Scena Mozaik

NESRETNA 'PROSLAVA'

Koja ironija: na današnji dan prije 172 godine izvedena je prva operacija pod anestezijom, a kiretaža je samo jedan od brojnih bolnih postupaka koji se ženama rade naživo 

NESRETNA 'PROSLAVA'

Gotovo se ironično namjestilo da cijelu priču koja proteklih dana trese Hrvatsku - o strašnim iskustvima stotina žena kiretiranih bez anestezije koje su o tome progovorile nakon što je zastupnica Ivana Ninčević Lesandrić u Saboru iznijela vlastito teško iskustvo - zaokružuje današnji datum, 16. listopada, kad se obilježava Svjetski dan anestezije i prva operacija pri kojoj je pacijent anesteziran, obavljena prije ravno 172 godine. Tko dosad nije znao, proteklih je dana itekako dobro naučio što je kiretaža, te što je anestezija, odnPobačaj 'na živo' - očitovanje čekamoosno omogućavanje da se određeni medicinski postupak davanjem anestetika provede bez osjećaja boli, uz potpunu opuštenost mišića te (ovisno je li anestezija opća ili lokalna) gubitak svijesti.

Svjetskim danom anestezije obilježava se jedan od najznačajnijih događaja u povijesti medicine: 16. listopada 1846., u Općoj bolnici Massachusetts u Bostonu, u sklopu Sveučilišta Harvard, održana je prva javna demonstracija anestezije i to korištenjem etera. Kako se navodi na stranicama Svjetske konfederacije anestezioloških društava (WFSA), anesteziolog je bio William Morton, kirurg John Warren, a radilo se o operaciji uklanjanja kvržice ispod čeljusti pacijenta Gilberta Abbotta.

Prva anestezija u Hrvatskoj

U Hrvatskoj povijest moderne anesteziologije počinje 13. ožujka 1847. godine, kad je, samo pet mjeseci nakon prve na svijetu uporabe etera kao anestezijskog sredstva, i kod nas izvedena prva operacija uz etersku anesteziju, navodi se na portalu povijest.hr. Pioniri anesteziologije u Hrvatskoj bili su zadarski liječnici Cezar Pellegrini-Danieli, Jerolim Definis te Toma Fumegallo i Ivan Bettini. Svi su studirali na inozemnim sveučilištima i stoga u toku s najmodernijim metodama i tehnikama ondašnje medicine. Eterskom narkozom odlučili su operirati 80-godišnju ženu koja je imala ukliještenu kilu. Pacijentica je uspješno operirana, a eterska se anestezija nakon toga započela primjenjivati i u drugim hrvatskim gradovima.

Iako su pojedinci i ranije davali razne anestetičke agense (od marihuane i opijuma do dušikova oksida i kloroforma), to do listopada 1846. nije bilo predstavljeno javnosti niti je imalo utjecaja na opću medicinsku praksu. Uvođenjem anestezije pacijenti više nisu teško trpjeli kod različitih zahvata, uključujući amputacije. S vremenom se od etera napredovalo preko drugih inhalacijskih agensa, a prvi sljedeći veći napredak bio je uvođenje lokalne anestezije (za što je korišten kokain). Nova važna inovacija bila je potom kontrola dišnih puteva pomoću cijevi postavljenih u traheju što se počelo primjenjivati prvih desetljeća 20. stoljeća, a 40-ih i početkom 50-ih uvode se mišićni relaksanti. Napredak je nastavljen do danas, kad se anestezija smatra vrlo sigurnom, s mortalitetom u većini zemalja s visokim dohotkom manjim od jedan na 250.000 (smrtnost pak povezana s anestezijom u zemljama s niskim i srednjim dohotkom penje se do jedan prema 300).

Nepotrebna bol i patnja

Gotovo dva stoljeća poslije, uz sav taj napredak anesteziologije u Hrvatskoj isplivavaju iskustva stotina žena koja kao da su iz davnog predanesteziološkog vremena. Predstavnice udruge Roda (Roditelji u akciji) ministru zdravstva Milanu Kujundžiću uručile su jučer 400 u dva-tri dana sakupljena svjedočanstva žena koje su "doživjele neku vrstu nasilnog, odnosno bolnog postupka prije, nakon ili za vrijeme poroda". Na portalu ove udruge o cijelom problemu kažu kako "obavljanje malih kirurških zahvata i postupaka u skrbi za reproduktivno zdravlje žena bez primjene odgovarajućeg obezboljenja (anestezije) predstavlja i (namjerno?) propuštanje zaštite žena od nepotrebne patnje i boli. To je diskriminacija na temelju spola, jer opravdano se pitamo - bi li se ovi bolni zahvati vršili 'naživo' nad muškarcima". Podsjećaju, također, kako "postupci koji se u velikom broju zdravstvenih ustanova bez ponuđene opcije ili korištenje anestezije ili analgosedacije uključuju vađenje jajnih stanica (punkcija folikula) u postupcima potpomognute oplodnje, odstranjivanje materijala iz maternice nakon spontanog pobačaja (kiretaža) ili kod prekida trudnoće na zahtjev, epiziotomija, šivanje rupture međice (pucanje) nakon vaginalnog poroda".

Uz ovogodišnji Svjetski dan anestezije Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i WFSA (kojemu je član i Hrvatsko društvo za anesteziologiju i intenzivno liječenje) zajedno provode kampanju "Prava stvar", odnosno "The Right Stuff" u kojoj na različite načine (#TheRightStuff) može sudjelovati tko god želi kako bi pomogao podizati svijest o važnosti anestezije i potrebi za odgovarajućom anestetskom opremom.
A aktualno skretanje pažnje u Hrvatskoj na važnost anestezije aferom koja je startala u Saboru neočekivana je, nesretna i slučajna “proslava”, za koju se - dokine li praksu kiretiranja i drugih ginekoloških postupaka bez anestezije i onda kad to nije medicinski opravdano - na koncu možda ispostavi da je ipak bila "prava stvar".

Naslovnica Mozaik