodnu riječ, u neizdrživim sukobima postali smo mekušci ili možda čak i cinici”. A onda i ovo: “Nećemo trebati ni genije ni cinike, ni preziratelje ljudi, ni rafinirane takmičare, nego priproste, jednostavne, prave ljude.”

Hoće li naša nutarnja otpornost biti dovoljno jaka protiv onoga što nam je nametnuto i naša iskrenost prema samima sebi dovoljno bespoštedna da bismo opet našli put do jednostavnosti i čestitosti? Jesmo li dakle još potrebni? Jesmo, ako si priznamo da se moramo stalno mijenjati. Ajme, koliko toga još u sebi moram promijeniti!

Eda Vujević
foto: Goran Mehkek / CROPIX
[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ‘Argentinski roman’ [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2014-02-07 08:55:14 [created_by] => 39 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2014-02-07 09:21:06 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2014-02-08 11:53:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 5498 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 297 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture. [menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura [secure] => 0 [page_title] => Spektar [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2014/02/07/PSD/pil00.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "680x430" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 297 [name] => Spektar [alias] => spektar [description] => [parent] => 260 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 3 [params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7563323 Threads: 10 Questions: 1545360596 Slow queries: 4706064 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 111058417 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 52 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /sd-plus/spektar ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 376 [name] => Arhiva [alias] => arhiva [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /arhiva ) [1] => stdClass Object ( [id] => 296 [name] => Stil [alias] => stil [parent] => 260 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /sd-plus/stil ) ) [link] => /sd-plus/spektar/drago-pilsel-manjak-solidarnosti-gori-je-i-od-korupcije-225360 [printLink] => /sd-plus/spektar/drago-pilsel-manjak-solidarnosti-gori-je-i-od-korupcije-225360?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 189131 [name] => DragoPilsel [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => dragopilsel [link] => /tag/dragopilsel ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ‘Argentinski roman’ [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Drago Pilsel: Manjak solidarnosti gori je i od korupcije [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-13-20-10-57-39 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/02/07/PSD/pil00.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/02/07/PSD/pil00.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}Autobiografska knjiga “Argentinski roman” Drage Pilsela (1962), priča o njegovu o odrastanju u ustaškom okruženju u Argentini, upravo je objavljen u izdanju Profila i prvi je roman toga pisca i novinara.

“Dovršavajući ovu knjigu u ljeto godine Gospodnje 2013. u Beogradu, stajao sam ispred Titova groba, kamo me je dovela potreba da kritički pristupim činjenicama i mitovima, te shvatio, kao da se budim nakon dugoga sna bivajući negdje između jave i stvarnosti, s 35 godina zakašnjenja, da mi je bila trebala biti pružena prilika da kroz vrijeme putujem s lakšom prtljagom od one kojom su me bili natovarili djedovi i roditelji te primorali da koračam pod silnim teretom strahovitih povijesnih zabluda.”, kaže Pilsel.

Je li ‘Argentinski roman’ literatura ili vaša ispovijed, psihoterapija?

- Napisan je kao ispovijed, nakon obavljene dugogodišnje psihoterapije, kada mi je rečeno da je knjiga nužna da se psihoterapija “zaokruži”, ako je takvo nešto moguće. Neki prijatelji, koji su već uspjeli pročitati roman, kažu da su ga čitali u hipu i često u suzama te da su neke stranice jako lijepe tako da se nadam kako će uvaženi književni kritičari biti milostivi i da neće sasjeći moj prvijenac u kojem vjerujem da ima i nešto literature.

Vrlo ste plodan pisac, pišete za brojne medije, a ovo vam je prvi roman. Kako to?

- Otkako mi je 1995. Slavenka Drakulić kazala da u meni čuči pisac, možda i dobar, nisam imao prilike stati dva mjeseca da napišem nešto osim one knjige o papi Franji lani, koja je bila brzopotezna reakcija na njegov izbor. Morale su se posložiti obiteljske situacije da mi se dogodi roman. Ja sam ga vidio u glavi, onako kako vidim kolumnu čim stavim naslov. Zaletavao sam se godinu dana, a roman sam napisao jako brzo.

Sada već skupljam priče koje sam pisao u Argentini i one koje su mi se dogodile ovdje. Pisat ću i nove jer me ovaj roman ohrabrio i ukoričit ću ih. Ako publika prihvati “Argentinski roman” idem dalje jer sam ispoštovao savjet mojega urednika, Miljenka Jergovića, da ne ispucam sve oko ove obiteljske sage odjednom. Ali imam i druge teme o kojima bih volio pisati, literarno.

Već dugo se, ali parcijalno, s vremena na vrijeme, ‘razgolićujete’ na vrlo otvoren i za mnoge i šokantan način, podastirete svoju obiteljsku anamnezu, ali i svoje traume - spomenut ću samo tekst koji ste napisali prije kojih godinu i pol dana o tome kako vas je u dobi od 12 godina spolno uznemiravao jedan svećenik. Je li vam time bilo lakše napisati ovu knjigu?

- To su bili pokušaji da krenem. Da sam mogao i imao vremena, možda bi ovaj roman izašao prije. Ali me je bilo i strah jer ovdje su ljudi neprijatni jedni prema drugima. Najveći hrvatski problem nije loše gospodarstvo, niti nezaposlenost, niti korupcija, već užasno slab smisao za solidarnost i za bratstvo. Ta moja razgolićavanja, kako ih zovete, bili su i apeli da budemo više ljudi, a manje Hrvati.

Dok ste pisali ‘Argentinski roman’ - kakvog ste čitatelja imali u mislima?

- Pisao sam kao da našu povijest pripovijedam mom pokojnom, točnije, nestalom bratu Branku, hrvatskom branitelju, pripadniku IV. ‘Jelićeve’ brigade. Zatim kao da će knjigu samo čitati mama, sestra i tata. Pa onda sam mislio na moje bivše prijatelje koji su me pretvorili u objekt frustracije što više nisu ‘’politička emigracija’’ već obična, zaboravljena, umirujuća, zabludnjela, međusobno slabo povezana grupa ljudi bez neke jasne budućnosti, koja mora slušati Dragina zanovijetanja, a ona ih diraju tamo gdje ih najviše peče, da budem blag. Pisao sam jer sam ih volio i jer bih želio da se probude i shvate koliko pogrešno čine veličajući i dalje Antu Pavelića i NDH.

Mislite li da će ova knjiga doprijeti do onih kojima eventualno najviše treba, onih kojima bi pomogla da osvijeste u sebi potrebu za promjenom svjetonazora?

- Nevjerojatno sam puno ljudi od 1992., kada sam ponovno postao civil, pa sve do danas, doslovno svaki dan na Facebooku imam takva pisma i poruke zahvalnosti, uvjerio da su promjene o kojima svjedočim u knjizi istinite i moguće. Dapače, nužne. Ali, Mesija nisam.

U nedjelju, sutra će moju priču slušati mnogi jer će me ugostiti Aleksandar Stanković u “Nedjeljom u 2” i to je važna platforma. Nažalost, važnija od same knjige. Ne zanosim se, ali radim pouzdano i konstantno. Sada i preko mog portala autograf.hr. Idemo polako. Jedna duša koja prestane mrziti je meni već ogroman uspijeh. Jer ja sam mrzio i znam koliko cijenim slobodu koja mi je darovana i koju uživam.

Po svemu sudeći, Vi ste trebali postati ‘karijerni terorist’. Otac vam je bio fašist i ubio je čovjeka, dio obitelji vam je bio nacističko-ustaški, vaš je otac nosio i oružje. Jeste li vi veliko razočaranje svojih roditelja? Jedan sin je poginuo u ratu, a drugi je - Drago Pilsel.


- Za tatu nisam. Zanimljivo. On je puno širi nego što sam mislio kada sam ga upoznao 1997. jer sam imao blijedo sjećanje s obzirom na to da nas je napustio 1972. kada mi je bilo 10 godina. Sve je u knjizi. Neka ljudi čitaju. Ne grize ta knjiga.

S majkom je malo drugačije jer ona živi u Buenos Airesu i okružena je s ne malim brojim zločestih, zapravo, zasljepljenih ljudi koji joj to govore: bravo za Branka, sina heroja, ali za Dragu te žalimo jer on je izdajnik, srboljubac, i slično. Prestrašno je to i da je maltretira franjevac koji služi Hrvatima. Ali mama se ne da i polako shvaća što ja to godinama pokušavam objasniti. Mama je izgubila sina i tu bol nitko od nas ne može dokučiti, osim majka koja traži sina nestaloga. Tako da sam s mamom maksimalno strpljiv.

Vaš život je ozbiljan argument protiv pedagoške paradigme da postajemo ono čemu su nas roditelji naučili i da se nakon punoljetnosti čovjek ne mijenja značajno. Kako vi gledate danas, kao odrastao muškarac, na moć i nemoć odgoja? Imate li djecu?

- Ja kažem da ne samo što možemo nego i moramo napustiti okvire tih obiteljskih anamneza, pogotovo ako se oslanjaju na mitove, strahove, naslijeđene mržnje, strašne gubitke, ili na neadekvatnu kulturu čitanja ili manjkavu duhovnost. Otac nisam, ali sam godinama bio pedagog i kateheta. Samo u Hrvatskoj sam imao kontakt s više od 700 mladih iz ratom opuštošenih krajeva, najviše iz Podunavlja. Najzanimljivije mi je bilo raditi seminar s omladinom iz Srebrenice i Vukovara i pratiti njihovu interakciju.

Perfektno shvaćaju što im se govori, ali se onda vraćaju u zatrovane sredine. Nemojmo se zavaravati: Hrvatska je jedno veliko bolesno društvo: nedostaje nam empatija, sućut, milosrđe. A imali smo ga u ratu. Pamtim da se na početku srpske (i crnogorske) agresije na Republiku Hrvatsku često spominjao slučaj vukovarskog novinara Stjepana Penića, mučki ubijenoga i izmasakrirana u Dalju kod Osijeka. Penićeva supruga u razgovoru za Veritas, mjesečnik franjevaca konventualaca, u svoje i u ime svojih triju kćeri dotadašnjim susjedima i ubojicama svoga muža poručila: Mi vas ne mrzimo i sve vam opraštamo!

Poruka gospođe Penić, nekima možda daleka ili paradoksalna, pravi je kršćanski odgovor i dokaz da kada ne bismo bili toliko na udaru političkog primitivizma i onih koji svoju moralnu prazninu i duhovni nemir pretvaraju u osvetničku hajku, shvatili bismo da mnogo takvih heroja živi oko nas.
Naše su ulice i stadioni, javni život, puni mladića koji nalikuju onome mladiću kakav ste vi bili prije 1978. koju smatrate prijelomnom u životu. Što osjećate kad vidite mlade ljude s ustaškim znakovima na kapama, kad viču ‘Za dom spremni’, kad viču ‘Ubij Srbina’, ‘Ubij pedera’? Ima li nade za njih i za nas?

- Ima, naravno. Mora nam se dogoditi kultura mira kakva se dogodila Njemačkoj i Francuskoj. Spreman sam potrošiti život na tom zadatku. Neonacista ima, itekako, ne samo u Njemačkoj. Ali se kod takvih pojava reagira. Niko Kovač ne bi se ‘štel mješati’. Ali ja ga izazivam da, ako već brani Joa Šimunića, s bratom stane usred Berlina urlati ‘Sieg Heil!’. Naravno, neće. Znate zašto? Jer zna da će kao Nijemac fasovati tri godine. Ali ovdje se pravi da ne kuži stvar. Eh, jednog dana to više neće biti moguće, da se selektor Hrvatske nogometne reprezentacije pravi budalom.

Većina mladih ljudi, djece, želi, čak i podsvjesno, udovoljiti nekom autoritetu. Vi ste drastično odbacili autoritet roditelja - u ime kojeg autoriteta? Tko ili što Vam je na putu do ove točke vašeg života bio ‘zamjenski’ autoritet?

- Kada je tata nestao iz mojega života autoritet oca se sam srušio. Majčin autoritet sam zbacio 1979. kada sam se pokupio iz kuće. Od tada su mi autoriteti bili neki svećenici, Argentinci. Jorge Bergoglio (papa Franjo) i njegova subraća, jer su me naučili misliti i upoznali su me s najboljim argentinskim i latinoameričkim autorima.

Moji su autoriteti bili Jorge Luis Borges, Julio Cortázar, Ernesto Sábato, Roberto Arlt, Gabriel García Márquez... a onda naravno, jer sam odlučio postati teologom, Leonardo Boff, Gustavo Gutiérrez, Jon Sobrino, Hans Küng, Jürgen Moltmann, itd, te, iznad svega, Dietrich Bonhoeffer svojom “Etikom”. U Hrvatskoj sam također imao neke autoritete, moralne i političke. Spomenut ću tek Vladu Gotovca s kojim u knjizi “razgovaram”.

Studirali ste strojarstvo, novinarstvo, povijest latinoameričke političke misli, književnost i kršćansku duhovnost, a diplomirali ste i teologiju 2003. Bili ste oženjeni, stigao je i razvod, a onda ste se zaljubili u kćer njemačkih protestantskih misionara koja je djetinjstvo provela u srcu filipinske džungle… Ostavljate dojam ‘vječnog tragača’ - jeste li se pronašli? Je li knjiga ‘Argentinski roman’ cilj ili sredstvo toga pronalaska?

- Radni naslov knjige je bio “Smirivanje nemirne povijesti” jer sam se takvim osjećao: konačno smirenim. Miljenko je rekao da se knjiga treba zvati “Argentinski roman”. Onima koji kažu da lutam i da se nisam pronašao velim da je i njima ova knjiga posvećena: da se uvjere koliko griješe, jer je knjiga istinito svjedočanstvo smirene duše koja ne znači da je i mirna.

Uznemiruje me nepravda, uznemirava me divljačko ponašanje prema sirotinji. Jer siromasi su prava Božja djeca. Njima Isus kaže: “Vi ćete se nasititi. Vi ćete se smijati.” (Lk 6,21). A što govori bogatašima?: “Gladovat ćete! Jadikovat ćete i plakati!” (Lk 6,25).

Vi uporno i vrlo strastveno zagovarate pobratimstvo svih ljudi i stvorenja. Vrlo često nailazite na otpor, često ste predmet vrlo ružnih komentara… Osjećate li se pobratimski i s onima koji na vas pljuju? Drugim riječima, dokle seže vaše kršćansko milosrđe?

- Pružio sam ruku čovjeku koji je pucao na mojega brata. Ne mrzim i znam da ne smijem mrziti. Dovoljno sam zreo i iskusan da prepoznam i razlikujem glupost od zločestoće. Zločestima opraštam. Prve tješim.

Vaša je sudbina kao javne osobe ambivalentna - jedni vam nikad neće povjerovati da ste se dijametralno promijenili, drugi vam nikad neće oprostiti što se jeste promijenili i što upirete prstom u točke moguće promjene u svakome od nas. Vaša knjiga je dokument jedne drastične promjene, ali - čovjek se stalno mijenja. Ima li prostora u vama za još promjena?


- Bonhoeffer kaže ovako: “Bili smo nijemi svjedoci zlodjela, prani smo mnogim vodama, naučili smo umijeće pretvaranja i mnogoznačnog govora, preko iskustva postali smo nepovjerljivi prema ljudi­ma i često smo im morali ostati dužni istinu i slobodnu riječ, u neizdrživim sukobima postali smo mekušci ili možda čak i cinici”. A onda i ovo: “Nećemo trebati ni genije ni cinike, ni preziratelje ljudi, ni rafinirane takmičare, nego priproste, jednostavne, prave ljude.”

Hoće li naša nutarnja otpornost biti dovoljno jaka protiv onoga što nam je nametnuto i naša iskrenost prema samima sebi dovoljno bespoštedna da bismo opet našli put do jednostavnosti i čestitosti? Jesmo li dakle još potrebni? Jesmo, ako si priznamo da se moramo stalno mijenjati. Ajme, koliko toga još u sebi moram promijeniti!

Eda Vujević
foto: Goran Mehkek / CROPIX
[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/drago-pilsel-manjak-solidarnosti-gori-je-i-od-korupcije-225360 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=eabfb4af71430d10cba6fd8d7bcfbdb24c246d88 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Drago+Pilsel%3A+Manjak+solidarnosti+gori+je+i+od+korupcije&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fdrago-pilsel-manjak-solidarnosti-gori-je-i-od-korupcije-225360 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fdrago-pilsel-manjak-solidarnosti-gori-je-i-od-korupcije-225360 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => ‘Argentinski roman’ [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Spektar‘Argentinski roman’

Drago Pilsel: Manjak solidarnosti gori je i od korupcije

Piše PSD.
8. veljače 2014. - 12:53
Autobiografska knjiga “Argentinski roman” Drage Pilsela (1962), priča o njegovu o odrastanju u ustaškom okruženju u Argentini, upravo je objavljen u izdanju Profila i prvi je roman toga pisca i novinara.

“Dovršavajući ovu knjigu u ljeto godine Gospodnje 2013. u Beogradu, stajao sam ispred Titova groba, kamo me je dovela potreba da kritički pristupim činjenicama i mitovima, te shvatio, kao da se budim nakon dugoga sna bivajući negdje između jave i stvarnosti, s 35 godina zakašnjenja, da mi je bila trebala biti pružena prilika da kroz vrijeme putujem s lakšom prtljagom od one kojom su me bili natovarili djedovi i roditelji te primorali da koračam pod silnim teretom strahovitih povijesnih zabluda.”, kaže Pilsel.

Je li ‘Argentinski roman’ literatura ili vaša ispovijed, p...
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. svibanj 2024 22:10