Scena Mozaik

Nebo im granica

'Domoljublje je kod nas zanimanje': politika se umiješala i u davanje imena nebeskim tijelima; Evo kako su nam 'nezgodnu situaciju' objasnili ljudi iz struke 

Nebo im granica

Ovih dana lijepo se golim okom vidi Mars, sjajna crvena točka na južnoj strani noćnog nebeskog svoda vidljivog iz Hrvatske. A tamo negdje iza Marsa, samo dobrim teleskopom vidljiv sa Zemlje, prolazi Split – asteroid promjera nešto većeg od četiri i pol kilometra, koji je u bazi podataka dobio broj 12512.

Dana 7. kolovoza, Split je od Zemlje – da ne kažemo od Splita, grada po kojemu je dobio ime – bio udaljen 3,057 astronomske jedinice, a koliko je to daleko, možda će pomoći pojmiti podatak da jedna AJ iznosi 149.600.000 kilometara. U pojasu asteroida, malih stjenovitih nebeskih tijela, promjera od nekoliko metara do nekoliko stotina kilometara – koja se nikad nisu uspjela okupiti u planet – u orbiti između Marsa i Jupitera kruži i 12541 Makarska, kozmički kamen od gotovo osam kilometara promjera.

Društvo im, negdje među više od 700.000 otkrivenih asteroida, čine i oni nazvani po Malom Lošinju, Poreču, Višnjanu, Rovinju, Braču, ali i zaslužnicima, među kojima je, recimo, astronom don Nikola Miličević (1887. – 1963.), posljednji upravitelj franjevačkog samostana Pustinja Blaca na Braču, ili Slavko Rozgaj (1895. – 1978.), doktor astronomije i ravnatelj zagrebačke Zvjezdarnice.

Nisu htjeli stvarati probleme

Svim spomenutim asteroidima zajedničko je da su otkriveni iz Zvjezdarnice Višnjan – jedine u Hrvatskoj specijalizirane i opremljene upravo za promatranje malih nebeskih tijela – krajem devedesetih, te da ih je otkrio voditelj zvjezdarnice, astronom Korado Korlević, katkad zajedno s nekim od suradnika.

Iz Zvjezdarnice Višnjan koja funkconira kao neprofitna organizacija otkriveno je oko 1470 asteroida, no samo ih je dvadesetak kojima su, prema običaju, imena dali njihovi glavni otkrivači, višnjanski astronomi. Vrlo brzo su od tog posla digli ruke i davanje imena malim nebeskim tijelima koja su nastavili otkrivati prepustili Međunarodnoj astronomskoj uniji.

Drugim riječima, Hrvatska je ostala bez prilike da po svojim toponimima te imenima zaslužnih pjesnika, pisaca, znanstvenika... okiti nebeski svod. Tu činjenicu, zapravo nepoznatu, ili vrlo slabo poznatu široj javnosti, Korlević je spomenuo prigodom nedavnog gostovanja u emisiji "Nedjeljom u 2". Rekao je tada da je "kod nas u Hrvatskoj davanje imena politički čin i zato smo od toga morali odustati".

– I u Istri i na nacionalnoj razini to naše davanje imena nekome je smetalo, a kako nismo sebi htjeli stvarati probleme, odustali smo – kaže Korlević za Slobodnu Dalmaciju.

Detalje o tome koja su imena i kome smetala, Korlević nije htio iznositi. Nema smisla, rekao nam je, otvarati taj problem kad se "ništa neće promijeniti u zemlji koja nije zainteresirana da gore bude hrvatsko nazivlje".

– Zašto HAZU i Maticu hrvatsku ne zanima da se dade 1400 hrvatskih imena otoka, gradova, ljudi? Zar to ne bi bilo domoljubno? No domoljublje je kod nas zanimanje, i to je razlika u odnosu na domoljublje kako ga osjećaju i prakticiraju građani drugih nacija – kaže Korlević, ne bez gorčine.

Nezgodna situacija

I Dorian Božičević, astronom s otoka Lošinja i tajnik Hrvatskog astronomskog saveza, drži da se politika miješa i pretendira davati imena otkrivenim nebeskim tijelima.

– Situacija je nezgodna jer, s jedne strane, jedinice lokalne i regionalne samouprave slabo podržavaju aktivnosti astronomskih društava i zvjezdarnica, no, s druge strane, lokalni političari često žele određivati što ćemo i kako raditi ili imenovati, a naše organizacije dijelom ovise o sredstvima za javne potrebe u tehničkoj kulturi koja dolaze iz proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ipak, nitko u Hrvatskoj nije u istoj poziciji kao Zvjezdarnica u Višnjanu – podsjeća Božičević, budući da se nitko drugi ne bavi onim što rade višnjanski astronomi – otkrivanjem planetoida – niti imaju opremu za to, pa i nisu u prilici davati imena, niti svojim izborom zasmetati lokalnim političarima.

– Korado Korlević je sa Zvjezdarnice Višnjan 1998. godine otkrio asteroid koji je u službenu bazu asteroida 2005. godine uveden pod brojem 10415. U spomen slavne astronomske povijesti otoka Lošinja, odnosno Zvjezdarnice "Manora" i Lea Brennera (Spiridiona Gopčevića), Korlević je predložio da se asteroidu dodijeli ime Mali Lošinj, što je na koncu i usvojeno. Nakon imenovanja, do današnjeg dana Grad Mali Lošinj nije službeno zahvalio Zvjezdarnici Višnjan i astronomu koji je asteroid pronašao i imenovanje predložio – kaže Božičević, iznoseći to kao ilustrativan primjer odnosa (lokalnih) političara prema davanju imena nebeskim tijelima.

Tito kruži svemirom

Možda bi se vrsta problema i sukoba s političarima u vezi s davanjem imena nebeskim tijelima mogla naslutiti iz primjedbe Korada Korlevića kako je jedan od asteroida nazvan Tito, po Josipu Brozu, no astronom Milorad Protić (1911. – 2001.), koji je asteroid otkrio iz promatračnice u Beogradu 1937. godine, "nije imao izbora, takva su vremena bila. I sad nam, eto, Tito kruži svemirom", kaže Korlević.

Protić je, inače, osim asteroida 1550 Tito, otkrio i asteroide 2244 Tesla, 1517 Beograd, 1564 Srbija, 1675 Simonida, 1554 Jugoslavija, 2348 Mišković (po astronomu Vojislavu Miškoviću).

Postoji, inače, i asteroid 187700 Zagreb, uočen u ožujku 2008. godine iz promatračnice La Sagra u Španjolskoj, te 589 Croatia, koji je 1906. otkrio astronom August Kopff iz zvjezdarnice u Heidelbergu. Asteriod Croatia je imenovan na prijedlog direktora Zvjezdarnice Heidelberg-Königstuhl, profesora Maxa Wolfa, a nazvan je Croatia u čast utemeljenja Zvjezdarnice Hrvatskoga prirodoslovnog društva u Zagrebu, utemeljene tri godine ranije, 1903. godine.

Odobravanje imena

Nakon što se na nebu otkrije novi asteroid, dobije broj pod kojim se uvodi u bazu podataka. Nakon postupka provjeravanja, određivanja orbite i drugog, novootkrivenom malom nebeskom tijelu može se dati prijedlog imena, o čemu se zahtjev podnosi Komisiji za imenovanje malih tijela Sunčeva sustava Međunarodne astronomske unije, koja ga onda prihvati ili odbije. Od otkrića do odobrenja imena prođe obično nekoliko godina. Vlastita imena dobilo je nešto više od 21.000 asteroida. Komisija IAU-a prihvatila je, inače, sva imena koja su predložili višnjanski astronomi.

Predavanje Stefana Cikote o asteroidima

U Zvjezdanom selu na Mosoru za nedjelju je, 12. kolovoza u 20 sati, prije promatranja Perzeida, najavljeno znanstveno-popularno predavanaje o temi „Asteroidi – obmana ili realna opasnost?“ Održat će ga Stefan Cikota, astrofizičar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu koji je sudjelovao u otkrivanju 3300 malih tijela Sunčevog sustava iz španjolske zvjezdarnice La Sagra. U sažetku predavanja ovoga znanstvenika kaže se kako su "blještavim sagorijevanjem i snažnom detonacijom nepoznatog 20-metarskog asteroida 15. veljače 2013. nad ruskim gradom Čeljabinskom, ponovno potaknute rasprave o opasnostima malih tijela iz našeg svemirskog susjedstva, učestalosti njihovih udara i mogućnostima obrane. Dimenzije ovakvih objekata na granici su vidljivosti teleskopa svemirskih straža, a do sada je otkriven tek jedan posto objekata promjera do 20 metara. Koliko su asteroidi zaista opasni, kako se otkrivaju i prate, kolika je učestalost njihovih udara u Zemlju i druge objekte Sunčevog sustava, te postoje li opravdani razlozi za brigu – samo su neka od pitanja na koja će biti odgovoreno.

Naslovnica Mozaik