Scena Mozaik

genijalni šibenčanin

Nema dvojbe: padobran su izumili Leonardo da Vinci i Faust Vrančić - ali je samo Faustov funkcionirao

genijalni šibenčanin

Djeca su na Prvić došla u sklopu europskog projekta Maths on Earth, a u Memorijalnom centru Fausta Vrančića imali su što vidjeti - ideje i izume velikoga renesansnog uma, od kojih ih je najviše impresionirao upravo padobran

Toplo marčano sunce u pustoj Prvić Luci vani je izmamilo tek nekoliko mačaka i pokojeg psa, a prijepodnevnu tišinu ovog, uz Šepurine, jedinog mjesta na otoku Prviću, nakratko je prekinuo dolazak Jadrolinijina broda iz Šibenika i žamor 40-ak učenika i njihovih nastavnika. Oni su se, uz nekoliko mještana s torbama punim svakojakih potrepština, jer otočna je trgovina skupa i skromno opskrbljena, jedini iskrcali na obalu.

Nesvakidašnjost prizora za Prvić Luku u ovo doba godine dodatno je pojačala činjenica da su uz desetak djece iz Šibenika, ostali iz Francuske, Finske i Poljske. Na Prviću se nisu slučajno zatekli. U Hrvatsku su došli u sklopu europskog projekta Maths on Earth (Matematika na Zemlji). Domaćin i suradnici su im OŠ “Brodarica”, odnosno sedmaši i osmaši te učitelji Ivana Križanac i Gordana Palada.

Odredište na Prviću bio im je Memorijalni centar “Faust Vrančić” posvećen velikom hrvatskom humanistu, jezikoslovcu, izumitelju, diplomatu, svećeniku i biskupu koji se rodio u Šibeniku 1551. godine, a umro u Veneciji 1617. godine. Rodni je grad napustio još kao desetogodišnji dječak i cijeli je svoj život proživio izvan domovine, ali je za njom stalno čeznuo. Ono što mu nije pošlo za rukom za života, ostvario je u smrti. Prema vlastitoj želji pokopan je na otoku Prviću gdje je njegova obitelj imala ljetnikovac. Njegov grob nalazi se u crkvi sv. Marije u Prvić Luci.

Prvićani su godinama razmišljali kako da se oduže velikom humanistu, autoru u mnogočemu vizionarskog priručnika “Machinae novae” u kojem je opisao 56 raznih uređaja i tehničkih rješenja te tvorcu znamenitog Petojezičnog rječnika u kojem je Vrančić prvi put, ravnopravno uz svjetski poznate jezike latinski, talijanski, njemački i mađarski, uvrstio i dalmatinski, tj. hrvatski jezik.

Ujedno, Vrančić, koji je bio vrlo cijenjen i ugledan u svoje vrijeme u sredinama u kojima je živio, smatrali su Prvićani, mogao bi postati svojevrsni brend njihova mjesta i razlog da se ono posjeti tijekom cijele godine, a ne samo ljeti zbog sunca i mora! Memorijalni centar “Faust Vrančić” smješten je u samom središtu Prvić Luke nasuprot pristaništa i uz crkvu sv. Marije u kojoj je Faustov grob.

Centar je otvoren u rujnu prošle godine i u prva dva mjeseca posjetilo ga je 1200 posjetitelja. Šibenski učenici i njihovi kolege iz Finske, Francuske i Poljske prva je veća skupina nakon zimskog zatišja, te dobar nagovještaj sezone, vjeruje privremena ravnateljica centra Ivana Skočić.

- Više sam nego zadovoljna dosadašnjom posjećenošću. Centar je izgrađen zahvaljujući entuzijazmu Vladimira Lučeva koji je godinama zagovarao i radio na projektu, a koji je i autor svih izloženih malih prikaza Vrančićevih strojeva te Ivan Nimac. Iza projekta stao je i Grad Vodice, a novac je bespovratno osiguran iz europskih fondova iz kojih je povučeno 960.000 eura što je 73 posto od ukupne investicije. Zgradu je projektirao splitski arhitekt Vinko Peračić i njegov projektni biro, a Peračić je i autor likovnog postava – objašnjava Skočić.

Dodaje kako Centar djeluje u sklopu vodičkoga Pučkog učilišta, ali sada se radi na tomu da postane samostalna kulturna ustanova, jer će tako moći više i bolje raditi na promidžbi, prodavati suvenire, sklapati aranžmane s agencijama, školama, vrtićima – sve s ciljem da o Faustu Vrančiću i njegovim izumima svi u Hrvatskoj, a i šire, puno toga doznaju o čemu su do sada možda tek ponešto načuli.

- To je naša ulaznica u Europsku uniju – u šali je dometnula Skočić dok malenoj multinacionalnoj skupini objašnjava tko je izumio padobran – Leonardo da Vinci ili Faust Vrančić.

- Kada se kaže padobran svi odmah pomisle na Leonarda da Vincija. On je živio prije Fausta i njegov je padobran bio prvi. Međutim, bio je trokutast i nefunkcionalan, s njim se nije moglo skakati. Faustov je bio četvrtast i skok s njim bio je izvediv. Legenda kaže kako je sam Faust sa svojim padobranom skočio s crkve sv. Marka u Veneciji! I premda nijedan njegov izum nije bio realiziran za njegova života, to Faustovu kreativnost i inovativnost nimalo ne umanjuje, pripovijeda Skočić. Štoviše, govori koliko je u nekim rješenjima bio ispred svog vremena. Primjerice, znameniti viseći most s lancima koji je postavljen i iznad ulaza u Memorijalni centar, prvi je put izgrađen 200 godina nakon Vrančićeve smrti.

Mladi Finci, Francuzi i Poljaci nikada do sada nisu čuli za Fausta Vrančića pa čak niti za njegova homo volansa. Pažljivo su slušali sve što im je Skočić pričala o Vrančićevu životu i izumima. No, puno više od same priče zanimale su ih makete mlinova za masline, vjetroelektrana, različitih mostova, vodenih mlinova za brašno i drugih strojeva koje su mogli dodirivati.

Pravo veselje izazvale su dvije makete mlinova u naravnoj veličini koji su se pokretali pa se na taj način mogao demonstrirati njihov rad. Izložbenim prostorom od 200 četvornih metara počela se razlijegati škripa mlinova, a svi koji su se okušali u toj raboti ovjekovječili su to svojim mobitelima, kamerama i fotoaparatima. Njihov prvićki posjet brzo će završiti na portalima njihovih škola, kaže francuski profesor Siegfried Maillard.

- Iznenađeni smo koliko je Faust Vrančić bio inovativan i koliko je imao ideja. Dobro je što učenici mogu dodirivati i pokretati ove strojeve, a koliko im se svidjelo potvrđuje i to što su se oko svega dugo zadržali! Vrančićevim idejama i izumima impresionirana je finska profesorica Tuija Lindström, a za glavnu koordinatoricu projekta Maths on Earth Urszula Utnicka iz Poljske nakon posjeta Memorijalnom centru u Prvić Luci više nema dvojbe tko je izumio padobran!

- Leonardo da Vinci i Faust Vrančić. Oba!

Marija Lončar
SnimiO Niša Stipaničev / CROPIX

Ništa bez zajedničke fotografije

I dok u vanjskom prostoru Centra dominiraju Vrančićev ‘homo volans’, za sada još uvijek u zimskom izdanju, tj. bez padobranskog platna, viseći most s lancima, vjetroturbina i mlin za masline, u unutrašnjosti pozornost privlači skulptura Fausta Vrančića – zapravo lutka u naravnoj veličini koju je prema njegovu portretu izradio šibenski autor Boris Čelar. Priliku da se fotografiraju sa znamenitim Šibenčaninom posjetitelji u pravilu ne propuštaju!


Igrice sa strojevima

Memorijalni centar “Faust Vrančić” nema originalnih izložaka. U vitrinama i na panoima predstavljeni su faksimili važnijih dokumenata iz života ovog šibenskog i hrvatskog humanista. U Hrvatskoj danas postoje samo dva sačuvana primjerka Machinae novae, jedan u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a drugi, najbolje sačuvani, primjerak u Muzeju grada Šibenika. U prvićkom centru posjetitelji pak original mogu ‘prelistavati’ zahvaljujući multimediji i touch screenovima. Postavljeno je i nekoliko ekrana s interaktivnim igricama u kojima su ‘glavni junaci’ Vrančićevi novi strojevi!


Naslovnica Mozaik