Scena Kultura

Roman Simić Bodrožić, književnik, pjesnik i urednik

Sa ženom sam na književnom bojnom polju

Roman Simić Bodrožić, književnik, pjesnik i urednik

Jeste li se ikada zapitali zašto publika više kupuje novine koje se, do zadnje depilirane dlačice, bave upravo kokoškama kao što su sestre Hilton i gotovo ničim drugim?

Roman Simić Bodrožić /Milivoj Keber / CROPIX
Pjesnik, kritičar, prozaist, uređuje časopise i antologije, urednik u “Profilu” - to je kratak opis aktivnosti Romana Simića Bodrožića, koji je nedavno sa suprugom Ivanom, također književnicom, bio gost Književnog salona Marka Pogačara. Priče su mu prevođene na desetak jezika, a knjiga “U što se zaljubljujemo?” nagrađena je brojnim nagradama.

Vaš odnos sa suprugom smo preko nekih javnih istupa doživjeli kao komično književno-obiteljsko “bojno” polje ljubavi i razumijevanja? Je li doista tako?

- Pa, recimo da je bojno polje dobar izraz, naročito odnedavno, otkako je izišao Ivanin roman pa se malo promijenila ta domaća ravnoteža snaga i ja sve više figuriram kao “to ti je onaj, muž Ivane Simić-Bodrožić“.

Šalim se, naravno. Na tom polju ne bori se (osim oko pospremanja), a puno se voli i puno zeza, i poštuje, i čita, i uživa u svakom uspjehu, jer je doista zajednički. Naravno, s moje strane samo zato što znam da samo uz megauspješnu ženu mogu postići san: da doma pišem i živim od njezinih tantijema. I zato u odnos treba ulagati.

Nas dvoje kao čitatelji jako smo bliski, ali kao pisci pišemo drugačije, vidimo različite stvari. Ako postoji ljubitelj nogometa i književnosti u istoj osobi, vjerojatno bi rekao da je Ivana golgeter, a ja da nešto driblam oko šesnaesterca. Kao Manchester i Arsenal, samo imamo zajednički budžet i ne podmećemo jedno drugome noge.

Koliko su vaše (teške) životne priče i faktografija utjecale na činjenicu odabira karijere?

- Moja i Ivanina životna priča na toj razini ne mogu se uspoređivati, to može vidjeti svatko tko pročita njezinu knjigu, roman koji - ne gubeći nimalo na književnoj vrijednosti, ne prepisujući život - govori o nekim realnim faktima iz života autorice.

Ali ipak mislim da se odnos faktografije i odabira profesije ne može uspostaviti tako jednostavno. Puno ljudi pati a ne piše o tome; ne kvalificira te za pisanje samo patnja, kao ni sreća, ni užitak, ni smisao za humor. Ja bih rekao da oboje pišemo ponajprije zato što smo pisci, a faktografija je - jer nosi emociju, iskustvo - naprosto dobar materijal.

Potpisani ste negdje kao Roman Simić Bodrožić. Ima li sestra Mima s kojom također dijelite književnu sudbinu nekakvog “feminističkog” utjecaja u uzimanje ženina prezimena?

 - Ta su prezimena u svim našim dokumentima, i silna je para otišla na to, sitno ali skupo zadovoljstvo, jer puno danas košta biti emancipiran! Ali ne radi se tu ni o kakvom programu, utjecaju sestre feministice, nečemu što bismo promicali. Sve je zapravo vrlo jednostavno, uzmeš svoje prezime (jer ga voliš) i dodaš mu ženino (jer je voliš, a i ona voli svoje), pa ih onda oba natovarite svojoj djeci da tako opremljena, kao neko novo SClBpleme, hodaju svijetom. Ako baš hoćete, pokušajte kod kuće.

Stoji li vam urednički posao u Profilu na putu prema plodnijem stvaranju?

- Nije lako biti urednik a htjeti biti pisac, a opet - nije lako raditi bilo što i biti pisac, sve traži neko svoje vrijeme. Ja naprosto sporo pišem, to mi je izgleda kob, i dobra i zla, iako priznajem, ponekad frustrira. Ne mislim da je u pisanju presudna ni brzina ni količina, ali to ne uzimam kao alibi. Najvažnije je pisati. Ako to ne radiš, nisi pisac.

piše Nenad Medelić

Festival europske kratke priče

Sada pišem, uređujem i organiziram Festival europske kratke priče. Sretna okolnost jest da je godina počela sjajno, da su knjige izvanredne, a da će festival biti sjajan.

Od domaćih pisaca samo dvije riječi i jedan veznik: Hrgović i Malkoč. Zbog Maje i Zorana volim raditi ovaj posao, a „Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo“ i „Groblje manjih careva“ su knjige koje mijenjaju krvnu sliku hrvatske književnosti.

Od stranih pisaca na festivalu u lipnju par riječi više: Elizabeth Strout, Wells Tower, Laszlo Krasznahorkai, C.K. Stead… i njihove knjige su tu, provjerite!

Naslovnica Kultura