Scena Kultura

Oda radosti

Kruna koncertnog programa Splitskog ljeta: deveta Beethovenova simfonija večeras u Meštrovićevu Kašteletu

Oda radosti

Veličanstvena Deveta simfonija u d-molu Ludwiga van Beethovena bit će, kao kruna koncertnog programa Splitskog ljeta, izvedena ove srijede, u 21 sat, u Meštrovićevu Kašteletu.

Djelo će, pod dirigentskim vodstvom maestra Ive Lipanovića, izvesti solisti Antonija Teskera, Terezija Kusanović, Domagoj Dorotić i Luciano Batinić te Zbor i Orkestar HNK Split. Ovim koncertom Opera HNK Split zaključuje projekt izvođenja čak pet Beethovenovih simfonija, započet početkom protekle kazališne sezone, u godini obilježavanja 190. obljetnice njegova rođenja.
Deveta simfonija, Beethovenova posljednja, praizvedena je u Beču u svibnju 1824.

Po mišljenju mnogih glazbenih stručnjaka, ona je jedno od najznačajnijih djela u povijesti zapadne glazbe. Beethovenova glazba opire se jednostavnoj klasifikaciji kao klasična ili romantična: njegov je svaki glazbeni korak bio korak prema istraživanju alternative klasičnoj bečkoj tradiciji, što je rezultiralo konačnim skokom koji je napravio u svojoj posljednjoj simfoniji, velikoj Devetoj.

Mijenjajući dotadašnja mjerila i konvencije i prožimajući ih svojom osobnošću i neiscrpnom imaginacijom, uz to suočen s napredovanjem gluhoće, Beethovenov izraz kreće prema sve snažnijoj dramatičnosti, a životna borba kao da svoju konačnu pobjedu, svoj trijumf i uzlet doživljava u ovom djelu koje slavi humanost.

U posljednjem stavku Devete, svojevrsnoj simfoniji u simfoniji, javlja se nešto dotad nečuveno, ljudski glasovi koji pjevaju Schillerovu "Odu radosti". Stručna mišljenja o ovome djelu bila su podijeljena i u vrijeme njegova nastanka, a i danas. Neki su bili protiv vokalno-instrumentalne simfonije jer su držali da se tako gubi smisao simfonije kao djela. Giuseppe Verdi je za IV. stavak simfonije rekao da je "loše sastavljen", a njegov suparnik Richard Wagner je, naprotiv, ustvrdio da je to "vrhunac glazbe".

Louis Spohr, Beethovenov suvremenik i skladatelj, nazvao je četvrti stavak vulgarnim, a Herbert Karajan je ustvrdio "da nitko nije skladao bolju simfoniju". Neki i danas tvrde da je simfonija, a posebno zadnji dio s bakhantsko-religioznom "Odom radosti", velebna, grandiozna i uzvišena, ali da joj fali upravo radosti, i da se u njoj samo osjeća silna želja i čežnja za veseljem, bratstvom i ljubavi.

Na praizvedbi je simfonija doživjela ovacije publike, koje Beethoven nije mogao čuti. Vidio je samo oduševljena lica i kape koje lete u zrak jer je tada već bio potpuno gluh.

"Oda radosti" je danas službena himna Europske unije.

Naslovnica Kultura