Scena Mozaik

Opasni virus

Komarci šire bolest: prijeti li i Dalmaciji groznica Zapadnog Nila?

Opasni virus

U Dalmaciji nema opasnosti od groznice Zapadnog Nila, od koje je u susjednoj Srbiji u posljednje vrijeme umrlo deset osoba, a prema podacima Instituta javnog zdravlja "Dr. Milan Jovanović Batut" 102 osobe su oboljele.

Naime, virus Aedes albopictus, uzročnik ove groznice, uglavnom se zadržava u močvarnim područjima Istočne Slavonije i Vojvodine, gdje obitavaju ptice selice koje prezimljuju u području Egipta i zapravo su one primarni izvor zaraze koju onda prenose komarci. Inače, ptice selice, uglavnom su to lastavice koje iz Dalmacije prezimljuju u Africi, borave u području Alžira i ne prenose opasni virus.

- Komarci su već odavno poznati kao vektori brojnih zoonoza, a među njih spada i virus Zapadnog Nila (West Nile Virus). Činjenica je da virus postoji i da se prenosi ubodom zaraženog komarca-vektora koji se hrani krvlju zaražene osobe. Ta opasnost postoji, ne možemo reći da je nema, ali je vrlo mala vjerojatnost da komarci koji se nađu na našem području budu zaraženi. Što se tiče trenutno visokih temperatura, treba reći da ova zaraza nije s njima povezana i nema sezonski karakter.

Ono čega se bojimo, to je zaraza od oboljelih osoba i importiranih slučajeva iz susjednih zemlja, kazala nam je dr. sc. Andreja Barišin, specijalistica epidemiologije i zdravstvene ekologije u HZJZ-u. Potvrdila nam je da u Hrvatskoj nije zabilježen ni jedan slučaj oboljenja, te da nema mjesta panici. Što se tiče preventivnih mjera, naše nadležne epidemiološke službe prate situaciju i brinu da se redovito provodi dezinsekcija, osobito u područjima gdje je populacija komaraca brojnija.

S obzirom na to da komarci mogu zaraziti i životinje, među kojima su i konji, vodi se sustavna briga i o njihovoj zaštiti.
Da se borba protiv komaraca redovito provodi, potvrdio nam je i Josip Glavinović, sanitarni tehničar u Zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, koji ističe da splitski Cian, ali i neke druge firme, tri do četiri puta tijekom ljeta obavljaju zaprašivanje protiv komaraca, a posljednje je bilo jučer na području Splita. Ove su godine dezinsekciju provodili već početkom srpnja, jer su postojale dojave građana da su komarci u akciji.

Ono što možemo sami napraviti da bismo se zaštitili su mjere koje se provode protiv svih vrsta komaraca, a to su:

• Primjena repelenata, sredstava koja odbijaju komarce kad izlazimo na otvoreno, osobito u razdoblju od sumraka do zore, kada su ove krvopije najaktivnije,

• Nošenje odjeće dugih rukava i nogavica prilikom boravka na otvorenom,

• Postavljanje zaštitnih mreža na prozorima i vratima,

• Primjena repelenata koji ispuštaju miris ili dim u zatvorenim prostorima,

• Korištenje klimatizacijskih uređaja i ventilatora koje komarci dokazano ne vole,

• prekrivanje, čvrsto zatvaranje ili pražnjenje različitih spremnika za vodu.


Životni vijek - pet tjedana
Komarac koji prenosi virus Zapadnog Nila živi pet tjedana i to je vrijeme u kojem se on zarazi i prenosi virus. Da se spriječi razmnožavanje i ugrozi njegova potencijalno opasna aktivnost bitno je uz već spomenutu dezinsekciju, koju provode specijalizirane službe, isušiti sve barice, lokve i eliminirati ustajalu vodu iz podmetača za ukrasno bilje na balkonima i vrtovima u kojima komarci (obični, tigrasti i oni vrste Culex, koji najčešće prenose virus zapadnog Nila) deponiraju jajašca i razvijaju se. Druga potencijalna opasnost koja komarcima prija za razmnožavanje su divlja odlagališta otpada koja treba urediti i vulkanizerske radnje, u čijoj je blizini obično hrpa automobilskih guma koje su komarcima omiljeno mjesto za zadržavanje i razmnožavanje.


Simptomi bolesti
Infekcija virusom Zapadnog Nila u 80 posto slučajeva prolazi bez simptoma, dok u 20 posto slučajeva sliči prehladi ili gripi koje prati povišena temperatura, glavobolja, bol u mišićima i zglobovima te kožni osip. U samo jedan posto slučajeva može se razviti teža bolest koja pogađa središnji živčani sustav, sa simptomima meningitisa/encefalitisa (upale moždanih ovojnica/mozga), pri čemu su u povećanom riziku osobe starije životne dobi te oboljeli od malignih bolesti, dijabetesa, visokog tlaka, kronične bubrežne bolesti i transplantirane osobe koje koriste lijekove imunosupresive.

 

Naslovnica Mozaik