Scena Kultura

Važna otkrića

Odlazak najvećeg dubrovačkog povjesničara: u 63. godini umro akademik Nenad Vekarić

Važna otkrića

U petak, 20. srpnja 2018., u Zagrebu je u 63. godini života umro akademik Nenad Vekarić, istaknuti hrvatski povjesničar, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, upravitelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Rodio se 26. prosinca 1955. u Splitu. Diplomirao je 1980. na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao je 1987. na Filozofskom fakultetu u Zadru obranivši rad pod naslovom Zemljišna knjiga Stona i Rata iz 1393/6. godine kao izvor za proučavanje peljeških naselja u 14. stoljeću, a na istom je fakultetu doktorirao 1991. s temom Migracije na poluotok Pelješac (1333-1918).

Od 1984. djelovao je u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku kojem je od 1987. bio upravitelj. Od 2013. do 2017. bio je i zamjenik gradonačelnika Grada Dubrovnika. Redoviti član HAZU u Razredu za društvene znanosti postao je 2012., a od 2000. bio je član suradnik.

Akademik Vekarić bio je vodeći stručnjak za povijest Dubrovnika. Njegov znanstveni interes bio je usmjeren na područja povijesne demografije, povijesti i povijesnih disciplina, posebno genealogije i onomastike, na pravnu povijest, no najviše istraživačke energije utrošio je na izučavanje povijesti stanovništva Dubrovnika i Dubrovačke Republike. Najvažnije rezultate ostvario je istražujući proces demografske tranzicije te proučavajući razne slojeve stanovništva južne Hrvatske.

Pomoću metode rekonstitucije obitelji i demografskih metoda uspio je dešifrirati raskol u dubrovačkom plemićkom krugu i dokazati klanovsku pozadinu funkcioniranja dubrovačkog plemstva, što je bilo suprotno ranijim idealiziranim pogledima na dubrovački patricijat.

Osim sustavne raščlambe svih pitanja vezanih uz korijene, strukturu i razvoj dubrovačkog plemstva, Vekarić je svoj istraživački napor oplemenio i pionirski osmislivši metodu reprezentativne kapi, zahvaljujući kojoj svaka pojedina informacija može dovesti do bitnih zaključaka koji se ne mogu neposredno izvući iz sačuvanoga vrela.

Njegovo životno djelo je knjižni niz Vlastela grada Dubrovnika pokrenut 2011., sveobuhvatna analiza dobrovačkog plemstva u 11 knjiga od kojih je dosad objavljeno devet. U njima je dao povijesnodemografsku analizu korijena, strukture i razvoja dubrovačkog plemstva, povijest pojedinih plemićkih rodova i njihova detaljna rodoslovlja, biografije odabranih pojedinaca te analizu osobnih imena dubrovačke vlastele.

Uz Stjepana Ćosića i Niku Kapetanića, akademik Nenad Vekarić bio je suautor knjige Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka iz 2012. koja je dopunjena verzija knjige Hrvatska granica na Kleku iz 1999. U njoj je uz navođenje brojne povijesne dokumentacije dokazano da su vrh poluotoka Kleka s hridi Lopata te Veliki i Mali školj bili dio državnog teritorija Republike Hrvatske na dan proglašenja njene samostalnosti 25. lipnja 1991.

Svojim je radovima akademik Vekarić znatno pridonio uvođenju povijesnodemografskih metoda u povijesnu znanost i utemeljenju povijesne demografije kao relevantne znanstvene discipline u Hrvatskoj. Godine 2005. kreirao je doktorski studij Povijest stanovništva, što je prvi doktorski studij iz područja povijesne demografije u Hrvatskoj i prvi doktorski studij na Sveučilištu u Dubrovniku uopće.

Naslovnica Kultura