SD Dojavi
OSMRTNICE
PRETPLATA
PREMIUM
stdClass Object ( [id] => 173284 [title] => Daniel Rafaelić: Grke napokon vraćamo na Brač [alias] => daniel-rafaelic-grke-napokon-vracamo-na-brac [catid] => 297 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] => Ako je 2011. program Pučiških filmskih večeri bio neujednačen, ove je godine, kad manifestacija slavi treće izdanje, još neujednačeniji, ali i zanimljiviji s filmovima za koje su sinefili možda čuli, no mahom ih nisu vidjeli. Neujednačenost je, govori Daniel Rafaelić, deviza manifestacije i zbog nje velikodušnim domaćinima Pučišćanima nikad nije dosadno. Od samog početka ideja je ionako bila prikazati što raznovrsniji filmski program koji će ljude zainteresirati za jako (jako) stare filmove koji su nekad davno bili snimani u Dalmaciji.

- Ove godine posebni biser Pučiških filmskih večeri je film “Avanture Odiseja“ iz 1968. godine. To je malo poznati film Franca Rossija sastavljen od iznimno popularne TV serije “Odiseja“. Za nju svi znaju, “Odiseja“ je svevremenski odglumio Bekim Fehmiu, Penelopu Irena Papas, a tu je i velik broj naših glumaca – Ivica Pajer, Ilija Ivezić i drugi. Međutim, sami film je potpuno nepoznat. Posebna draž je što je “Odiseja“ snimana na Jadranu te posebno na skrivenim bračkim uvalama čime je sjajno dočaran Homerov vremenski horizont - otkriva nam Rafaelić na početku intervjua.

Ako se taj podatak poveže s višestoljetnom pučkom predajom kako je Odisej plovio upravo Jadranom (Jasen Boko upravo je ovih dana o tome objavio knjigu), a Pučišća imaju film sniman na tim mitološkim lokacijama – to onda govori samo za sebe.
- Često je stručna literatura pokušala naći odgovor na pitanje zašto su antički Grci u svojoj kolonizaciji istočne obale Jadrana preskočili Brač ili, ako to i nisu učinili, gdje su materijalni dokazi? “Avanturama Odiseja“ Pučiške filmske večeri vratiti će napokon Grke na Brač – nastavlja Rafaelić.

Posebnu pozornost treba obratiti i na kratki njemački igrani film iz 1937. "Lied der Adria" ozvučen glazbom Ive Tijardovića, inače nastao kao "side" projekt uz "Princezu koralja", a sniman je u Splitu, Omišu, na Braču... s lokalnim, našim ljudima kao glumcima.
- Udruga KINOFON, kojoj predsjedam, kao misiju je postavila kopanje i pronalaženje tzv. arhivskih filmova koji su svojevremeno bili snimani na hrvatskom povijesnom prostoru. Protekle godine tako sam u Berlinu otkrio sjajan njemački dokumentarac “Morske životinje“ u Jadranu, dok je kolega Leon Rizmaul sad pronašao “Lied der Adria“. Film je to koji je bio samo fragmentarno poznat iz literature i o kojem se doslovno ništa nije znalo. Sada, nakon sondiranja, pronalaska samog filma, ali i popratnih materijala moguće je rekonstruirati čitavu priču iz davne 1936. Paralelno s “Princezom koralja“ dio ekipe snima tzv. kultur-film, kratki igrano-dokumentarni film u kojem glume domaći ljudi. Prvotno nazvan “In Banner Kaiser Diokletians“, dakle “Pod barjakom cara Dioklecijana“, film je na premijeri u Berlinu 1937. dobio nevjerojatnu političku podršku tadašnje vlade Kraljevine Jugoslavije predvođene Milanom Stojadinovićem. Bio je to film koji je trebao biti prvi u nizu zajedničkih filmskih projekata koje su Njemačka i Kraljevina Jugoslavija trebale ostvariti – koprodukcije u pravom smislu. Ne čudi stoga da je Josip Štolcer Slavenski, koji je već surađivao s Nijemcima ranih tridesetih, predložio da glazbu za film “Lied der Adria“, ali i “Princeza Koralja“ piše upravo Ivo Tijardović. Čitati dokumente i press clippinge o njegovom tadašnjem uspjehu zaista je uzbudljivo. Ne samo da je film bio sjajno primljen i gledan, nego je zahvaljujući upravo tom filmu i opernoj ariji o Dioklecijanu Tijardović koncertirao po čitavoj Njemačkoj.

DANIEL_RAFAELIC2-090712.1
Prikazat ćete i spomenutu "Princezu koralja" s Itom Rinom, o kojem je u svom dnevniku pisao jedan Goebbels?
- Ono što je iznimno zanimljivo kod većine njemačkih filmova koji su snimani kod nas 30-ih jest upravo nedostatak bilo kakve ideologije. Ne smijemo zaboraviti da se radi o vremenu nacizma, dakle jednom od najmračnijih razdoblja ljudske povijesti i tim više čude njemački pustolovni filmovi, mjuzikli i vodvilji koji su se redovito tada snimali kod nas. Eskapizam je bio deviza za kojom se povodilo. Gledati u tom kontekstu “Princezu Koralja“ posebno je zanimljivo. Zabavni romantično-pustolovni film s izraženom socijalnom komponentom bila je čak i u to vrijeme rijetkost. Ipak, film nije dobro prošao u kinima. Razlog valja najvjerojatnije tražiti i u osobnom animozitetu koji je zloglasni Ministar propagande dr. Joseph Goebbels imao prema Iti Rini – ona je svojevremeno o tome detaljno govorila. U svom dnevniku, inače sjajnom izvoru za poznavanje kinematografije Trećeg Reicha, Goebbels spominje i “Princezu koralja“. Podrugljivo film naziva “Princeza Kozaka“ (!) te ga jednostavno zove trivijalnim iako hvali glumački nastup Njemice Hilde Sessak. “Princeza koralja“, u kolektivnom pamćenju vjerojatno najpoznatiji film ikad snimljen u Dalmaciji, prikazivala se već ranijih godina ali bez konteksta. Naime, sad uz sami film “ide“ i “Lied der Adria“, ali i popratna izložba od čak 40 fotografija sa snimanja samog filma na te brojni propagandni materijali koje smo pronašli u Berlinskim arhivima. O njihovoj vrijednosti nije potrebno govoriti.

Iz Jugoslavenske Kinoteke nabavili ste film otvaranja - "Marko Polo", spektakl iz 1965. započet s Alainom Delonom u glavnoj ulozi i sniman kod nas, s naglaskom na Dalmaciju, no kad je propao krenulo se ispočetka s Horstom Buholzom, Orsonom Wellesom i Anthonyjem Quinnom. Zanimljivo, producent Raul Levi se ubio nakon premijere filma...
- “Marko Polo“ jedan je od onih nesretnih filmova koji su trebali biti veliki spektakli, ali igrom raznih okolnosti, to nisu nikad postali. Poput “Dugih brodova“ koje smo prikazali prošle godine, “Marko Polo“ ima sve odlike sjajnog filma 60-ih, međutim zla kob Raula Levija nije pomogla ovom sjajnom filmu. “Marko Polo“ otvorit će III. pučiške filmske večeri a posebnost je to što će prije filma biti prikazan i iznimno rijedak dokumentarni materijal sa snimanja ovog filma – ne samo da tako “imamo“ Orsona Wellesa i Anthonyja Quinna, već je tu i, tada još živi, sam Raul Levi koji nas vodi po setovima “Marka Pola“. Zaista – neprocjenjivo!

Spominjući Jugoslavensku Kinoteku, izazvali ste omanje kontroverze kad ste u javnost izašli s podatkom da ona dobro čuva građu hrvatske filmske baštine nastale do 1990., odnosno da se ne bi trebalo insistirati na vraćanju te građe. Zašto to mislite?
- Zbog čega bi oni nama vratili nešto što smo im mi svojevoljno - podvlačim – svojevoljno predali još 1948.? Tada je, naime, u Beogradu osnovana centralna Kinoteka u kojoj se čuvala sva filmska baština svih jugoslavenskih republika i bilo je najlogičnije da se baština čuva u za to pripremljenim uvjetima. Moglo je to tada ostati i u Zagrebu, ali bi danas od svega toga imali samo prah. Kad je 1979. osnovana Hrvatska kinoteka, započeo je dobrovoljni povrat traženih filmskih materijala iz Beograda u Zagreb. Tako smo i dobili filmove Jadran filma, Škole narodnog zdravlja i dr. Tko nam je kriv što se tada, u skladu sa zloglasnom hrvatskom šutnjom nitko nije usudio zatražiti materijale iz NDH ili Kraljevine Jugoslavije – tada je bila prilika za to – sada ne. Jugoslavenska kinoteka u Beogradu peta je kinoteka po važnosti u svijetu i sjajno skrbi i o našim filmovima. Nemojmo zaboraviti koliko je novaca tamo desetljećima ulagano u restauraciju i naše baštine. Da tome nije tako, ne bi brojni hrvatski producenti od Beograda godinama dobivali filmske materijale u sjajnom stanju. Da se nekim nadrealnim čudom sav taj filmski materijal odluči dovesti u Hrvatsku, trošak višedesetljetne ležarine bio bi golem, transporta isto, ali sve to je manji problem – što sa filmovima? Dobili bismo, naravno, ne one restaurirane filmove – njih su iz poreza platili građani Srbije – već originale koje bi ionako trebalo (ponovno) restaurirati. U državi poput naše gdje se filmska baština sustavno uništava umjesto da se čuva, baš me zanima tko bi izdvojio toliki novac.

Koliko vam je zahtjevno u recesiji vaditi filmove iz naftalina? Što je sve potrebno za jedan takav proces?
- Filmovi iz naftalina... sjajno ste to rekli! Za to je potrebno poznavati povijest, povijest filma, ali i filmsku praksu i teoriju, strane jezike, socijalnu povijest, arhivistiku, pa i diplomaciju. Ipak, sve to čovjek nekako savlada, no ako nemate sredstava onda ste zaista onemogućeni u svom radu. Hrvatski audiovizualni centar i Općina Pučišća jedini financiraju naša istraživanja i unatoč izvrsnim rezultatima u zadnjih pet godina, ništa se po tom pitanju nije promijenilo. Svaki pronalazak svjedoči ponajviše o nama samima i zbog toga se borim za to. Dalmacija sačuvana u njemačkim filmovima 30-ih nije Dalmacija sačuvana u njemačkim filmovima 60-ih. Svaki od tih filmova jedna je vremenska kapsula koja zauvijek čuva naše ljude, običaje, gradove... ako dopustimo da to propadne, onda nema razlike između nas i onih Eloia iz “Vremenskog stroja“ Herberta Georgea Wellsa.

Koliko se istinski cijeni rad jednog povjesničara filma u domaćim krugovima ili prednjače međunarodni kao što to često biva?
- Struka na domaćem terenu to izuzetno cijeni i prepoznaje kao vrlo važnu stvar, međutim problem je u tome što je struka na svaki mogući način ušutkana i bačena van okvira. Stoga je ključ u međunarodnoj sceni. Dat ću vam primjer: imao sam čas napisati poglavlje knjige koja govori o utjecaju kinematografije III. Reicha na okupirane ili satelitske države, pod nazivom “Cinema and the Swastika“. Knjiga je istog trena po objavljivanju postala rasprodani bestseler te je 2009. proglašena najboljom knjigom o filmu na svijetu. Kod nas je sve to prošlo nezapaženo. Ipak, najponosniji sam na nagradu Vjekoslav Majcen koju mi je dodijelilo Hrvatsko društvo filmskih kritičara upravo za moj rad na polju filmske arheologije – to je struka i to je važno!
DANIEL_RAFAELIC3-090712.1
Vratimo se na Pučiške filmske večeri. Jesu li one konkurencija Supetar Super Film Festivalu?
- Kako npr. njemački film iz 1937., dakle crno-bijeli film, sa mono zvukom i 4:3 slikom može danas uopće nekom konkurirati? Kolege iz Supetar Film Festivala sjajno rade svoj projekt, a to je filmski festival. Pučišća imaju filmske večeri i to je jedinstvena nostalgična forma koja potiče i podsjeća na odlazak u kino i suočavanje s filmskom poviješću. Kako je Brač prošle godine prozvan otokom filma, sjajno je da imate mjesto gdje najprije pogledate ono relevantno iz dokumentarne produkcije u Supetru, a zatim putujete kroz vrijeme u Pučišćima. Zato je to čaroban otok i zato ga Grci zasigurno nisu preskočili.

U pučiškom kinu ste, rekoste, kao dijete gledali sve ono najvažnije što je kinematografija 80-ih mogla ponuditi, pa i akciće Chucka Norrisa. Ove godine, dašak 80-ih vraćate s projekcijom "Božjeg oklopa" na Pučiškim filmskim večerima.
- Na nedavnom predavanju u Muzeju grada Zagreba napravio sam “case-study“ upravo na “Božjem oklopu“. Hongkonški akcioni film smatra se podcijenjenom formom, međutim kad je taj žanr sniman upravo na našim lokacijama onda ga treba, kako ste rekli, izvaditi iz naftalina. Oduvijek sam prezirao akademizam u procjeni filmova – zar ćemo degradirati vrijednost akcijskih filmova zato jer se ljudi unutra tuku? Taj žanr jest utočište i za nenormalnu količinu konfekcije i smeća, ali npr. najveći akcijski junak svih vremena, Bruce Willis, ujedno je i jedan od najboljih glumaca ikad proizašlih iz Hollywooda. Možemo li se priuštiti luksuz pa otpisati Willisa? Ja smatram da ne možemo. Još da dođe snimati neki akcijski film u Hrvatsku...

Kakva je šansa da uistinu i ugostite jedno takvo ime, nekog stranog zvjezdanog gosta?
- Vjerujte, sutra bih ugostio Madonnu na Braču, organizirao retrospektivu njenih filmova (glumačkih i redateljskih) i pokazao ljudima da su njeni, često osporavani, napori u kinematografiji iznimno zanimljivi i relevantni. Nije to nemoguće, no kako na to uopće pomišljati u Pučišćima, mjestu koje je toliko mnogo propatilo posljednjih 20 godina? Kome glumiti crveni tepih ako znate da je mjesto podijeljeno? Rane su svježe, ali će jednom zacijeliti. Kada svi zajedno ozdravimo od nasilja koje je nad Pučišćima posljednjih dvadeset godina provodio krupni kapital, kada se napokon utvrdi odgovornost onih koji su Pučiško bogatstvo ušmrkali u svoj nos umjesto da ga upumpaju u samo mjesto, tek onda ćemo dovoditi strane goste. Posebno me zbog toga raduje što u svojim promišljanjima imam bezrezervnu podršku Općine Pučišća i njenog načelnika. Bez te, višegodišnje podrške, filmskih večeri ne bi bilo.

Dotad, Pučiške večeri će ove godine upriličiti hommage Karlu Buliću s filmom "Goli čovik" Obrada Gluščevića. Bulić je stalni pučiški gost. Zašto baš on?
- S hommageom Karlu Buliću započeli smo još prošle godine s filmom “Servantes iz Malog mista“. Kako sam kao dijete imao tu privilegiju provoditi u Pučišćima značajno više vremena od uobičajenog ljetovanja, nikad neću zaboraviti kada sam kao mali gledao “Naše malo misto“ upravo u Pučišćima. Svako jutro, sreo bih dotura Luiđija, genijalnog Karla Bulića, kako sa svojim nevjerojatno bijelim psom šeće pučiškom rivom. Probajte sad zamisliti što je to moglo značiti za malo djete. Zaljubite se odmah u film, glumu i sve vezano uz to. Bulić je bio jedan od najdražih Pučiških gostiju i ovo je mali hommage kojim održavamo njegov plamen živim.

Tradicija je i film "Goubbiah" kojeg je, u suradnji s Pučiškim filmskim večerima, ove godine zavrtio i FMFS na nultom danu. Hoće li to postati nova tradicija, suradnja vas i FMFS-a?
- Da, “Goubbiah“, francuski pustolovni film sniman u Pučišćima, Trogiru i Pisku svake se godine prikazuje u Pučišćima. Ljubaznošću Alena Munitića i FMFS-a imao sam priliku gostovati na festivalu i na Bačvicama pokazati “Goubbiah“. Platno u vodi, ljudi na ručnicima uživaju u samom filmu – od toga ne može bolje. Zato me i veseli što pripremamo i projekciju filma “Goubbiah“ u Pisku.

U međuvremenu, dok mi pričamo, u Hrvatskoj se snima jedna velika produkcija – film o lady Di s Naomi Watts.
- Ponos koji sam osjetio kada sam oko zagrebačkog HNK vidio toliko kamiona i pravi, hollywoodski “trailer“ Naomi Watts, nemoguće je opisati. Podsjetilo me to na rane 80-e kad sam gledao snimanje serije “Vjetrovi rata“. Kao da smo napokon ponovno postali filmski interesantni svijetu. Jer, nemojmo smetnuti s uma da će za stotinjak godina netko negdje prikazivati taj film s Naomi Watts upravo ovako kako mi u Pučišćima prikazujemo filmove s Itom Rinom. Zato je to važno. Da ne spominjem i suradnju domaćih filmskih radnika sa stranim kolegama – to je iskustvo koje će se, nadam se, preliti i na hrvatske filmove.
MARKO NJEGIĆ
SNIMIO BORIS KOVAČEV/CROPIX

Tajnoviti dokumentarni drugijenac

Korežirali ste dokumentarac "Druga strana Wellesa" 2005. Planirate li opet stati iza kamere u dogledno vrijeme?
- O,da! Započeo sam pretprodukciju svog drugog dugometražnog dokumentarca. Tema mora, još neko vrijeme, ostati tajna jer u našoj branši postoji nekoliko pojedinaca koji pecaju tuđe teme te ih posude, snime film za kapital sumnjiva porijekla, te filmove nitko više ne vidi a tema ostaje potrošena. Stoga, izbjegnimo to. Znat ćete na vrijeme.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Posebni je biser malo poznati film ‘Avanture Odiseja’ iz 1968. godine. Sniman je u skrivenim bračkim uvalama, čime je sjajno dočaran Homerov vremenski horizont [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => povjesničar filma i organizator (trećih) pučiških filmskih večeri od 2. do 6. kolovoza [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2012-07-14 13:44:20 [created_by] => 25831 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2012-07-14 17:47:24 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2012-07-14 11:11:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 4088 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 297 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture. [menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura [secure] => 0 [page_title] => Spektar [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/images/2012/07/14/spektar/DANIEL_RAFAELIC-090712.1.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "700x466" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 297 [name] => Spektar [alias] => spektar [description] => [parent] => 260 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 3 [params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 15113563 Threads: 8 Questions: 3161771147 Slow queries: 7071664 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 235180567 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 51 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front06 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /sd-plus/spektar ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 376 [name] => Arhiva [alias] => arhiva [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /arhiva ) [1] => stdClass Object ( [id] => 296 [name] => Stil [alias] => stil [parent] => 260 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /sd-plus/stil ) ) [link] => /sd-plus/spektar/daniel-rafaelic-grke-napokon-vracamo-na-brac-173284 [printLink] => /sd-plus/spektar/daniel-rafaelic-grke-napokon-vracamo-na-brac-173284?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 199511 [name] => danielrafaelić [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => danielrafaelic [link] => /tag/danielrafaelic ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Posebni je biser malo poznati film ‘Avanture Odiseja’ iz 1968. godine. Sniman je u skrivenim bračkim uvalama, čime je sjajno dočaran Homerov vremenski horizont [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => povjesničar filma i organizator (trećih) pučiških filmskih večeri od 2. do 6. kolovoza [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Daniel Rafaelić: Grke napokon vraćamo na Brač [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => [name] => [username] => [email] => [password] => [password_clear] => [block] => [sendEmail] => [registerDate] => [lastvisitDate] => [activation] => [params] => [groups] => Array ( ) [guest] => 1 [lastResetTime] => [resetCount] => [requireReset] => [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [link] => /autor/2024-05-14-07-23-38-25831 [profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object ( [_errors:protected] => Array ( ) [gender] => ) [avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2012/07/14/spektar/DANIEL_RAFAELIC-090712.1.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2012/07/14/spektar/DANIEL_RAFAELIC-090712.1.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}Ako je 2011. program Pučiških filmskih večeri bio neujednačen, ove je godine, kad manifestacija slavi treće izdanje, još neujednačeniji, ali i zanimljiviji s filmovima za koje su sinefili možda čuli, no mahom ih nisu vidjeli. Neujednačenost je, govori Daniel Rafaelić, deviza manifestacije i zbog nje velikodušnim domaćinima Pučišćanima nikad nije dosadno. Od samog početka ideja je ionako bila prikazati što raznovrsniji filmski program koji će ljude zainteresirati za jako (jako) stare filmove koji su nekad davno bili snimani u Dalmaciji.

- Ove godine posebni biser Pučiških filmskih večeri je film “Avanture Odiseja“ iz 1968. godine. To je malo poznati film Franca Rossija sastavljen od iznimno popularne TV serije “Odiseja“. Za nju svi znaju, “Odiseja“ je svevremenski odglumio Bekim Fehmiu, Penelopu Irena Papas, a tu je i velik broj naših glumaca – Ivica Pajer, Ilija Ivezić i drugi. Međutim, sami film je potpuno nepoznat. Posebna draž je što je “Odiseja“ snimana na Jadranu te posebno na skrivenim bračkim uvalama čime je sjajno dočaran Homerov vremenski horizont - otkriva nam Rafaelić na početku intervjua.

Ako se taj podatak poveže s višestoljetnom pučkom predajom kako je Odisej plovio upravo Jadranom (Jasen Boko upravo je ovih dana o tome objavio knjigu), a Pučišća imaju film sniman na tim mitološkim lokacijama – to onda govori samo za sebe.
- Često je stručna literatura pokušala naći odgovor na pitanje zašto su antički Grci u svojoj kolonizaciji istočne obale Jadrana preskočili Brač ili, ako to i nisu učinili, gdje su materijalni dokazi? “Avanturama Odiseja“ Pučiške filmske večeri vratiti će napokon Grke na Brač – nastavlja Rafaelić.

Posebnu pozornost treba obratiti i na kratki njemački igrani film iz 1937. "Lied der Adria" ozvučen glazbom Ive Tijardovića, inače nastao kao "side" projekt uz "Princezu koralja", a sniman je u Splitu, Omišu, na Braču... s lokalnim, našim ljudima kao glumcima.
- Udruga KINOFON, kojoj predsjedam, kao misiju je postavila kopanje i pronalaženje tzv. arhivskih filmova koji su svojevremeno bili snimani na hrvatskom povijesnom prostoru. Protekle godine tako sam u Berlinu otkrio sjajan njemački dokumentarac “Morske životinje“ u Jadranu, dok je kolega Leon Rizmaul sad pronašao “Lied der Adria“. Film je to koji je bio samo fragmentarno poznat iz literature i o kojem se doslovno ništa nije znalo. Sada, nakon sondiranja, pronalaska samog filma, ali i popratnih materijala moguće je rekonstruirati čitavu priču iz davne 1936. Paralelno s “Princezom koralja“ dio ekipe snima tzv. kultur-film, kratki igrano-dokumentarni film u kojem glume domaći ljudi. Prvotno nazvan “In Banner Kaiser Diokletians“, dakle “Pod barjakom cara Dioklecijana“, film je na premijeri u Berlinu 1937. dobio nevjerojatnu političku podršku tadašnje vlade Kraljevine Jugoslavije predvođene Milanom Stojadinovićem. Bio je to film koji je trebao biti prvi u nizu zajedničkih filmskih projekata koje su Njemačka i Kraljevina Jugoslavija trebale ostvariti – koprodukcije u pravom smislu. Ne čudi stoga da je Josip Štolcer Slavenski, koji je već surađivao s Nijemcima ranih tridesetih, predložio da glazbu za film “Lied der Adria“, ali i “Princeza Koralja“ piše upravo Ivo Tijardović. Čitati dokumente i press clippinge o njegovom tadašnjem uspjehu zaista je uzbudljivo. Ne samo da je film bio sjajno primljen i gledan, nego je zahvaljujući upravo tom filmu i opernoj ariji o Dioklecijanu Tijardović koncertirao po čitavoj Njemačkoj.

DANIEL_RAFAELIC2-090712.1
Prikazat ćete i spomenutu "Princezu koralja" s Itom Rinom, o kojem je u svom dnevniku pisao jedan Goebbels?
- Ono što je iznimno zanimljivo kod većine njemačkih filmova koji su snimani kod nas 30-ih jest upravo nedostatak bilo kakve ideologije. Ne smijemo zaboraviti da se radi o vremenu nacizma, dakle jednom od najmračnijih razdoblja ljudske povijesti i tim više čude njemački pustolovni filmovi, mjuzikli i vodvilji koji su se redovito tada snimali kod nas. Eskapizam je bio deviza za kojom se povodilo. Gledati u tom kontekstu “Princezu Koralja“ posebno je zanimljivo. Zabavni romantično-pustolovni film s izraženom socijalnom komponentom bila je čak i u to vrijeme rijetkost. Ipak, film nije dobro prošao u kinima. Razlog valja najvjerojatnije tražiti i u osobnom animozitetu koji je zloglasni Ministar propagande dr. Joseph Goebbels imao prema Iti Rini – ona je svojevremeno o tome detaljno govorila. U svom dnevniku, inače sjajnom izvoru za poznavanje kinematografije Trećeg Reicha, Goebbels spominje i “Princezu koralja“. Podrugljivo film naziva “Princeza Kozaka“ (!) te ga jednostavno zove trivijalnim iako hvali glumački nastup Njemice Hilde Sessak. “Princeza koralja“, u kolektivnom pamćenju vjerojatno najpoznatiji film ikad snimljen u Dalmaciji, prikazivala se već ranijih godina ali bez konteksta. Naime, sad uz sami film “ide“ i “Lied der Adria“, ali i popratna izložba od čak 40 fotografija sa snimanja samog filma na te brojni propagandni materijali koje smo pronašli u Berlinskim arhivima. O njihovoj vrijednosti nije potrebno govoriti.

Iz Jugoslavenske Kinoteke nabavili ste film otvaranja - "Marko Polo", spektakl iz 1965. započet s Alainom Delonom u glavnoj ulozi i sniman kod nas, s naglaskom na Dalmaciju, no kad je propao krenulo se ispočetka s Horstom Buholzom, Orsonom Wellesom i Anthonyjem Quinnom. Zanimljivo, producent Raul Levi se ubio nakon premijere filma...
- “Marko Polo“ jedan je od onih nesretnih filmova koji su trebali biti veliki spektakli, ali igrom raznih okolnosti, to nisu nikad postali. Poput “Dugih brodova“ koje smo prikazali prošle godine, “Marko Polo“ ima sve odlike sjajnog filma 60-ih, međutim zla kob Raula Levija nije pomogla ovom sjajnom filmu. “Marko Polo“ otvorit će III. pučiške filmske večeri a posebnost je to što će prije filma biti prikazan i iznimno rijedak dokumentarni materijal sa snimanja ovog filma – ne samo da tako “imamo“ Orsona Wellesa i Anthonyja Quinna, već je tu i, tada još živi, sam Raul Levi koji nas vodi po setovima “Marka Pola“. Zaista – neprocjenjivo!

Spominjući Jugoslavensku Kinoteku, izazvali ste omanje kontroverze kad ste u javnost izašli s podatkom da ona dobro čuva građu hrvatske filmske baštine nastale do 1990., odnosno da se ne bi trebalo insistirati na vraćanju te građe. Zašto to mislite?
- Zbog čega bi oni nama vratili nešto što smo im mi svojevoljno - podvlačim – svojevoljno predali još 1948.? Tada je, naime, u Beogradu osnovana centralna Kinoteka u kojoj se čuvala sva filmska baština svih jugoslavenskih republika i bilo je najlogičnije da se baština čuva u za to pripremljenim uvjetima. Moglo je to tada ostati i u Zagrebu, ali bi danas od svega toga imali samo prah. Kad je 1979. osnovana Hrvatska kinoteka, započeo je dobrovoljni povrat traženih filmskih materijala iz Beograda u Zagreb. Tako smo i dobili filmove Jadran filma, Škole narodnog zdravlja i dr. Tko nam je kriv što se tada, u skladu sa zloglasnom hrvatskom šutnjom nitko nije usudio zatražiti materijale iz NDH ili Kraljevine Jugoslavije – tada je bila prilika za to – sada ne. Jugoslavenska kinoteka u Beogradu peta je kinoteka po važnosti u svijetu i sjajno skrbi i o našim filmovima. Nemojmo zaboraviti koliko je novaca tamo desetljećima ulagano u restauraciju i naše baštine. Da tome nije tako, ne bi brojni hrvatski producenti od Beograda godinama dobivali filmske materijale u sjajnom stanju. Da se nekim nadrealnim čudom sav taj filmski materijal odluči dovesti u Hrvatsku, trošak višedesetljetne ležarine bio bi golem, transporta isto, ali sve to je manji problem – što sa filmovima? Dobili bismo, naravno, ne one restaurirane filmove – njih su iz poreza platili građani Srbije – već originale koje bi ionako trebalo (ponovno) restaurirati. U državi poput naše gdje se filmska baština sustavno uništava umjesto da se čuva, baš me zanima tko bi izdvojio toliki novac.

Koliko vam je zahtjevno u recesiji vaditi filmove iz naftalina? Što je sve potrebno za jedan takav proces?
- Filmovi iz naftalina... sjajno ste to rekli! Za to je potrebno poznavati povijest, povijest filma, ali i filmsku praksu i teoriju, strane jezike, socijalnu povijest, arhivistiku, pa i diplomaciju. Ipak, sve to čovjek nekako savlada, no ako nemate sredstava onda ste zaista onemogućeni u svom radu. Hrvatski audiovizualni centar i Općina Pučišća jedini financiraju naša istraživanja i unatoč izvrsnim rezultatima u zadnjih pet godina, ništa se po tom pitanju nije promijenilo. Svaki pronalazak svjedoči ponajviše o nama samima i zbog toga se borim za to. Dalmacija sačuvana u njemačkim filmovima 30-ih nije Dalmacija sačuvana u njemačkim filmovima 60-ih. Svaki od tih filmova jedna je vremenska kapsula koja zauvijek čuva naše ljude, običaje, gradove... ako dopustimo da to propadne, onda nema razlike između nas i onih Eloia iz “Vremenskog stroja“ Herberta Georgea Wellsa.

Koliko se istinski cijeni rad jednog povjesničara filma u domaćim krugovima ili prednjače međunarodni kao što to često biva?
- Struka na domaćem terenu to izuzetno cijeni i prepoznaje kao vrlo važnu stvar, međutim problem je u tome što je struka na svaki mogući način ušutkana i bačena van okvira. Stoga je ključ u međunarodnoj sceni. Dat ću vam primjer: imao sam čas napisati poglavlje knjige koja govori o utjecaju kinematografije III. Reicha na okupirane ili satelitske države, pod nazivom “Cinema and the Swastika“. Knjiga je istog trena po objavljivanju postala rasprodani bestseler te je 2009. proglašena najboljom knjigom o filmu na svijetu. Kod nas je sve to prošlo nezapaženo. Ipak, najponosniji sam na nagradu Vjekoslav Majcen koju mi je dodijelilo Hrvatsko društvo filmskih kritičara upravo za moj rad na polju filmske arheologije – to je struka i to je važno!
DANIEL_RAFAELIC3-090712.1
Vratimo se na Pučiške filmske večeri. Jesu li one konkurencija Supetar Super Film Festivalu?
- Kako npr. njemački film iz 1937., dakle crno-bijeli film, sa mono zvukom i 4:3 slikom može danas uopće nekom konkurirati? Kolege iz Supetar Film Festivala sjajno rade svoj projekt, a to je filmski festival. Pučišća imaju filmske večeri i to je jedinstvena nostalgična forma koja potiče i podsjeća na odlazak u kino i suočavanje s filmskom poviješću. Kako je Brač prošle godine prozvan otokom filma, sjajno je da imate mjesto gdje najprije pogledate ono relevantno iz dokumentarne produkcije u Supetru, a zatim putujete kroz vrijeme u Pučišćima. Zato je to čaroban otok i zato ga Grci zasigurno nisu preskočili.

U pučiškom kinu ste, rekoste, kao dijete gledali sve ono najvažnije što je kinematografija 80-ih mogla ponuditi, pa i akciće Chucka Norrisa. Ove godine, dašak 80-ih vraćate s projekcijom "Božjeg oklopa" na Pučiškim filmskim večerima.
- Na nedavnom predavanju u Muzeju grada Zagreba napravio sam “case-study“ upravo na “Božjem oklopu“. Hongkonški akcioni film smatra se podcijenjenom formom, međutim kad je taj žanr sniman upravo na našim lokacijama onda ga treba, kako ste rekli, izvaditi iz naftalina. Oduvijek sam prezirao akademizam u procjeni filmova – zar ćemo degradirati vrijednost akcijskih filmova zato jer se ljudi unutra tuku? Taj žanr jest utočište i za nenormalnu količinu konfekcije i smeća, ali npr. najveći akcijski junak svih vremena, Bruce Willis, ujedno je i jedan od najboljih glumaca ikad proizašlih iz Hollywooda. Možemo li se priuštiti luksuz pa otpisati Willisa? Ja smatram da ne možemo. Još da dođe snimati neki akcijski film u Hrvatsku...

Kakva je šansa da uistinu i ugostite jedno takvo ime, nekog stranog zvjezdanog gosta?
- Vjerujte, sutra bih ugostio Madonnu na Braču, organizirao retrospektivu njenih filmova (glumačkih i redateljskih) i pokazao ljudima da su njeni, često osporavani, napori u kinematografiji iznimno zanimljivi i relevantni. Nije to nemoguće, no kako na to uopće pomišljati u Pučišćima, mjestu koje je toliko mnogo propatilo posljednjih 20 godina? Kome glumiti crveni tepih ako znate da je mjesto podijeljeno? Rane su svježe, ali će jednom zacijeliti. Kada svi zajedno ozdravimo od nasilja koje je nad Pučišćima posljednjih dvadeset godina provodio krupni kapital, kada se napokon utvrdi odgovornost onih koji su Pučiško bogatstvo ušmrkali u svoj nos umjesto da ga upumpaju u samo mjesto, tek onda ćemo dovoditi strane goste. Posebno me zbog toga raduje što u svojim promišljanjima imam bezrezervnu podršku Općine Pučišća i njenog načelnika. Bez te, višegodišnje podrške, filmskih večeri ne bi bilo.

Dotad, Pučiške večeri će ove godine upriličiti hommage Karlu Buliću s filmom "Goli čovik" Obrada Gluščevića. Bulić je stalni pučiški gost. Zašto baš on?
- S hommageom Karlu Buliću započeli smo još prošle godine s filmom “Servantes iz Malog mista“. Kako sam kao dijete imao tu privilegiju provoditi u Pučišćima značajno više vremena od uobičajenog ljetovanja, nikad neću zaboraviti kada sam kao mali gledao “Naše malo misto“ upravo u Pučišćima. Svako jutro, sreo bih dotura Luiđija, genijalnog Karla Bulića, kako sa svojim nevjerojatno bijelim psom šeće pučiškom rivom. Probajte sad zamisliti što je to moglo značiti za malo djete. Zaljubite se odmah u film, glumu i sve vezano uz to. Bulić je bio jedan od najdražih Pučiških gostiju i ovo je mali hommage kojim održavamo njegov plamen živim.

Tradicija je i film "Goubbiah" kojeg je, u suradnji s Pučiškim filmskim večerima, ove godine zavrtio i FMFS na nultom danu. Hoće li to postati nova tradicija, suradnja vas i FMFS-a?
- Da, “Goubbiah“, francuski pustolovni film sniman u Pučišćima, Trogiru i Pisku svake se godine prikazuje u Pučišćima. Ljubaznošću Alena Munitića i FMFS-a imao sam priliku gostovati na festivalu i na Bačvicama pokazati “Goubbiah“. Platno u vodi, ljudi na ručnicima uživaju u samom filmu – od toga ne može bolje. Zato me i veseli što pripremamo i projekciju filma “Goubbiah“ u Pisku.

U međuvremenu, dok mi pričamo, u Hrvatskoj se snima jedna velika produkcija – film o lady Di s Naomi Watts.
- Ponos koji sam osjetio kada sam oko zagrebačkog HNK vidio toliko kamiona i pravi, hollywoodski “trailer“ Naomi Watts, nemoguće je opisati. Podsjetilo me to na rane 80-e kad sam gledao snimanje serije “Vjetrovi rata“. Kao da smo napokon ponovno postali filmski interesantni svijetu. Jer, nemojmo smetnuti s uma da će za stotinjak godina netko negdje prikazivati taj film s Naomi Watts upravo ovako kako mi u Pučišćima prikazujemo filmove s Itom Rinom. Zato je to važno. Da ne spominjem i suradnju domaćih filmskih radnika sa stranim kolegama – to je iskustvo koje će se, nadam se, preliti i na hrvatske filmove.
MARKO NJEGIĆ
SNIMIO BORIS KOVAČEV/CROPIX

Tajnoviti dokumentarni drugijenac

Korežirali ste dokumentarac "Druga strana Wellesa" 2005. Planirate li opet stati iza kamere u dogledno vrijeme?
- O,da! Započeo sam pretprodukciju svog drugog dugometražnog dokumentarca. Tema mora, još neko vrijeme, ostati tajna jer u našoj branši postoji nekoliko pojedinaca koji pecaju tuđe teme te ih posude, snime film za kapital sumnjiva porijekla, te filmove nitko više ne vidi a tema ostaje potrošena. Stoga, izbjegnimo to. Znat ćete na vrijeme.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/daniel-rafaelic-grke-napokon-vracamo-na-brac-173284 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=39316066cc7f50a66018c87035ad88fc68fd43fe [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Daniel+Rafaeli%C4%87%3A+Grke+napokon+vra%C4%87amo+na+Bra%C4%8D&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fdaniel-rafaelic-grke-napokon-vracamo-na-brac-173284 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fdaniel-rafaelic-grke-napokon-vracamo-na-brac-173284 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Posebni je biser malo poznati film ‘Avanture Odiseja’ iz 1968. godine. Sniman je u skrivenim bračkim uvalama, čime je sjajno dočaran Homerov vremenski horizont [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => povjesničar filma i organizator (trećih) pučiških filmskih večeri od 2. do 6. kolovoza [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Spektarpovjesničar filma i organizator (trećih) pučiških filmskih večeri od 2. do 6. kolovoza

Daniel Rafaelić: Grke napokon vraćamo na Brač

Piše PSD.
14. srpnja 2012. - 13:11
PREMIUM
Ako je 2011. program Pučiških filmskih večeri bio neujednačen, ove je godine, kad manifestacija slavi treće izdanje, još neujednačeniji, ali i zanimljiviji s filmovima za koje su sinefili možda čuli, no mahom ih nisu vidjeli. Neujednačenost je, govori Daniel Rafaelić, deviza manifestacije i zbog nje velikodušnim domaćinima Pučišćanima nikad nije dosadno. Od samog početka ideja je ionako bila prikazati što raznovrsniji filmski program koji će ljude zainteresirati za jako (jako) stare filmove koji su nekad davno bili snimani u Dalmaciji.

- Ove godine posebni biser Pučiških filmskih večeri je film “Avanture Odiseja“ iz 1968. godine. To je malo poznati film Franca Rossija sastavljen od iznimno popularne TV serije “Odiseja“. Za nju svi znaju, “Odiseja“ je svevremens...
#DANIELRAFAELIĆ
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
14. svibanj 2024 09:23