Scena Kultura

veliki brod u malom mistu

Jedna od najvećih pomorskih tragedija na svijetu u galeriji na Čiovu

veliki brod u malom mistu

Skupna izložba naziva "My heart will go on" u kripti crkve Uzvišenja svetog Križa u Okrugu Gornjem na Čiovu ovoga tjedna bila je – dade se razabrati iz naslova – postavljena povodom obljetnice jedne od najvećih svjetskih pomorskih tragedija, naime 105. godišnjice potonuća "Titanica".

Te je davne 1912. godine velebni brod gorda naziva koji sugerira nepotopivost isplovio iz britanskog Southamptona preko oceana, gdje je i skončao u crnim dubinama ledenog Atlantika četiri dana nakon što se otisnuo.

- Na tom brodu bilo je svega: siromaštva, bogatstva, tuge, ljubavi i nade. Po meni je upravo ovo posljednje, nada, najvažnija jer nas drži do zadnjeg udaha života, i to je sadržano i u nazivu izložbe – približio je autor događaja, Okručanin Ivica Prga-Šanto, i sam skulptor, odnosno ready-made umjetnik te izlagač nekolicine intrigantnih djela; izdvajamo stilizirani prikaz dva spojena tijela ljubavnika na pramcu "Titanica", dorađenih iz naplavine komada (odbačena) maslinova debla.

Na izložbi su se, uz Šanta kao člana Likovne udruge "Trogir", predstavili brojni drugi LUT-ovci svojim tematskim uratcima. Primjerice, poznata čiovska slikarica Karolina Miše u raznim tehnikama izložila je nekoliko slika (jedna u minijaturi sa žičanim reljefom, nap.a.), od kojih je najupečatljiviji modiglianovski portret dame s plovećim "Titanicom" u pozadini, a intrigantno je bilo i kubističko viđenje Amerikanke, hrvatske nevjeste Esther Canate, slikarice sklone kombinaciji spomenuta kubizma i pop-arta.

Dragica Penga, pak, zbog sugestivnosti svoj je prikaz broda dopunila i (pravim!) žaruljicama, dok se Tanja Valentić priklonila klasičnom akvarelu.

Reljef Nade Čupić naziva "Srce oceana", s prikazom čuvenog dragulja na dnu oceana istodobno je naivan i dojmljivo mističan, a nadrealna kompozicija "Titanic" Željka Uremovića na tragu je, pak, visoke slikarske profesionalnosti.

Na izložbi koja je na malomišćanski, dirljiv način opjevala (namjerno nećemo reći "oplakala" jer naglasak je, napominje Šanto, na nadi) tragediju "Titanica", predstavili su se i Martina Kafadar, Marija Djini, Gordana Vesanović, Bosiljka Radić, Maja Jakaša, Nediljko Miše-Čarli, Predrag Čavar, Ivana Žarković, Anica Piteša, Branka Miše, Ivica Rinčić, Valentić Tanja, Snježana Radić i Vesna Josipović s trideset i pet slikarskih uradaka, odnosno trinaest skulptura i skulpturalnih grupa izravno ili neizravno vezanih uz istinitu legendu o "nepotopivom" brodu.

Podsjetimo, na "Titanicu" je onomad bilo i trideset osoba hrvatske i srpske nacionalnosti, najviše poljodjelaca i nekoliko zidara, koji su se otisnuli preko oceana u potrazi za boljim životom na Novom kontinentu. To je trebala biti njihova karta za sreću, no čak dvadeset i sedmero njih snašao je ledeni, morski grob; spasilo ih se tek troje.

A u spomen na sve putnike i u čast nadi da će jednom sve ipak snaći barem sreća na poljanama Raja, okručanska je župna crkva radosno prigrlila tematsko stvaralaštvo lokalnih umjetnika, predvođenih agilnim Ivicom Prgom-Šantom.

Naslovnica Kultura