Scena Mozaik

Podmorski spektakl

Na Matejuški razotkriven intimni život morske salate

Podmorski spektakl
Ako se u ranu zoru tijekom proljeća, a nakon noći punog mjeseca, uputite na Matejušku i zagledate u more, moći ćete uživo promatrati razmnožavanje morskih salata, zelenih alga iz, latinski rečeno, roda - Ulva.

Otprilike 19 minuta prije izlaska sunca počet će ispuštanje gameta (reproduktivnih stanica), pri čemu more na Matejuški za samo nekoliko minuta poprimi intenzivnu zelenu boju i postane potpuno neprozirno. Čovjek koji ne zna o čemu je riječ rekao bi da je more onečišćeno, a zapravo se radi o iznimno sinkroniziranom ispuštanju milijuna i milijuna reproduktivnih stanica.

Ako je more mirno, zamućenost može trajati i više od pola sata, a nakon toga će novostvorene mlade alge potonuti na dno i more će opet postati prozirno. No, ne i čisto, jer je prisutnost zelene salate pokazatelj onečišćenog mora.

Ovo je najkraće opisani fenomen koji je otkrio dr. sc. Ante Žuljević, sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo, a mogao bi biti tema znanstvenopopularnog filma o podmorju Matejuške, kao što je bilo zanimljivo i njegovo predavanje koje je ovih dana održao u hotelu "Park" u organizaciji splitskog Rotary kluba.

Opasna 'zelena plima'


-Riječ je o istraživanju obične morske salate, alge koja je manje-više svima poznata, koja može narasti od jednog centimetra do nekoliko metara duljine. U svijetu postoji oko 130 vrsta morskih salata koje su predmet mnogih istraživanja i za koje postoji velik interes za uzgoj osobito u istočnim zemljama, posebno u Kini, jer se od njih mogu dobiti vrlo korisni spojevi za prehrambenu, kozmetičku i farmaceutsku industriju - kaže dr. Žuljević.



Međutim, morska salata, iako je jestiva, a i odličan mamac za lov na salpe, može biti vrlo opasan organizam ako se razmnoži u velikim količinama. Naime, zbog raspadanja velike količine ove alge razvija se neugodan i vrlo toksičan plin sumporovodik, pojašnjava naš sugovornik.

Takve eksplozije zelenih morskih salata, koje zovemo „zelena plima“ (green tide) danas se sve češće događaju u svjetskim morima kao posljedica onečišćenja, što pogoduje rastu ovih alga. Kod nas je morska salata ograničena na dva područja, boćate vode i onečišćena područja. Na čistim područjima vanjskih otoka gdje nema ljudskog utjecaja i boćatih izvora, gotovo da je ne možemo pronaći.

Onečišćeno more


- Upravo to nam pomaže da vrlo jednostavno odredimo koja su područja pod antropogenim utjecajem i onečišćena. Ispada da nam je upravo onečišćenje mora pomoglo u našim istraživanjima, jer je "pridonijelo" da se alga razvije na nama dostupnim mjestima. Nas je zanimalo kako se morska salata razmnožava.

Premda se o njihovoj biologiji i razmnožavanju zna iznimno mnogo, sva dosadašnja istraživanja bila su provedena samo u laboratorijskim uvjetima.



Kako se radi o nepokretnom organizmu, pretpostavljalo se da kod spolnog razmnožavanja morske salate mora postojati visoka usklađenost da bi došlo do spajanja ženske i muške stanice koje se u morsku vodu ispuštaju iz zasebnih muških i ženskih alga.

I mnogi drugi morski nepokretni organizmi razvili su isti takav način razmnožavanja, pri čemu se u istom trenutku ispuštaju reproduktivne stanice kao jedini način da dođe do oplodnje u stupcu mora. Jedan od najpoznatijih primjera sinkroniziranog razmnožavanja morskih organizama je razmnožavanje koralja koje se obično događa za punog mjeseca i poprima ogromne razmjere.

- Mi smo pronašli možda još fascinantniju i veću usklađenost razmnožavanja kod morske salate, nego kod koralja. Morske se salate razmnožavaju tijekom proljeća s maksimumom u noći punog mjeseca, a vrijeme ispuštanja gameta (spolnih reproduktivnih stanica) usklađuje se prema intenzitetu jutarnjeg svjetla što se na Matejuški može promatrati uživo, naravno ako želite uživati u ranojutarnjoj idili.

Zapravo, malen je broj morskih organizama za koje smo zaista vidjeli kako izgleda njihov proces razmnožavanja. Razlog je u tome što je istraživanje ispod mora iznimno zahtjevno, pod morem ne možete boraviti cijeli dan, istraživača je malo i cijena takvih studija je vrlo visoka - pojašnjava dr. Žuljević.

I koliko god je apsurdno, upravo je nedostatak novca bio jedan od poticaja da obavljamo istraživanje na Matejuški. No, nadam se da budući ministar znanosti neće ovo pročitati jer će reći da nam očito ne trebaju novci za terenska istraživanja - komentira uz osmijeh dr. Žuljević.

Fascinantna pojava

Kako bi se moglo iskoristiti novo istraživanje, pitamo znanstvenika.

-Teoretski bi se ovo otkriće moglo iskoristiti za suzbijanje pojava \'zelenih plima\', masovnog razvoja morskih salata koje se događa svuda po svijetu s često vrlo negativnim posljedicama. Međutim, ovdje se prije svega radi o pronalasku nečeg spektakularnog što nam je cijelo vrijeme bilo ispred nosa, a nitko nije primijetio.To nam dalje govori da vjerojatno postoje i mnoge druge fascinantne pojave u bliskoj prirodi koja nas okružuje, a o kojima ne znamo ništa.

Dokaz o tome da o ponašanju morskih organizama znamo jako malo su popularni vodiči o morskim organizmima, pa tako npr. vodiči za morske ribe u kojima pored fotografije organizma i njenog opisa obično pronalazimo vrlo bazične informacije o tome gdje vrsta živi, do kojih dimenzija može narasti i vremena kad se razmnožava.

Međutim, vrijeme razmnožavanja u većini slučajeva je utvrđeno u laboratorijskim uvjetima secirajući ulovljene organizme i istraživanjem stanja njegovih reproduktivnih organa. Iznimno je malen broj direktnih promatranja u prirodi i kod sasvim uobičajenih i poznatih organizama kao što su ribe, a kamoli kod alga, i zato je splitsko otkriće osobito zanimljivo - zaključuje dr. Žuljević.

javorka luetić, foto: tom dubravec / eph, institut za oceanografiju i ribarstvo

Morska salata iz Australije


Koje vrste morskih salata iz roda Ulva žive u okolici Splita još nije poznato. Naime, njihova je determinacija iznimno zahtjevna. Zanimljivo je da smo za prvu vrstu koju smo željeli detaljno istražiti, nakon mjesec dana seciranja i mikroskopiranja, utvrdili da se radi o morskoj salati porijeklom iz Australije - otkriva dr. Žuljević.

'Uvezene alge' još prijete


Kad već govorimo o algama iz drugih mora, upitali smo dr. Žuljevića koliko nam još prijete invazivne vrste Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa koje su se prije petnaestak godina počele širiti jadranskim podmorjem.

- Riječ je o najpoznatijim australskim algama koje žive u Sredozemnom moru. Caulerpa taxifolia u Jadranu je bila pronađena u Malinskoj, kod Raba i u Starogradskom zaljevu. U Malinskoj i kod Raba već je djelomično uklonjena da bi na koncu i preostale alge uginule zbog niskih temperatura.

U Starome Gradu se između 2007. i 2008. godine događalo nešto još uvijek neobjašnjivo. Preko 90 posto alga je nestalo, a površina na kojoj je danas naseljena je nekoliko stotina četvornih metara, što je zanemarivo u odnosu na desetke hektara koje su bile pokrivene ovom algom prije 2007. godine - kaže dr. Žuljević.

No, nažalost, druga vrsta - Caulerpa racemosa, iznimno se brzo širi. Na području južnog Jadrana i Istre više ne možemo govoriti o pojedinačnim lokalitetima, već smatramo da se radi o jednom velikom lokalitetu – što znači da je prisutna apsolutno posvuda.

Ipak, njena naselja nisu tako gusta kao što su bila naselja vrste Caulerpa taxifolia u Starogradskom zaljevu. Sigurno je međutim, da racemoza kao i brojne druge strane vrste sve brže i brže mijenjaju izgled našeg podmorja.



Naslovnica Mozaik