Scena Kultura

'Provedba je druga stvar'

Mladi splitski filozof progovorio o pravdi i demokraciji u društvu, iznio i ideje koje bi mogle preokrenuti korumpiranu situaciju: Sloboda bez morala je obična samovolja!

'Provedba je druga stvar'

Mladi splitski doktor filozofije, 34-godišnji Marko Jakić, upravo je u zagrebačkoj nakladi "Breza" objavio prvu knjigu, pod naslovom "Sloboda, pravednost i demokracija u filozofiji Johna Rawlsa".

Jakić se Rawlsom, jednim od najznačajnijih autora 20. stoljeća, u svojim radovima bavio već ranije, a danas je taj teoretičar, koji je istraživao filozofiju politike, moral i pravdu, itekako zanimljiv. Danas nas sa svih strana bombardiraju vijesti o korupciji, lošem pravosuđu, namještenim natječajima – takve su vijesti zapravo postale obične, gotovo da ih prihvaćamo s rezignacijom. A Rawls je imao sjajnih misli o tome kako urediti pravednije društvo – "uređivači" naprosto ne bi smjeli znati kakva će ih uloga u budućnosti zapasti, pa bi se pobrinuli i za jednake šanse za sve, za slobodu i pomoć najslabijima.

Moral i sloboda

– Njegova me filozofija privukla upravo stoga jer se bavi suvremenim problemima uređenja države. Obraća se čovječanstvu s vječnim pitanjima o slobodi, pravednosti i demokraciji, ali ne donosi ni savršena rješenja ni konačne odgovore.

Parlamentarnu liberalnu demokraciju kao društveno uređenje, te pripadajući joj kapitalistički sustav slobodnog privređivanja, nije smatrao idealnima, nego samo višim civilizacijskim dosezima koje je moguće stabilizirati i unaprijediti. Aktualnost ove teme i njezina primjenjivost na suvremena društva parlamentarnih demokracija silno me zanima – kaže Jakić.

U knjizi se, nastavlja, posebno bavio odnosom morala i slobode.

– Ograničenje slobode bilo koje osobe opravdano je jedino u svrhu očuvanja slobode druge osobe. Moralnost je granica slobode, a prekoračenjem te granice stiže se do samovolje te se interesno zaobilaze demokratske procedure. Tada široki slojevi stanovništva često gube samopoštovanje te demokraciju počinju doživljavati samo kao kulturološko-ceremonijalni "ukras" društva. A nepovjerenje u demokratski ustroj siguran je put u neku vrstu diktature – drži mladi filozof.

Jesu li ove filozofske ideje primjenjive na društvenu realnost, pa i na naše društvo?

– Naivno povjerenje u spontanost tržišne utakmice unutar slobodnog tržišta i vjerovanje da će se pravedna regulacija postići sama po sebi, te navodna štetnost ograničenja slobode, rezultiraju brojnim društvenim nejednakostima i nepravdama – obrazlaže Jakić.

– Ipak, u društvenoj strukturi, recimo, nordijskih zemalja, razvio se oblik kapitalizma koji je u znatnoj mjeri socijalno osjetljiv. Postoji kod njih velika sličnost s Rawlsovim načelom razlike koje zahtijeva poboljšanje društvenog statusa siromašnih. Rawlsova teorija socijalnog liberalizma ne samo što vodi brigu o pravednosti i socijalnoj osjetljivosti, nego vodi brigu i o interesima budućih generacija.

Evo, dakle, teorijskog recepta: očuvanje samopoštovanja građana, osiguravanje osnovne početne šanse u društvu, jednakost pred zakonom, poštovanje ustavnih sloboda, jednak pristup službama i položajima poput obrazovnog sustava i zdravstvene skrbi, te rast cjelokupne kulturne i civilizacijske razine društva. Međutim, ima li političara koji to ne zagovara? A provedba je druga stvar.

Obrazovanje je ključ

– Stoga bi trebalo stupiti na scenu načelo pravednosti, kada građani uviđaju kako su propisi izvedeni iz njega razboriti i korisni te postaju standard ponašanja, i načelo razlike, koje za cilj ima redistribuciju sredstava u korist najlošije stojećih članova društva – drži Marko Jakić.

– Povećanjem broja obrazovanih, građani postaju svjesniji položaja u kojem se nalaze i dobivaju oruđa kritičkog promišljanja, te lakše mogu prozreti namjere uskog sloja elite. Time slabe elitističku političku samovolju i moć.

– No u nekim društvima koja su odnedavno prošla društvenu tranziciju, stanje stvari je upravo suprotno. Uz to, uz maleni demografski prirast i visoku stopu iseljavanja potrebno je pozivati na uzbunu. Svakako, teorijski promišljeno i praktički dosljedno – tvrdi Jakić.

Upitali smo ga i o njegovu osobnom statusu te stavu o filozofiji u našem društvu. Radio je na brojnim zamjenama u srednjim školama, a sada povremeno kao vanjski suradnik na Sveučilištu u Zadru.

– Zapravo, još sam uvijek nezaposlen – priznaje mladi filozof. – Na ovim prostorima poimanje o filozofiji je često negativno, te se na nju ne gleda kao na tražiteljicu istine, ni kao na područje istraživanja ideja. Manjak kulturne i civilizacijske razine dovodi do toga da se na ljubav prema mudrosti počinje gledati samo kao na "mlaćenje prazne slame".

A filozofske ideje nisu samo apstraktno teorijske, filozofska pitanja se nalaze gotovo u svim znanostima, a u etici, kao filozofskoj grani koja problematizira područje moralnosti, to je najočitije – zaključuje Jakić, čija će knjiga biti predstavljena ovoga mjeseca u Zadru.

 

Naslovnica Kultura