Bakir Izetbegović: I mladi Tuđman dijelio bi Bosnu

stdClass Object ( [id] => 36695 [title] => Bakir Izetbegović: I mladi Tuđman dijelio bi Bosnu [alias] => bakir-izetbegovic-i-mladi-tudman-dijelio-bi-bosnu [catid] => 297 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Mi smo navikli na izjave kakvu je dao i Miroslav Tuđman da BiH treba podijeliti, a pogotovo kad dolaze od ljudi s tim prezimenom. Takve izjave stvarale su probleme prije 15 godina. Tada su najgore prošli Hrvati

piše zdravka soldić arar

Bakir Izetbegović, sin pokojnog bošnjačkog vođe Alije Izetbegovića, potpredsjednik je Stranke demokratske akcije i zastupnik u Državnom parlamentu Bosne i Hercegovine. Godinama se u kuloarima najavljivao njegov izbor za prvog čovjeka stranke, koju je osnovao njegov otac, međutim, to sada ipak postaje realno jer će se kandidirati na predstojećim stranačkim predsjedničkim izborima u ožujku ove godine.

ijekom ovotjednog razgovora to nam je Izetbegovioć osobno, ekskluzivno, potvrdio. Aktualni šef SDA Sulejman Tihić postao je glavni izvor sukoba i konfrontacija među Bošnjacima. Već gotovo tri godine vodi se pravi unutarbošnjački rat koji se najzornije iščitava iz novinskih stupaca, pa je sve veći broj intelektualaca i simpatizera ove stranke koji žele promjenu na njezinu čelu, a jedinu alternativu vide u Bakiru Izetbegoviću, za kojeg vjeruju da bi mogao pomiriti bošnjački politički establišment.

Mnogi će u Sarajevu reći da je Bakir i kao potpredsjednik glavni lik u ovoj stranci, jer je moćni sin „oca nacije” s čim se slažu i strani diplomati, ističući da može proći samo ono za što Bakir da zeleno svjetlo.

S Izetbegovićem smo razgovarali u prehladnom sarajevskom hotelu na minus 15 stupnjeva, zbog ruskog ‘zavrtanja’ plina. Od hladnoće „zaleđene” baterije nisu mogle pokrenuti diktafon pa smo se morali dosjetiti sofisticiranijih metoda snimanja razgovora. Izetbegovićeva sina, odnosno vjerojatno budućeg prvog čovjeka najjače bošnjačke stranke, na početku razgovora pitali smo kako komentira izjavu jednog drugog sina, Miroslava Tuđmana da BiH treba podijeliti na tri nacionalne federalne jedinice, a što je izazvalo brojne reakcije u gradu na Miljacki.

- Nije to izazvalo tako veliku buru. Mi smo već navikli na takve izjave, a pogotovo da dolaze od ljudi s takvim prezimenom. Takve izjave, ali i konkretni potezi stvarali su velike probleme prije petnaest godina, kada su se otvorili apetiti za nacionalne i teritorijalne podjele. Tada je počeo rat za teritorije koji je ostavio velike materijalne štete i ljudske žrtve. Upravo ih je ta politika, da ekskluzivno zauzmu komad teritorija, sukobila s Bošnjacima i dovela do toga da danas nedostaje pola predratnih Hrvata u BiH.

Tada su, nažalost, najgore prošli upravo Hrvati. Ovakve izjave možda prijaju ušima nekih nacionalista, ali one nisu dobre i mogu dovesti do novih konfrontacija, što svakako nije dobro, i oni koji ih izgovaraju morali bi o tomu voditi računa. Međutim, ovdje se svašta probalo raditi, i treći entitet i Herceg-Bosna i nekakva samouprava poslije rata, ali su ljudi vidjeli da to ne ide i sada je drugačija situacija.

Zrele hrvatske snage okrenule su se cjelovitoj i europskoj BiH i suživotu s Bošnjacima i sada rade na tomu da izgrađujemo zajedničku domovinu. Sada je odnos s Hrvatima znatno bolji nego prethodnih godina. Mislim da sadašnji odnos između Bošnjaka i Hrvata u BiH nikada nije bio bolji.

Kakvi su po Vašemu mišljenju aktualni odnosi između BiH i Republike Hrvatske i kakvi bi trebali biti?
- Nama je u prirodi da imamo dobre odnose s Hrvatskom. Čak i u vrijeme rata, kada je Hrvatska slala svoju vojsku u BiH, kada je bio rat, ja sam mogao slobodno hodati po Splitu i Zagrebu, zajedno s mojim ocem, a što je, recimo, bilo nezamislivo u Beogradu. To je bio jedan neprirodan sukob, a hvala Bogu, to je prošlost. Danas smo oslonjeni jedni na druge i međusobno se pomažemo i uvažavamo. Istina, imamo nekoliko otvorenih pitanja koje će trebati rješavati, od granice, luke Ploče... Naši se odnosi permanentno popravljaju i ja sam optimist kada je riječ o odnosima između BiH i Hrvatske.

Veliki je otpor Bošnjaka prema nedavno potpisanom sporazumu iz Pruda. Predsjednik SDA Tihić optužuje se za izdaju nacionalnog i državnog interesa. No, prema nekim izvorima iz Vaše stranke, Vi ste se angažirali da se sporni Prudski sporazum bitno redefinira? Je li to točno?
- Ničim Tihić nije izdao nacionalni i državni interes Bošnjaka u Prudskom sporazumu. Tihić je tim potezom izdao Silajdžića i Lagumdžiju jer se nije s njima konzultirao o tomu što će učiniti u Prudu, a ja mislim da je trebao i s njima razgovarati o tomu prije sastanka. Prudski sporazum je samo naznačio kako se trebaju rješavati pitanja u BiH, to su sve obveze ove zemlje i mi trebamo tražiti rješenja za njih. To što se pripisuje meni, to je nastalo poslije u razradi detalja iz Prudskog sporazuma, mi smo naznačili donji prag ispod kojeg se ne može ići i na to je Tihić pristao.

Ali Prudskim sporazumom legalizira se etničko čišćenje, rastače država kroz raspodjelu državne imovine entitetima, a što nije u skladu s Ustavom BiH i Sporazumom o sukcesiji...
- Iz tih razloga smo mi u SDA preciznije definirali granicu ispod koje se ne može ići. Ne mogu ja dopustiti legalizaciju etničkog čišćenja, stoga smo zatražili novac neophodan za ubrzani povratak izbjeglica i raseljenih osoba, za što nam je potrebna najmanje milijarda konvertabilnih maraka. Kada se stvore preduvjeti za povratak, odnosno kada se ljudi vrate, onda je moguć popis stanovništva s nacionalnim karakteristikama, inače bi to bilo “tko je jamio, jamio je”. Nismo pristali staviti pečat na etničko čišćenje. Također smo kazali da se državna imovina mora najprije upisati na državu, a tek potom ustupati na korištenje entitetima.

Tim intervencijama na Prudski sporazum napravljene se bitne izmjene, on praktički više i ne postoji?
- Taj sporazum je bio načelan i bilo ga je potrebno dodatno definirati, što smo mi i učinili. Ne vjerujem da je Tihić mislio drugačije i da je želio pristati na sporazum kojim bi zemlji nanio štetu. On se složio sa svim dopunama sporazuma koje smo mi u rukovodstvu stranke predložili. Mislim da se njega neopravdano napada.

Vidim da želite opravdati Tihića, međutim, činjenica je da je potpisao katastrofalan sporazum u Prudu za ovu zemlju, stoga ga narod opravdano kritizira?
- Ne vjerujem da bi Tihić pristao na nešto što je loše za BiH.

Ali pristao je. On je to potpisao, niste ni vi, a ni ja?
- On je prihvatio bez otpora sve naše sugestije na taj sporazum. Vidite, njega se sada optužuje kako je kazao da treba zaboraviti žrtve, a on je čovjek koji je prošao pet logora. Teško da on može zaboraviti strahote i zlostavljanja koja je prošao u svim tim logorima.

Dobro, branite Vašeg stranačkog šefa. U sljedećih nekoliko mjeseci rješava se sudbina ove zemlje. Koje Vi ustavno uređenje preferirate, i što se realno može očekivati po Vašemu mišljenju?
- Ja preferiram ustavno uređenje koje u ovom trenutku nije realno očekivati a to je ustroj BiH kroz nekoliko ekonomskih regija. Međutim, držim da je ustroj BiH kroz nekoliko regija realnije očekivati za deset do petnaest godina, jer danas za to nema podrške ni među domaćim, ali ni među međunarodnim faktorima. Danas možemo očekivati da se otklone blokade u funkcioniranju države, jer mi bez visokog predstavnika ne možemo funkcionirati, nije moguće donositi zakone. Nama je visoki predstavnik kao automehaničar koji nakon svakog prijeđenog kilometra mora popravljati auto koji stane. Bez visokog predstavnika i njegovih bonnskih ovlasti mi bismo se brzo našli u situaciji da taj auto stoji ili da se čak i zapali. S visokim predstavnikom ne možemo u EU, stoga je potrebno otkloniti blokadu da se zakoni mogu donositi.

Mislite na ukidanje entitetskoga glasanja, što je bio uvjet i za ustavnu reformu prije dvije i pol godine?
- Da. U tomu je suština da bi zemlja mogla funkcionirati. Naime, sada, odnosno već trinaest godina, samo nekoliko zastupnika iz RS može zaustaviti usvajanje svakog zakona, od radijacije, zakona o lijekovima... To je nužno izmijeniti da bi se otklonila mogućnost blokade sustava, ali i precizno definirati što je to vitalni nacionalni interes, i kada može biti ugrožen, jer po sadašnjem sustavu nacionalni vitalni interes može biti i rupa na cesti, što onemogućava funkcioniranje zemlje. Također je nužno napraviti infrastrukturu da se omogući lakše donošenje europskih zakona i usvajanje europskih standarda i direktiva. To je, po mom mišljenju, ono što je sada realno očekivati.

Iz razgovora s nekim međunarodnim dužnosnicima stekla sam dojam da je intencija održanje entiteta, s time da bi željeli ukinuti županije u Federaciji. Realno je očekivati da će se Hrvati usprotiviti takvom rješenju. To otvara prostor za nove konfrontacije Hrvata i Bošnjaka?
- Ne može se to ništa napraviti bez Hrvata niti mi imamo namjeru nešto raditi bez suglasnosti Hrvata.

Ali takvo rješenje neki iz međunarodne zajednice javno zagovaraju, primjerice Doris Pack, dok neki drugi stranci neslužbeno kažu da je to aktualni plan ustavnih promjena za BiH.
- Ne znam bi li međunarodna zajednica bila spremna za neke radikalnije poteze u vezi s tim. Svakako, ako bi se išlo u tom pravcu, morala bi biti osigurana zaštita Hrvata, da Bošnjaci nad njima ne vladaju u Federaciji. Istina je da ovakva Federacija nije efikasna, da ima jedanaest vlada, jedanaest parlamenata... To je kao da vozite auto s jedanaest volana. Tu nešto treba učiniti, u najboljoj namjeri, ali nikako bez dogovora s Hrvatima, bez rješenja s kojim bi i oni bili zadovoljni. Mora im se osigurati adekvatan paritet ako bi se išlo u taj proces jer bi sve drugo doista stvorilo ozbiljan problem, a to nam najmanje treba. Istina je da međunarodna zajednica zagovara redefiniranje sustava u Federaciji, redovito ističući da u tom entitetu ima 180 ministara te da se treba tražiti rješenje za efikasniji i jeftiniji sustav. To su pitanja o kojima se tek treba razgovarati.

‘Nepoćudni’ prijatelj

U nekim medijima ste pozitivac, a u drugima negativac koji ima veze s kriminalnim miljeom pa vas se zbog tog osporava?
- Ja sam predmet mnogih medijskih napada kojima me se nastoji diskreditirati i za to se koriste sve moguće situacije. Ono što je postalo problem jest i moje druženje sa Senadom Šahinpašićem, a koji ne može odoljeti a da se paralelno ne druži i s ljudima koji su u sukobu sa zakonom. To je za njega zanimljiv svijet, ljudi koji sebi daju slobodu da rade ono što si obični ljudi ne dozvoljavaju. Ovdje u BiH objavljen je snimak njegova razgovora s nekim zatvorenikom, gdje je on kazao neke jako ružne stvari, i onda se ti snimci stalno puštaju i permanentno govori uz to kako je on moj najbolji prijatelj. On jest moj prijatelj, on je pomogao da se ovaj narod pripremi za obranu, angažirao se u dopremi naoružanja u BiH tijekom rata, što ja poštujem, ali istina je i da mi je druženje s njim nanijelo medijsku štetu. No usprkos svemu tome, ja se prijateljstva sa Šajom odreći neću jer taj čovjek ima dobru dušu.